Novosti
KRITERIJI POTROŠAČA PRI ODABIRU HRANE

Cijena ipak presudna, hrvatski građani domaće kupuju rjeđe od većine drugih Europljana
Objavljeno 18. siječnja, 2021.
Podrijetlo kupljene hrane hrvatskim je potrošačima tek na šestom mjestu pri odabiru

Za hrvatske potrošače osnovni kriterij pri izboru hrane je cijena. Čak 54 posto hrvatskih ispitanika izabralo je taj kriterij kao najvažniji za kupnju hrane, a Hrvatska se nalazi u grupi od 17 europskih zemalja čiji potrošači ovaj čimbenik smatraju jednim od tri najvažnija. Od deset ponuđenih kriterija pri izboru hrane za hrvatske potrošače tek je na šestom mjestu podrijetlo hrane - odakle ona dolazi, jer se za njega opredijelio svaki treći ispitanik u Hrvatskoj (32 %).

Trpi dobra prehrana
Rezultat je to Istraživanja stavova europskih potrošača koje je tijekom prosinca 2020. objavila Europska komisija. Provedeno je tijekom kolovoza i rujna 2020. godine, s ciljem provjere stavova i očekivanja potrošača o dugoročnoj održivosti proizvodnje hrane u EU, a vodio ga je Smarter, konzultantska tvrtka specijalizirana za poljoprivredu i prehrambenu industriju, čiji su stručnjaci analizirali podatke za Hrvatsku. Cilj Europske komisije bio je utvrditi što danas prosječni europski potrošač smatra održivim načinom proizvodnje hrane, kakvi su njegovi stavovi o vlastitoj prehrani i što misli da bi ubuduće trebalo napraviti da proizvodnja hrane u EU postane dugoročno održiva, sukladno ciljevima iz europske strategije Zelenog plana, odnosno strategije "Od polja do stola“.

Boris Antunović, redoviti profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, utemeljitelj i prvi ravnatelj Hrvatske agencije za hranu, kaže kako je taj rezultat istraživanja očekivan jer nažalost u Hrvatskoj mnogi ljudi štede na hrani, a slično je i u drugim manje razvijenim zemljama Europske unije. "Jedno je istraživanje pokazalo da se kod nas, kao i u drugim slabije razvijenim europskim zemljama, u postotku troši nekoliko puta više za hranu nego što iznose primanja nego što je to slučaj u bogatim zemljama. Nakon hrane, na drugom su mjestu, naravno, režije. Kako od prosječnih prihoda, primjerice za četveročlanu obitelj, ljudi ne mogu pokriti sve potrebe svoje obitelji, logično je da onda trpi kvalitetna prehrana", kaže nam Antunović.

On ističe da je bitno paziti što se kupuje, pogotovo kada su u pitanju proizvodi za prehranu djece, gdje cijena nikako ne bi smjela biti presudan faktor. Prema riječima prof. Antunovića, proizvođači, pa i trgovci, svjesni su takvih navika i potreba potrošača, pa otuda nerijetko u ponudi imamo i proizvode koji su osjetno jeftiniji. "To su nerijetko proizvodi iz uvoza, a dio kupaca zbog više cijene ne vodi, a možda i ne može voditi, računa o tome kako su proizvodi domaćih proizvođača dijelom kvalitetniji", rekao nam je.

Jedan od razloga provođenja istraživanja bio je i odgovoriti koga potrošači smatraju odgovornim za provođenje politike održivog razvoja proizvodnje hrane. Na prvo pitanje "Koji su glavni elementi koji utječu na odluku o kupovini hrane kod potrošača u EU?“, dakle što im je najvažnije, europski potrošači na prvo mjesto stavljaju okus hrane (više od 45 %), drugi faktor im je sigurnost hrane (42 %), a cijenom se kao primarnim rukovodi čak 40 % ispitanika, ispred održivosti njezine proizvodnje, kako je vidi politika Europske unije. Od deset ponuđenih odgovora moglo se zaokružiti najmanje tri, ali i više. Trećini ispitanika (34 %) važno je odakle hrana dolazi, tj. podrijetlo, a gotovo isti postotak (33 %) smatra nutritivni sadržaj kao bitan element za odabir. Tek 20 % ispitanika pri izboru hrane rukovodi se vijekom trajanja kao najvažnijim obilježjem.

Svi ostali ponuđeni odgovori bili su rjeđi. Samo svakom desetom ispitaniku važno je da hrana bude minimalno obrađena, odnosno da se pri izboru rukovode svojim etičkim i vjerskim načelima (16 %), a utjecaj hrane na okoliš važan je za samo 15 % njih, dok je najrjeđe spomenuta (9 %) pristupačnost hrane kao glavni kriterij.

Važna i sigurnost
Hrvatski su potrošači na 2. mjesto kao kriterij izbora hrane odabrali njezinu sigurnost (50 % ispitanika), što pokazuje svijest o važnosti ove komponente kvalitete hrane, ali može biti i posljedica čestih "pronalazaka“ hrane na našem tržištu, koja ne odgovara standardima sigurnosti. Našim je potrošačima, za razliku od najviše EU zemalja, okus hrane tek treći kriterij (37 % ispitanika), a iza njega je dužina trajanja hrane (35 %). Među četiri smo zemlje s najvećim postotkom potrošača koji taj kriterij drže jednim od najvažnijih. To su uglavnom zemlje koje su kasnije ušle u EU (Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska), čiji su potrošači - više od trećine ispitanih - istaknuli važnost tog kriterija. Na tržištima ostalih zemalja očito je povjerenje u kvalitetu prehrambenih proizvoda općenito veće te potrošači taj kriterij ne smatraju toliko važnim, ponajprije zbog načina modernog života i rjeđeg obavljanja kupnji.

Nutritivni sastav hrane hrvatskim je potrošačima na petom mjestu kao kriterij jer to smatra važnim 34 % ispitanih. U EU-u tu se izdvajaju samo nizozemski potrošači kojima je nutritivna vrijednost primarni faktor pri odabiru hrane. Hrvatski su potrošači utjecaj na okoliš i klimatske promjene stavili tek na posljednje mjesto (5 %), pa se Hrvatska nalazi u grupi zemalja gdje je to od najmanje važnosti.

"Svijest potrošača o važnosti tog kriterija još uvijek je niska, sve do toga da je hrvatski potrošač nedovoljno educiran o utjecaju moderne proizvodnje hrane na okoliš. Hrvatski prerađivači, ali i politika, moraju shvatiti da, bez obzira na kvalitetu hrane, ona mora biti proizvedena i po konkurentnim cijenama, bar tako dugo dok je cijena primarni faktor pri odabiru hrane hrvatskog potrošača", zaključak je stručnjaka Smartera, koji dodaju i da je zdravstveni aspekt proizvodnje hrane izrazito važan i komunikacija toga s potrošačima može proizvodima dati dodanu vrijednost.

Dijana Pavlović
Boris Antunović

profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti

Kod jeftinijih proizvoda uvijek ostaje pitanje njihove kvalitete u odnosu prema onima bitno skupljima. Ako nešto košta puno manje, može se očekivati da ni kvaliteta neće biti ista, a to je ponekad i cijena ispod proizvođačke kvalitetnih proizvoda.
CILJEVI U KOLIZIJI S POTROŠAČIMA
Istraživanje je provedeno na statistički značajnom uzorku, a iako je trebalo biti obavljeno direktnim intervjuima, zbog situacije s COVID-19, nakon telefonskih razgovora, ankete su provedene i online. U Hrvatskoj je provedeno na uzorku od 1019 ispitanika. “Rezultati će vjerojatno biti iznenađenje za politiku na razini EU-a jer su primarni ciljevi koje europska politika ističe u svojoj Strategiji razvoja do 2030., odnosno 2050. godine u određenoj koliziji s onim što misle potrošači. Održivost i utjecaj na okoliš, odnosno na klimatske promjene, nisu kriteriji koji su trenutačno visoko postavljeni kao primarni kod odabira hrane od strane europskih potrošača. To su sve redom zemlje s nižim BDP-om po glavi stanovnika, odnosno zemlje gdje troškovi hrane još uvijek imaju relativno znatan udio u potrošnji kućanstva”, ističu u Smarteru, smatrajući da istraživanje može biti od velike koristi proizvođačima i prerađivačima, ali i državnim politikama, te utjecati na buduću proizvodnju i preradu hrane u Europi, pa i u Hrvatskoj.
PREVELIKI UVOZ
Istraživanje pokazuje i što građani smatraju ključnim da bi EU ostvarila svoj cilj proizvodnje i prerade hrane na dugoročno održiv način. Osim svijesti da se izborom domaćeg proizvoda potpomaže domaća ekonomija, očito je potreban i znatno veći raspoloživi dohodak po stanovniku da bi cijena prestala biti primarni i osnovni kriterij izbora. Do tada naše će tržište biti eldorado za uvoznu jeftinu hranu, bez obzira na sva druga obilježja koja ta hrana ne (ispunjava), zaključak je stručnjaka Smartera. To što je kriterij odakle dolazi hrana hrvatskim potrošačima tek šesti u opreci je s prevladavajućim mišljenjem o velikoj važnosti podrijetla hrane za naše potrošače. Taj rezultat je poražavajući, osobito u usporedi sa slovenskih 57 % ili danskih 43 % potrošača kojima je izbor domaćeg proizvoda najvažniji kriterij.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike