Ekonomija
AGROGLASOV OKRUGLI STOL

Dezertifikacija i degradacija zemljišta ozbiljan je problem koji pogađa sve kontinente
Objavljeno 9. rujna, 2020.

Dezertifikacija i degradacija zemljišta ozbiljan je društveni problem. Preduvjet njegova rješavanja jest odlučna politička odluka da se tom problemu pristupi. Uz to, važno je imati transparentne podatke, kao i što više održive poljoprivrede te znatno bujniji zeleni pokrov.Riječi su to akademika Ferde Bašića koje je iznio kao zaključak okruglog stola pod nazivom "Dezertifikacija, degradacija zemljišta, suša - stare prijetnje novi izazovi", održanog na Fakultetu biotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), u sklopu 13. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša", u organizaciji Agroglasa, časopisa za poljoprivredu Glasa Slavonije, HDPOT-a (Hrvatsko društvo za proučavanje obrade tla) i međunarodne organizacije ISTRO.
Tradicionalni okrugli stol održan je u suorganizaciji i pod pokroviteljstvom Odjela za bilinogojstvo Akademije poljoprivrednih znanosti i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Uvodničari su bili eminentni stručnjaci iz toga područja, a najviše se govorilo o dezertifikaciji, procesu kojim se nekoć plodno tlo, pod utjecajem klimatskih prilika i čovjekovog djelovanja pretvara u pustinju.
- Za temu ovogodišnjeg okruglog stola odabrali smo sve aktualniju problematiku dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše. Glavni uzročnik ovih pojava klimatske su promjene. Dezertifikacija pogađa sve kontinente na Zemlji, osim Antarktike, njome je pogođeno 36 milijuna četvornih kilometara Zemljine površine te više od 250 milijuna ljudi. Prvi put o ovoj se temi ozbiljno raspravljalo 1977., u Nairobiju, u Keniji, u organizaciji UNCCD-a (Konvencija UN-a za dezertifikaciju), glavnog svjetskog pokretača borbe protiv dezertifikackije - rekao je prof. dr. sc. Danijel Jug, uvodničar i moderator okruglog stola te predsjednik Znanstvenog odbora skupa. Dodao je da se ove pojave mogu ublažiti različitim mjerama, poput "hvatanja" soli, kontrole ispaše, pokrovnim usjevima, poboljšanjem tehnike dobivanja drvenog ugljena, od kojih se mnoge mogu i kod nas primijeniti.
Da je doista riječ o svjetskom problemu potvrdila je Marija Vihovanec Sabo: "Više od 75 posto površine Zemlje već je degradirano, a više od 90 posto moglo bi biti degradirano do 2050. godine". Dodala je i da je u RH u izradi NAP (Nacionalni program djelovanja za suzbijanje dezertifikacije), koji je iznjedrio nekoliko tisuća stranica kvalitetnog materijala, s podacima o stanju zemljišta, tala, klime, šuma, voda, korištenih u brojnim studijama. No, s tim se stalo 2008. U međuvremenu napravljena je strategija prilagodbe klimatskim promjenama RH. "Poljoprivreda ovisi o zemljištu, stoga ga moramo dobro poznavati", poručila je Vihovanec Sabo.
Na okruglom stolu čuli smo mnogo zanimljivih izlaganja. Tako je izv. prof. dr. sc. Ivan Plaščak, FAZOS, govorio o ulozi daljinskog istraživanja u procjeni degradacije zemljišta, a prof. dr. sc. Irena Jug, FAZOS, postavila je pitanje može li klimatski pametna poljoprivreda promijeniti trendove degradacije zemljišta. "Postoji li politička volja za strateško upravljanje sušom u RH", zapitala je Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a. Ako je odgovor pozitivan, treba krenuti u akciju što prije, dok nije prekasno, poručili su znanstvenici. Vesna Latinović

Od procjene pa do akcije
Da je vrijeme za akciju istaknuo je i prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta Zagreb, naslovivši svoje izlaganje: “Od procjene do akcije: Koraci za ublažavanje posljedica dezertifikacije.” Prof. Kisić rekao je da sjevernim zemljama, poput Danske, Poljske te Skandinavije, klimatske promjene odgovaraju, ali nama i mediteranskim zemljama - ne. Istraživanja su pokazala da je, primjerice područje oko Donjeg Miholjca, jako ugroženo klimatskim promjenama, dodao je. “Postoje rješenja, primjerice treba uvesti neke nove kulture, kao što su bademi koje sade u okolici Iloka. Također, dobar je trend povratka starim sortama pojedinih kultura. Trebalo bi povećati površine pod lanom i konopljom, jer nekada je Baranja i okolica imala nekoliko tvornica za preradu konoplje, a ta proizvodnja, koja je nekada bila respektabilna, tek se sada polako pokreće. Stoga ne trebamo čekati EU regulativu, nego moramo sami djelovati”, rekao je Kisić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽELJKO KLEIĆ PROIZVOĐAČ KOZJIH SIREVA

S obitelji se iz Osijeka preselio u Orahovicu radi uzgoja koza

2

OPORAVAK POTRAŽNJE

Cijene barela nafte nadomak 73 dolara

3

ZBOG GLOBALNE KRIZE

U svijetu smanjena proizvodnja plastike