Novosti
ZAPOŠLJIVOST DIPLOMIRANIH STUDENATA

Pet godina nakon diplome u Hrvatskoj ih još uvijek polovina nema posao na neodređeno
Objavljeno 6. kolovoza, 2020.

Europska komisija nedavno je predstavila rezultate pilot-istraživanja o zapošljivosti studenata, prvostupnika i diplomiranih stručnjaka, koje je provela u osam europskih zemalja, među kojima je, uz Austriju, Češku, Njemačku, Grčku, Litvu, Maltu i Norvešku, bila i Hrvatska. Istraživanje je obuhvatilo 21 tisuću diplomiranih studenata koji su studij (preddiplomski ili diplomski) završili u akademskim godinama 2012./2013. i 2016./2017., odnosno jednu i pet godina nakon završetka studija. Istraživanje je u Hrvatskoj provođeno od listopada do prosinca 2018., a proveli su ga Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Prikupljeni su opsežni podatci o podrijetlu ispitanika, materinskom jeziku, socioekonomskoj pozadini, obrazovanju, profesionalnom iskustvu, trenutačnom zaposlenju i obiteljskom statusu, mjestu boravka i mobilnosti te mišljenja o relevantnim temama kao što je primjenjivost vještina stečenih u tercijarnom obrazovanju. Rezultati pokazuju da je nezaposlenost mladih, u vrijeme istraživanja, bila najveća u Grčkoj (39,9 %) i Hrvatskoj (23,8%), a najniža u Njemačkoj (6,2 %) i Češkoj (6,7 %). S obzirom na to da se nakon prvostupanjske diplome svi susreću s pitanjem trebaju li nastaviti obrazovanje ili krenuti u potragu za poslom, istraživanjem se pokušalo saznati o čemu ovisi donošenje odluke. Pokazalo se, naime, da se diplomirani studenti u Austriji, Češkoj i Njemačkoj osjećaju spremnije (više od 12 %) za tržište rada nego prvostupnici, a najzadovoljniji svojim obrazovnim programom i traženošću njihova profila stručnjaka studenti su tehnoloških i inženjerskih usmjerenja te prirodnih znanosti i zdravstva. Kada je riječ o zaradi, ona uvelike ovisi o kvalifikacijama na osnovi kojih je (završeni) student primljen, pa tako nezaposleni diplomci ili oni zaposleni na poslovima koji ne zahtijevaju viši stupanj obrazovanja zarađuju 13 posto manje od onih koji su zaposleni prema svom stupnju obrazovanja, a oni koji rade na poslu ispod svojih obrazovnih kvalifikacija i u području za koje se nisu obrazovali zarađuju čak 18 posto manje. Također, više od 40 posto diplomiranih studenata u Hrvatskoj, Litvi, Grčkoj i na Malti u teškoj je situaciji godinu dana nakon diplomiranja, a u istim zemljama te su skupine rizične i čak pet godina nakon diplomiranja, iako se tada situacija ipak malo popravi (oko deset posto manje ih je nezaposleno ili zaposleno ispod svojih kvalifikacija). Nadalje, istraživanjem je utvrđena veza između nepovoljne okoline, poput roditelja koji nisu visoko obrazovani, što jača okolnosti nepronalaska odgovarajućeg posla nakon diplomiranja. Taj efekt vrlo je snažan u Hrvatskoj, a najsnažniji u Litvi i Njemačkoj. Zbog toga je puno vjerojatnije da će diplomci iz tih zemalja osim o vlastitim sposobnostima, području studiranja i poslovnom iskustvu ovisiti i o roditeljskoj podršci u pronalasku odgovarajućeg posla.

Pet godina nakon završetka studija četiri od pet diplomiranih studenata u svakoj od zemalja posjeduje ugovor na neodređeno, što je znatan porast u usporedbi s prvom godinom nakon diplomiranja, kada u Hrvatskoj ugovor na neodređeno ima manje od 50 posto diplomaca, a utvrđeno je i da ga posjeduje više muškaraca nego žena. Znatno se razlikuju i plaće, pa tako, primjerice, diplomirani studenti u Njemačkoj i Norveškoj zarađuju dvostruko više od onih u Hrvatskoj, a najviše su plaće u području tehnologije i inženjeringa, dok su najniže u obrazovanju, umjetnosti i humanističkim znanostima. Istraživanje je obuhvatilo i mobilnost studenata tijekom studiranja, a ukupno je 13 posto ispitanika imalo iskustvo inozemnog studiranja. Najmanje ih je u bilo kojem programu mobilnosti sudjelovalo u Hrvatskoj i Grčkoj, a novac, odnosno vlastito financiranje, znatno je smanjivalo šanse za odlazak u inozemstvo. Također, na odluku je utjecao i jezik na kojem je bilo moguće slušati predavanja, a ako je to bio, recimo, engleski, šanse za pohađanje stranog fakulteta bile su trostruko veće. Zanimljivo je istaknuti da, iako hrvatski (i grčki) studenti najmanje sudjeluju u programima mobilnosti, najviše među ispitanicima iz osam zemalja odlaze u drugu zemlju radi stjecanja višeg stupnja obrazovanja, primjerice na diplomski studij nakon prvostupničkog.


Ema NENADIĆ
Hrvatski studenti najviše odlaze u drugu zemlju radi stjecanja višeg stupnja obrazovanja
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike