Magazin
INTERVJU: ZDENKO ADROVIĆ

U godini uvođenja eura efekti poskupljenja u pravilu su vrlo mali
Objavljeno 27. lipnja, 2020.
ZDENKO ADROVIĆ PREDSJEDNIK JE HRVATSKE UDRUGE BANAKA (HUB)

Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka (GIU HUB) okuplja 17 vodećih hrvatskih banaka, koje čine više od 98 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka. Ovom prigodom navodimo ih sve abecednim redom: Addiko Bank, BKS Bank, Croatia banka, Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatska poštanska banka, Istarska kreditna banka Umag, J&T banka, Karlovačka banka, KentBank, Kreditna banka Zagreb, OTP banka, Partner banka, Podravska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank i Zagrebačka banka.

Hrvatska udruga banaka članica je Europske bankovne federacije (EBF), Europskog instituta tržišta novca (EMMI), Europskog platnog vijeća (EPC), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Međunarodne trgovačke komore (ICC Hrvatska).

U svezi s ovotjednom temom Magazina zamolili smo za razgovor g. Zdenka Adrovića, direktora Hrvatske udruge banaka, priznatog stručnjaka za bankarstvo i financije te jednog od osnivača HUB-a. Imenovanjem g. Adrovića direktorom pozicija HUB-a znatno je kadrovski ojačana. Mandat novog vodstva usredotočen je na efikasniji rad Udruge, u iznimno osjetljivom razdoblju, kada se bankovni sektor, između ostaloga, suočava s velikim regulatornim izazovima, a istovremeno osigurava financijsku stabilnost zemlje i jamči sigurnost računa i štednih uloga hrvatskih građana.

Spomenimo usput i to kako je Zdenko Adrović sedamnaest godina bio predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Prije toga u Privrednoj banci Zagreb bio je izvršni potpredsjednik za riznicu i likvidnost, kao i direktor sektora investicijskog bankarstva i zamjenik predsjednika Uprave. Predsjednik je Nadzornog odbora Atlantic Grupe i član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Diplomirao je ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao, u području korporativnih financija, usavršavajući se tijekom dugogodišnje karijere u financijskoj industriji na sveučilištima u SAD-u i Velikoj Britaniji.

STABILNE BANKE
Bez obzira na sadašnju, a, čini se, i dugoročnu koronakrizu, ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) najavljen je za srpanj. Jesu li Vlada i banke ispunile svoje obveze koje su prethodile tom procesu?

- Formalno gledano, svi uvjeti su ispunjeni. Vlada je ispunila odredbe Akcijskog plana za euro i prilagodila propise, HNB je ispunio sve potrebne uvjete za sklapanje Ugovora o bliskoj suradnji s ECB-om, što se de facto odnosi na ulazak u bankovnu uniju, a banke su zahvaljujući dobrom upravljanju i visokoj kapitalizaciji prošle na stres-testu i pregledu aktive, što znači da je sustav dovoljno robustan kako bi bio dio bankovne unije EU-a.

Rezultati provedene provjere kvalitete imovine (Asset Quality Review - AQR) banaka u Hrvatskoj u skladu su s našim očekivanjima te upućuju na visoku kapitaliziranost i stabilnost banaka. To jamči otpornost i sposobnost hrvatskih banaka da pruže sigurnost depozitima te osiguraju kreditnu podršku klijentima. Stabilan bankarski sektor bit će izuzetno važan za pokretanje ponovnog gospodarskog rasta, podržavanje kvalitetnih investicija i osiguravanje likvidnosti za poduzeća i građane.

Što uvođenje eura znači za banke? Drugim riječima, može li se već sad reći kakvi će biti učinci uvođenja eura umjesto kune i na banke u Hrvatskoj?

- U bankarskom sektoru postoje i negativni i pozitivni učinci. S negativne strane, banke gube dio prihoda od konverzije valuta, odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro. Naravno, to nastupa tek kada se euro uvede kao domaća valuta. S druge strane, i bankama i njihovim klijentima olakšava se upravljanje valutnim rizikom, što znači da će se rizici generalno smanjiti. To je dobro, jer znači da će naplativost plasmana prosječno biti veća no što bi bila da zadržimo vlastitu valutu. Za banke je pozitivno i to što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve. No dio tih dobitaka prelit će se na klijente kroz povoljnije uvjete kreditiranja.

JAČANJE SUVERENITETA
Što kažu bankarske analize, kojih vjerojatno ima sve više? Prije godinu dana u jednom intervjuu, između ostalog, naveli ste kako je manje važna tema kada je pravo vrijeme za uvođenje eura, a puno je važnije znati omjer troškova i koristi koje imamo kao društvo i država. Znamo li danas taj omjer?

- Osim prethodno navedenog važne su još četiri stvari. Prvo, Europska središnja banka počet će kupovati hrvatske državne obveznice, što će spriječiti znatnije rizike promjene kamatnih stopa. Drugo, u slučaju makroekonomskih neravnoteža Hrvatska će imati pristup vrlo povoljnim sredstvima Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a). Treće, HNB će moći slobodnije upravljati pričuvama i stvarati dodatni prihod za državni proračun. Sve to će omogućiti niže i stabilnije kamatne stope od onih koje bi prevladale da dugoročno ostanemo na kuni. Na kraju, Hrvatska dobiva glas u Frankfurtu, gdje se nalazi sjedište ECB-a. Odluke ECB-a ionako utječu na financijsku situaciju u Hrvatskoj, a u ovom trenutku na te odluke nemamo nikakav utjecaj. Sudjelovanjem u radu ECB-a u Frankfurtu mi ćemo zapravo povećati naš suverenitet.

SMANJIVANJE RIZIKA
Zna li se već sad kako će se i prema kojem tečaju mijenjati kune za eure? Je li realno očekivati da od 1. siječnja 2023. uvedemo euro, kako je to optimistično najavio guverner HNB-a Boris Vujčić?

- Tečaj u ovom trenutku nije poznat, ali važne su najave iz HNB-a koje sugeriraju da tečaj konverzije neće znatnije odstupati od aktualnog tržišnog. O realnosti datuma uvođenja eura teško je u ovom trenutku govoriti jer će Hrvatskoj zasigurno trebati vremena da udovolji kriterijima vezanima uz deficit i javni dug. Ne isključujemo 2023., no s obzirom na snagu ove koronakrize, deficit i razinu javnog duga ne treba isključiti ni mogućnost da se euro uvede godinu ili dvije poslije. Eventualna odgoda neće biti presudna, najvažnije je voditi discipliniranu politiku otklanjanja makroekonomskih neravnoteža, ne samo zbog uvođenja eura nego i zbog osiguravanja preduvjeta za gospodarski rast.

Trebamo li se bojati poskupljenja kada uđemo u eurozonu, odnosno kada se uvede euro? Što će se dogoditi s plaćama i kreditima nakon uvođenja eura?

- Mnoge države uvele su euro te su efekti poskupljenja u pravilu vrlo maleni, 0,2 % - 0,3 % u godini uvođenja eura, i potom nestaju, a s plaćama i kreditima neće se dogoditi ništa bitno - konvertirat će se prema istom tečaju tako da će realni tereti dugova biti isti kao u domaćoj valuti. Međutim, nestat će valutna klauzula i valutni rizik, što će za dužnike značiti olakšanje i znatno manji rizik prilikom kreditiranja. (D.J.)
Rezultati provedene provjere kvalitete imovine banaka u Hrvatskoj u skladu su s našim očekivanjima te upućuju na visoku kapitaliziranost i stabilnost banaka...
Uvođenjem eura u slučaju makroekonomskih neravnoteža Hrvatska će imati pristup vrlo povoljnim sredstvima Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a)...
Najvažnije je voditi discipliniranu politiku otklanjanja makroekonomskih neravnoteža, ne samo zbog uvođenja eura nego i zbog osiguravanja preduvjeta za gospodarski rast...
Možda ste propustili...

SVI NAŠI NARATIVI: UZ 25. OBLJETNICU “OLUJE”

Osvajanje slobode i suočavanje s prošlošću

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. VJERAN STRAHONJA

Na visokom smo mjestu po ljudskom kapitalu i digitalnim vještinama

2

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača

3

NEDJELJKO PERIĆ, RAVNATELJ INOVACIJSKOG CENTRA NIKOLA TESLA

Industrijske se revolucije ne
događaju, one se razvijaju kroz
osmišljene i planirane procese