Svijet
KAKVU ZEMLJU PREUZIMA BIDEN

Amerika u rascijepu zbog krize nacionalnog identiteta
Objavljeno 19. siječnja, 2021.
Aktivirana Nacionalna garda, prosvjedi Trumpovih pristaša zasad su tihi

Pripadnici snaga reda bili su daleko brojniji od prosvjednika u glavnim gradovima saveznih američkih država u nedjelju, jer se okupilo malo pristaša odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa koji još vjeruju da je on pobijedio na izborima. U strahu od nasilnih prosvjeda više od desetak država aktiviralo je postrojbe Nacionalne garde, nakon upozorenja FBI-ja na moguće oružane prosvjede, da pomognu osigurati vladine zgrade od desničarskih ekstremista ohrabrenih napadom na američki Kongres u Washingtonu 6. siječnja.

Grad duhova
Sigurnosni dužnosnici smatrali su da će nedjelja biti prvo veliko žarište, jer je protuvladin pokret "Boogaloo" prije nekoliko tjedana planirao taj dan održavanje skupova u svih 50 država. Ali na ulicama su bile samo male skupine prosvjednika uz mnoštvo pripadnika snaga reda i medija.

Deseci tisuća pripadnika Nacionalne garde i agencija za provedbu zakona raspoređeni su proteklih dana i u glavnom gradu Washingtonu, kako bi pojačali sigurnost uoči svečanog događaja u srijedu, kada će izabrani demokratski predsjednik Joe Biden naslijediti na dužnosti republikanskog predsjednika Donalda Trumpa. Slika Washingtona kao tvrđave narušila je američki ponos zbog tradicionalno mirnog prijenosa ovlasti. Nejasno je u kojoj su mjeri upozorenja FBI-ja i snažna sigurnosna prisutnost diljem zemlje naveli prosvjednike da otkažu planove, no središte Washingtona nalik je na grad duhova. Naoružani vojnici Nacionalne garde u maskirnim uniformama postavljeni su na kontrolnim točkama u središtu grada koji je zatvoren za promet velikim vojnim vozilima raspoređenim da blokiraju ulice.

O tome kakvu Ameriku preuzima Biden, tj. kakvu mu državu ostavlja Trump, razgovarali smo s politologom Tihomirom Cipekom, koji kaže da se to u bitnome definira kao sukob oko toga što je američka nacija. On misli da su Trump i njegovi glasači okupljeni oko jedne definicije američke nacije kao bijele protestantske koja odbija priznati ravnopravnu pripadnost ostalih Amerikanaca tome nacionalnom identitetu. "Mislim da je to bit", dodaje uz napomenu da i rezultati izbora to jasno pokazuju, naime, za Trumpa je glasalo 80 posto bijelih evangelika. Čak je i nešto tanja većina bijelih katolika glasala za njega. "To je rascjep oko nacionalnog identiteta, jer bijeli protestanti postaju manjina u državi koju su oni osnovali", ističe.

Razočarani
Cipek napominje i kako je Samuel Huntington američku naciju najprije definirao iz vrijednosti koje su u Ustavu - individualizam, slobodno tržište, trodioba vlasti i demokratski izbori. I to bi, kaže, bilo ono što Amerikance čini Amerikancima. A onda je 2004. napisao knjigu "Tko smo mi?", u kojoj se vraća definiciji Amerikanaca kao bijelih protestanata. "Da su SAD osnovali francuski katolici bila bi Quebec, da su je osnovali španjolski katolici bila bi Meksiko, a da su je osnovali portugalski katolici, bila bi poput Brazila. I čini mi se da se tu zapravo treba tražiti rješenje, ali taj će se konflikt teško riješiti. Tako da bi Biden mogao, ako zanemarimo to da će se vratiti multikulturalizmu i nastojati izgraditi bolje odnose prema EU-u, zaoštriti odnose prema nekim neprijateljima SAD-a. Pitanje je može li zapravo američka nacija postići konsenzus oko toga što su Amerikanci. Mislim da je to bit sukoba. Naravno, taj sukob ima i socijalnu dimenziju, znamo da je bijela razočarana radnička klasa uglavnom glasala za Trumpa, kao i ‘ruralna‘ Amerika", kaže Cipek.

Dodaje kako je druga dimenzija sukoba onaj između industrijske i postindustrijske civilizacije. U toj industrijskoj civilizaciji koja okuplja unutrašnjost SAD-a, čovjek se na neki način mora prilagoditi zajednici, poštivati red i poredak, ističe. "Postmoderna civilizacija izrazito je individualistički orijentirana, to je osobito izraženo na obalama SAD-a gdje je pojedinac sve, a zajednica ništa. Kada gledate taj liberalni SAD (prije je liberalna, a manje socijalna), vrijednosti koje ti glasači zastupaju podsjećaju na ono što zastupaju zelene stranke u Europi i vrijednosti individualizma, gdje svaki pojedinac za sebe smatra da je neponovljiv i jedinstven, glavna vrijednost je samoaktualizacija pojedinca, a ne služenje zajednici, uklapanje u nju i poštivanje zajedničkih vrijednosti", rekao nam je Cipek.

Igor Bošnjak/H
Tihomir Cipek

politolog s Fakulteta političkih znanosti

DANAS SVJEDOČIMO PROCESU SLABLJENJA SAD-a

“Danas svjedočimo procesu slabljenja SAD-a, u kojoj postoje dva ključna sukoba - prvi oko toga što je američka nacija, dakle nacionalnog identiteta, te drugi, između industrijske, moderne civilizacije i postindustrijske ili postmoderne civilizacije. Ono što se događalo nakon ovih izbora pokazalo je da je SAD iznutra slab, a sada treba vidjeti koliko će to moći supstituirati nekakvom svojom vanjskom politikom i time da se tu oštrije postavi. Jer vanjska politika ima i svrhu da se SAD između sebe homogenizira. Kada imate ‘one druge’, onda vam je nekako jasnije što ste vi. Dakle, trebate naći nekakvog novog neprijatelja. Dva su odgovora na to - da se ide u ovo što će Biden imati, nekakvu demokratsku politiku globalne dominacije, a gdje je Trump pokušao na to što oni gube u utrci globalizacije odgovoriti tako da se zatvore i gledaju isključivo svoje interese. To, naravno, u tom jednom multipolarnom svijetu jednostavno nije moguće. Dolazi vrijeme multipolarizma na globalnoj razini, a tek treba vidjeti kako će se SAD snaći u tom multiglobalnom svijetu”, kaže Cipek.
TRAŽE IZLAZ KAKO SE PRILAGODITI
Cipek kaže kako je jasno da ugled SAD-a polako pada. Spominje knjigu Kishona Mahubanyja “Has The West Lost It?”, za koju smatra da pokazuje kako SAD, koji je bio apsolutno dominantan u nekakvom svjetonazorskom i ekonomskom smislu - to više nije. “I mislim da ima pravo. On proučava te nevjerojatne socijalne razlike koje su se u SAD-u stvorile. Jedan osrednje rangirani menadžer 1960. imao je 20 radničkih plaća, a 2013. imao je više od 250 radničkih plaća. I mislim da je cijelo to ‘pucanje’ SAD-a iznutra, kao i prema van, počelo s Ronaldom Reaganom i ‘reaganizmom’. Kao što je Brexit počeo s Margaret Thatcher i ‘thatcherizmom’. Ta anglosaksonska društva iznutra su počela ‘pucati’, krenuli su u utrku koju teško mogu izdržati, jer globalizacija više pogoduje Kini, a manje njima. I traže izlaz kako se sada toj globalizaciji prilagoditi, a neće ga naći”, ističe Cipek.
80

posto bijelih evangelika glasalo je na izborima za Trumpa
Možda ste propustili...

VIŠE NIJE DOBRODOŠAO MEĐU PUČANIMA

EPP će isključiti Orbanov Fidesz

“TRANSKRIPTI GENOCIDA” MEMORIJALNOG CENTRA SREBRENICA

Krajišnik: Muslimani su umjetna nacija, sekta turske provenijencije