Magazin
NOVI START: SPORAZUM O NUKLEARNOM NAORUŽANJU

Šahovska partija s atomskim figurama
Objavljeno 16. siječnja, 2021.
Igra prijestolja: Puno nepoznanica oko buduće (ne)ravnoteže svjetskih sila

Ruski predsjednik Vladimir Putin na završnoj je godišnjoj konferenciji za novinare najviše govorio o koroni, posljedicama COVID-19 i cjepivu. Pohvalio je Istraživački institut Gamaleya, koji je prvi na svijetu dizajnirao cjepivo za koronavirus, Sputnik. V. Putin smatra kako je masovno cijepljenje nužno te će se, kada dođe na red, i on cijepiti. Na pitanja novinara u vezi s naprednim ruskim naoružanjem Putin je odgovorio kako je to obrambena nužnost, jer je NATO opkolio Rusiju sa svih strana, a Rusija je miroljubiva, kao i ja osobno, kazao je te dodao da Rusija nema isturene vojne baze te da im je vojni proračun u odnosu prema američkom - neznatan.

PREVIŠE DUBIOZA
Što se tiče nuklearnog naoružanja, ruski je predsjednik uvjeren kako će Joe Biden, kao osoba velikog i širokog političkog znanja, nakon inauguracije obnoviti program Novi START, čime bi se izbjegla nova utrka u naoružavanju. Podsjetimo, Biden je bio potpredsjednik SAD-a u eri Baracka Huseina Obame, kada su on i predsjednik Ruske Federacije Dmitrij Medvedev, 2010., potpisali program Novi START (Srategic Arms Reduction Talks), sporazum o smanjenju ofenzivnog strateškog naoružanja (nuklearnog), a koji je na snagu stupio 5. veljače 2011. U međuvremenu je Medvedev ispao iz igre jer je, prema ogovaranjima koja kruže u "ruskom svijetu", pokušao eliminirati Putina, a Obama je cijelo vrijeme ostao u američkim političkim krugovima podržavajući kandidaturu Bidena za predsjednika SAD-a. Usput se baveći predavanjima, pisanjem, a zatim i promocijom svojih megauspješnih memoara, u kojima je, između ostaloga, neviđeno oblatio Vladimira Putina napisavši sljedeće: "Putin me je podsjećao na ljude koji su nekada upravljali političkom mašinerijom u Chicagu ili Tammany Hallu, opasne, uličarski pametne, neosjetljive likove koji su znali što znaju, koji nisu nikada otišli dalje od svojih ograničenih iskustava i koji su patronažu, podmićivanje, prijevaru i povremeno nasilje smatrali legitimnim instrumentima trgovine. I za njih je i za Putina život bio igra ‘nulte sume‘: možda možete surađivati s ljudima izvan svojega okružja, ali ne možete im vjerovati. Važno je prvo pobrinuti se za sebe, a onda za svoje ljude. U takvom svijetu, nedostatak skrupula, prezir prema bilo čemu što ne podrazumijeva akumulaciju moći, nije nikakva mana, već prednost."

Opisujući Putina i kao "lokalnog bossa, ali s nuklearnim oružjem i vetom UN-a", Obama vjerojatno priprema javnost na zaoštravanje u odnosima Bidenove Amerike s Putinovom Rusijom oko svega, pa i STARTA 3, iako su svi uvjeti iz postojećeg Novog STARTA, poput smanjenja broja strateških nuklearnih bojnih glava na po 1550 za obje sile i prijenosnih sustava na po 880 (interkontinentalni projektili dometa iznad 5500 km, podmornice, strateški bombarderi), ispunjeni puno prije roka, još u veljači 2018. Dakle, ako se 5. veljače Novi START ne produži, to će biti posljednje razvrgavanje nuklearnih i inih sporazuma koji podlogu imaju u Sporazumu o neširenju nuklearnog naoružanja - NPT, iz 1968., kojim se sprječava horizontalna proliferacija nuklearnog naoružanja. Inače mijenjanje i modifikacija starih hladnoratovskih nuklearnih postavki svoju je tranziciju prema "drugom nuklearnom dobu" započelo 2002., američkim odbacivanjem Sporazuma o antibalističkim projektilima (ABMT, 1972.), a zatim 2018./19. povlačenjem iz Sporazuma o uklanjanju nuklearnih projektila srednjeg i kratkog dometa (INF, 1987.) Taj je potez Donald Trump opravdao nemogućnošću izbora poradi jednostranog kršenja odredbi sporazuma sa strane Rusije. Međutim, mnogi su stručnjaci naglašavali da je odbacivanje ionako bilo neizbježno zbog kineskih, a djelomično i europskih, nuklearnih ambicija. Kako god, poništavanje INF-a opravdano je trima nepremostivim razlozima s obje strane, američke i ruske. Rusima su prvo zamjerili raketne komplekse Iskander-M, namijenjene uništavanju ciljeva na udaljenosti do 500 km, i to komandnih punktova, čvorišta veze, zrakoplovstva na aerodromima, raketnih kompleksa i dalekometne artiljerije, zbog kojih je istočno krilo NATO-a u "balističkim škarama". Drugi problem bila je i ostala hipersonična krstareća raketa sa scramjet motorom Zircon, velikog dometa i brzine, s kojom Rusi imaju potencijal razbiti američki obrambeni štit A2/AD (eng. anti-access/area denial) i izvesti raketni napad na SAD za manje od petnaest minuta! Treći se prigovor odnosi na interkontinentalnu krstareću raketu RS-26 Rubezh, koja je border raketa, čiji domet za 300 km prelazi maksimalno dopuštenih 5500 km za srednji razred. Zauzvrat Rusi Amerikancima zamjeraju postavljanje antibalističkih sustava Aig Ashore u Rumunjsku (Deveselo) i uskoro u Poljsku (Redžikovo), čiji je zadatak presretati ruske rakete ispaljene prema Zapadu. Od Amerikanaca se zahtijevalo i odbacivanje superdronova s integriranim DEW oružjem (eng. directed-energy weapon) te otpis Boeingove rakete srednjeg dometa Minuteman. Bilo kako bilo, nakon INF-a Amerikanci su u svibnju odbacili još jedan veliki sporazum o kontroli naoružanja - Open Skies, kojim su, između ostaloga, bili regulirani kratkoročni najavljeni izviđački letovi iznad Tihog oceana pod motom "Otvoreno nebo od Vancouvera do Vladivostoka".

NEZAOBILAZNA KINA
Sve u svemu, najizglednije je da će u šesnaest dana, koliko mu ostaje od inauguracije do isteka Novog STARTA, Joe Biden morati protegnuti parafiranje sporazuma na neodređeno vrijeme unatoč svim dosadašnjim pregovorima i pristanku Rusije. Prije svega zbog kineske netransparentnosti oko nuklearnih potencijala i "nuklearne trijade" - Rusija, Kina, Pakistan. Naime, poslovično kinesko prikrivanje nuklearnog i inog naoružanja te stvaranje nove nuklearne arhitekture s Moskvom i Islamabadom, prema SAD-u, čini prijetnju svjetskoj sigurnosti narušavanjem nuklearnog pariteta koji imaju s Rusijom. Uostalom, pregovaranje oko Novog STARTA dugo se uvjetovalo kineskim uključivanjem u pregovore, ali je nedavno, nakon odlaska američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johana Boltona, taj politički stav odbačen te će odnos Amerike i Rusije prema Kini biti jasnije definiran kada se i ako se potpiše Novi START. U tom je smislu američki pregovarač Marshall Billingslea nakon sastanka s Rusima o strateškoj sigurnosti u Beču, sredinom prošle godine, kazao: "Trenutna slika nije toliko važna koliko brzina promjena. SAD je u međuvremenu svoj nuklearni arsenal reducirao na 85 posto, a Kinezi su u ekspanziji." Ruski je stav nakon tog skupa glasio: "Bilo koje mogućnosti za daljnje smanjenje i ograničenje strateškog ofenzivnog naoružanja na bilateralnoj osnovi gotovo su iscrpljene i daljni napredak u ovom području trebat će uključivanje drugih država s vojnim nuklearnim sposobnostima." Pritom misle na američke saveznice Veliku Britaniju i Francusku, koje zajedno dovode Rusiju u taktički i strateški podređen položaj. Stoga, ako se Kinu prisili na pregovore o strateškom naoružanju (razoružavanju), prema Rusiji, to moraju učiniti Velika Britanija i Francuska. Usto, Kremlj traži i povlačenje američkog taktičkog naoružanja iz Europe i njegovo daljnje razmještanje na način da se na teritoriju jedne države nalazi samo njezino vlastito naoružanje. Sve to najveću svjetsku silu SAD dovodi u paradoksalnu situaciju - ako uvede Kinu u pregovore, to automatski znači da joj daje subjektivitet i priznanje za vojno odvraćanje. Što bi uznemirilo, pa i uplašilo, države zaklonjene američkim nuklearnim kišobranom. Pogotovo kineske susjede Japan, Južnu Koreju i Vijetnam. Zato je Japan, koji još ciljaju Rusija i Sjeverna Koreja, zahtijevao od Amerike da pojača značenje nuklearnog naoružanja u strategiji sigurnosti i obrane te se protivio potpisivanju Ugovora o zabrani nuklearnog naoružavanja iz 2017. godine.

PEKINŠKA STRATEGIJA
Ukupno uzevši, ako Novi START bude odbačen, to će biti zbog Kine, koja se cijelo vrijeme skriva iza velikog zida tajnovitosti i "malih ali učinkovitih" nuklearnih snaga. Iako im u Strategiji obrane iz 2019. pišu velike riječi, poput "do 2050. trebamo razviti oružane snage svjetske klase u svakom pogledu" i "Kina teži suziti jaz između svoje vojske i vodećih vojski svijeta te nadoknaditi nedostatke u vojnim sposobnostima u modernom ratovanju". Slijedno tomu, Kina je u zračne snage uvela nuklearno naoružanje, posjeduje 75 do 100 interkontinentalnih projektila i 50 do 75 lansera te podmornice opremljene nuklearnim naoružanjem.

Kinesko nuklearno umijeće ratovanja tzv. malim ali učinkovitim snagama najbolje je sažeo veliki analitičar Anthony H. Cordesman kazavši: "Kina je svjesna da, kada bi došlo do velikog nuklearnog sukoba SAD-a i Rusije, ona postaje najveća nuklearna sila. To joj daje snažan poticaj da ostane po strani bilo kojeg dogovora između SAD-a i Rusije, ali i da proširuje nuklearni arsenal do mjere u kojoj bi bilateralno natjecanje SAD-a i Rusije moglo prerasti u trilateralno i gdje bi ona onda morala biti dio kontrole nuklearnog naoružanja."

Piše: Dario MAJETIĆ
Opisujući Putina kao “lokalnog bossa, ali s nuklearnim oružjem i vetom UN-a”, Obama priprema javnost na zaoštravanje u odnosima Bidenove Amerike s Putinovom Rusijom...
U šesnaest dana, koliko mu ostaje od inauguracije do isteka Novog STARTA, Joe Biden morat će protegnuti parafiranje sporazuma na neodređeno vrijeme unatoč svim dosadašnjim pregovorima i pristanku Rusije...
Kremlj traži povlačenje američkog taktičkog naoružanja iz Europe i njegovo daljnje razmještanje na način da se na teritoriju jedne države nalazi samo njezino vlastito naoružanje...
Previše bojnih glava
Na svjetskoj nuklearnoj fronti bori se devet sila, koje ukupno posjeduju 13.400 nuklearnih bojnih glava. Uz SAD i Rusiju, Velika Britanija, Francuska, Kina, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja zemlje su koje priznaju posjed nuklearnog oružja, iako Izrael to ne priznaje. Broj nuklearnih bojnih glava smanjio se za oko 465, u odnosu prema 2019., objavio je Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI). SIPRI procjenjuje da SAD ima 5800, a Rusija 6275 nuklearnih bojnih glava. SIPRI navodi da Velika Britanija ima 215 bojnih glava, Francuska 290, Kina 320, Indija 150, Pakistan 160, a Izrael 90. Vjeruje se kako Sjeverna Koreja ima između 30 i 40 nuklearnih bojnih glava, ali ona nije uključena u globalnu procjenu SIPRI-ja. U odnosu prema 70 tisuća nuklearnih bojnih glava u vrijeme Hladnog rata, današnji svijet izgleda kao oaza mira. No nije tako, jer se u “drugom nuklearnom dobu” kvantiteta zamjenjuje kvalitetom, odnosno brzinom, preciznošću, prikrivanjem i razmještajem bojnih glava te općom razvijenošću sustava i mjesta za lansiranje. Prema istraživačima SIPRI-ja, nuklearno se oružje i dalje smatra sredstvom odvraćanja od napada druge države, ali postoje znakovi da nuklearna oružja imaju “novu ili proširenu” ulogu u vojnim planovima. (D.Ma.)
Održavanje odnosa
SAD i Rusija kao nositelji politike sprječavanja prvog udara (no-first use) mogu i dalje smanjivati strateške snage samo u uvjetima kada bi sposobnosti ostalih država ostale na postojećem nivou. Povećanje kineskog nuklearnog arsenala, a da on nije dio sporazuma sa SAD-om i Rusijom, vodit će do raskidanja Novog STARTA-a i vjerojatno do ponovnog kvantitativnog povećanja nuklearnog naoružanja SAD-a i Rusije kako bi se održao postojeći paritet snaga. Kina, kao i ostale nuklearne sile, pogotovo Velika Britanija i Francuska, koje svoju politiku baziraju na osiguravanju drugog udara, ne žele ući u sporazume o kontroli naoružanja slične Novom STARTU jer bi morale prolaziti rigorozne procedure i kontrole međunarodnih inspekcija. (D.Ma.)
Strateška stabilnost
Koncept je izvorno bilateralan (Rusija i SAD) i gradio se oko tri stabilnosti povezane s nuklearnim naoružanjem i unaprjeđivanjem svijesti sudionika o posljedicama njegove upotrebe. Prava stabilnost odnosi se na odsutnost motivacije za započinjanje nuklearnog rata u kriznoj situaciji zbog koristi. Druga stabilnost uključuje nevjerovanje zaraćenih snaga u dobitak bilo kakve prednosti od nuklearnog udara, a treće se odnosi na odsutnost vjerovanja kako će buduća nadgradnja strateškog naoružanja promijeniti postojeće stanje. Koncept je zastario jer se nameće Kina. Zbog čega je nužno uračunati kineske nuklearne snage i razvojne programe kada se pregovaraju sporazumi o ograničenju strateškog naoružanja između SAD-a i Rusije. Pri tom su francuske i engleske nuklearne snage u odnosu prema kineskima predvidljivije, transparentnije i tehnološki savršenije te zbog poštovanja pravila nemaju sposobnost brzog povećanja u budućnosti. (D.Ma.)
Možda ste propustili...

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

DR. SC. MARINKO OGOREC, STRUČNJAK ZA SIGURNOST

NATO treba “resetiranje” jer se promijenila struktura prijetnji

NATO - SIGURNOST U NESIGURNOM SVIJETU

Prilagodba za novo desetljeće

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVJETSKO PRIZNANJE ZA LIVIU PULJAK I HRVATSKU ZNANOST

Često ne mogu spavati od novih
ideja koje mi padnu na pamet

2

VELEPOSLANIKOV IZBOR

Jučer za danas

3

GLAZBENI INTERVJU: VALTER KOCIJANČIĆ - PARAF

Priča nije završena, svi
i dalje živimo u punku!