Magazin
GLOBALIZACIJA: KORONI UNATOČ PROCES JE NEZAUSTAVLJIV

Nakon Pelješkog mosta Kinezi će ulagati i u druge projekte
Objavljeno 20. lipnja, 2020.
Izazovi budućnosti: Utjecaj krize prouzročene koronavirusom na odnose Hrvatske i Kine

Širenje koronavirusa, odnosno pandemija bolesti COVID-19, izazvalo je krizu globalnih razmjera, kakva u mnogim, naročito u zapadnim zemljama, nije zabilježena u posljednjih 75 godina. Pandemija je pogotovo teško pogodila Europu, odnosno zemlje članice Europske unije (EU), koje se u drugom kvartalu ove godine susreću s padom BDP-a većim od onoga zabilježenog tijekom globalne financijske krize 2008. i 2009. godine.

Kako je ova pandemija u NR Kini nastala još krajem 2019. godine, te se tijekom veljače i naročito ožujka 2020. dramatično proširila Europom, postavilo se pitanje je li kinesko upravljanje pandemijom bilo ispravno, s obzirom na to da je virus SARS-CoV-2 zaustavljen unutar granica kineske provincije Hubei, ali se istovremeno proširio u gotovo sve zemlje svijeta. Tijekom krize također se pokazala velika ovisnost Zapada, kako u Europi tako i u Sjevernoj Americi, o uvozu osobne zaštitne opreme za koronavirusnu bolest i lijekova koji se proizvode u Kini. Zbog strmoglavog pada ekonomskih aktivnosti i znatnog pada burzovne vrijednosti mnogih europskih kompanija postavilo se pitanje je li Europska unija previše ovisna odnosno ranjiva u odnosu prema Kini. Čelnici zemalja i institucija EU-a nisu jedinstveni u svom stavu prema Kini u vezi s ovom krizom; jedni smatraju da EU treba, prije svega, biti neovisnija o uvozu iz te dalekoistočne zemlje te zaustaviti kinesko preuzimanje europskih kompanija. Drugi pak smatraju da je Kina vitalan ekonomski partner u razdoblju erozije američke globalne moći i rastuće važnosti azijsko-pacifičke regije. Stoga će se i Hrvatska, kao članica Europske unije, naći u procijepu takvih razmišljanja, koja će biti usmjerena obuzdavanju ili jačanju gospodarskih i drugih veza s Kinom.

ODNOSI PRIJE IZBIJANJA KRIZE
Neposredno prije izbijanja globalne krize zbog širenja pandemije odnosi Hrvatske i Kine prolazili su kroz svoj vrhunac. Osamostaljenje Hrvatske uvelike se poklapa s razdobljem u kojem je Kina stupila na svjetsku pozornicu kao najveća svjetska tvornica devedesetih, te je godinama suradnja dviju zemalja bila ograničena na trgovinu. Tijekom 2018. godine trgovinska razmjena između dvije zemlje dosegnula je 1,5 milijardi dolara, pri čemu je kineski izvoz u Hrvatsku iznosio čak 86 %. Međutim, upravo je 20018. i 2019. suradnja Kine i Hrvatske znatno proširena, pa danas osim trgovine obuhvaća i suradnju u području investicija, visoke tehnologije, energije, kulture i turizma, a kineske su kompanije aktivno uključene u gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Najvažniji primjer te suradnje svakako je gradnja Pelješkog mosta, koji će povezati krajnji jug Hrvatske, Dubrovačko-neretvansku županiju, s ostatkom zemlje. Taj je projekt iznimne gospodarske, geopolitičke, čak i simbolične, važnosti jer će fizički objediniti teritorij Hrvatske, a gradnja mosta povjerena je kineskoj kompaniji CRBC (China Road and Bridge Corporation). Troškovi njegove gradnje iznose 420 milijuna eura, od čega EU sufinancira 85 %, tj. sudjeluje s gotovo 360 milijuna eura, i trenutno je to jedno od najvećih gradilišta u Europi. Prilikom potpisivanja ugovora s CRBC-om za taj most, duljine gotovo dva i pol kilometra, postavilo se pitanje legitimnosti dodjeljivanja novca iz Kohezijskog fonda EU-a kineskom izvođaču radova. Međutim, bez obzira na prosvjede nekih europskih dužnosnika i određene medijske pritiske, kineska kompanija krenula je u gradnju mosta te se očekuje da će on biti završen u drugoj polovini 2021. godine. Time je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja članica Europske unije u kojoj je gradnja kapitalnog infrastrukturnog projekta financiranog europskim novcem povjerena kineskoj kompaniji. Uzimajući u obzir tu činjenicu, kao i važnost koji taj projekt ima za Hrvatsku, može se s pravom reći da je Pelješki most otvorio novu stranicu u odnosima Hrvatske i Kine nakon 2018. Kina više nije samo udaljeni trgovinski partner nego i zemlja čije su tvrtke aktivno uključene u razvoj Hrvatske.

Kineske kompanije prisutne su i kao investitori na projektima vjetroelektrane Vrataruša, u blizini Senja, i kontejnerskog terminala zadarske luke. Suradnja Hrvatske i Kine doživjela je velik uzlet i u turizmu, pa je samo 2019. godine Hrvatsku posjetilo više od 300 tisuća kineskih turista, što u odnosu prema prethodnoj godini čini rast od 28 %. Važnost kineskih turista, uz turiste iz drugih azijskih zemalja, jest u tome što, za razliku od tradicionalnih gostiju iz obližnjih europskih zemalja, kineski turisti putuju svih mjeseci u godini, a njihovi posjeti nisu ograničeni na primorske destinacije. Stoga oni mogu uvelike pridonijeti razvoju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Uz turizam, bilateralni odnosi dviju zemalja razvijaju se i u području kulture, pa su 2019. godine u Hrvatskoj održane brojne izložbe kineske kulture i umjetnosti i druge kulturne manifestacije.

ODNOSI U EUROPSKOM OKVIRU
Dinamični su odnosi Hrvatske i Kine i u području visoke tehnologije, pri čemu treba istaknuti suradnju Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, koji je s kineskim tehnološkim divom, kompanijom Huawei, pokrenuo suradnju u digitalnoj transformaciji i digitalizaciji Hrvatske. Središnji državni ured i kompanija Huawei potpisali su i memorandum o suradnji i razumijevanju, koji uključuje razvoj koncepta "Smart City". Memorandumom je dogovoreno i uključivanje Hrvatske u globalnu inicijativu "Seeds for the Future", koja hrvatskim studentima omogućuje posjet razvojnim centrima kompanije Huawei u Kini. Jačanje veza s Kinom i kompanijom Huawei još je važnije u svjetlu američkih optužbi te kompanije zbog špijunaže. Zbog tih optužbi neke članice EU-a dovode u pitanje mogućnost uključivanja tog kineskog tehnološkog diva u razvoj infrastrukture za 5G mrežu u Europi.

Hrvatska i Kina surađuju i kroz Inicijativu 16+1, kineski format suradnje sa 16 zemalja srednje i istočne Europe u području trgovine, investicija, prometa, tehnologije, znanosti i kulture. Upravo je u Dubrovniku 2019. održan 8. sastanak Inicijative 16+1, koji je dao novi poticaj jačanju hrvatsko-kineskih veza i suradnje.

Daljnji razvoj odnosa Europske unije i Kine uvelike će, ako ne i potpuno, odrediti odnose Hrvatske i Kine. Hrvatska spada u skupinu malih zemalja članica EU-a, čiji udjel stanovništva čini 0,8 %, a gospodarstva samo 0,3 % u ukupnom BDP-u Unije. Nakon ulaska u EU, 2013. godine, Hrvatska je generirala svoj gospodarski rast prije svega zahvaljujući pogodnostima članstva u Uniji i potom povoljnom globalnom ekonomskom konjunkturom. Članice EU-a najveći su investitori u Hrvatskoj, trgovinska razmjena s njima je najvažnija, a i najveći broj turista u Hrvatsku dolazi iz europskih zemlja. Novim višegodišnjem financijskim okvirom (VFO) EU-a, od 2021. do 2027., kao i instrumentom za oporavak gospodarstva zemalja članica, kojim je za Hrvatsku predviđeno više od deset milijardi eura, Hrvatska će nastaviti profitirati od partnerstva sa zemljama članicama EU-a. U tom smislu zemlje članice EU-a višestruko su važniji partneri za Hrvatsku od Kine. Isto vrijedi i za zemlje članice Unije koje znatno više gospodarski ovise jedna o drugoj nego o Kini. Uzimajući to u obzir, nedvojbeno je da će Hrvatska pratiti europske smjernice i strateške okvire odnosa prema Kini.

Europska je komisija već i prije krize u svom strateškom dokumentu iz ožujka 2019. označila Kinu kao trgovinskog partnera, ali prvi put i kao "sistemskog rivala". Međutim, još je nejasno kakav će stav EU-a prema Kini biti nakon završetka pandemije bolesti COVID-19 jer su članice, kao i lideri institucija EU-a, nejedinstveni u stavu prema odnosima s tom zemljom, kao i u velikom broju drugih vanjskopolitičkih tema. Tako je potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová izjavila kako je EU "morbidno ovisan" o uvozu medicinske opreme i lijekova iz Kine i Indije, a Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, od početka izbijanja krize kritičan je prema Kini te poziva na "robusniju" strategiju EU-a prema Kini. Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) u svom je specijalnom izvješću iz travnja optužila Kinu za širenje propagande, teorija urote i dezinformacija o pandemiji bolesti COVID-19. Europski čelnici također su izrazili zabrinutost zbog kineskog iskorištavanja krize na način da se Kina prikaže kao zemlja koja je više od drugih članica EU-a ili Europske komisije spremna priskočiti u pomoć zemljama članicama EU-a snažno pogođenima pandemijom, poput Italije i Španjolske. To se naročito odnosi na "diplomaciju pod maskama", odnosno masovni uvoz zaštitnih maski i druge medicinske opreme za borbu protiv koronavirusa iz Kine. Međutim, bez obzira na kritike iz europskih institucija, u ovom trenutku još uvijek nije moguće definirati budući odnos EU-a i Kine u postkorona svijetu. Usto, tenzije između pojedinih članica Unije, poglavito između dvije najveće zemlje članice, Francuske i Njemačke, s jedne, i Amerike, s druge strane, a koje su se pojačale tijekom mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, nisu prestale ni u jeku krize prouzročene pandemijom. Iz toga se može zaključiti da će EU težiti vanjskoj politici koja će sve manje ovisiti o SAD-u, te će u svijetu nakon krize, koju neki analitičari smatraju krajem američke globalne dominacije i početkom "azijskog stoljeća", težiti očuvanju veza s Kinom. Pritom će se EU ipak voditi određenom dozom opreza i bar deklaratornim nastojanjima za smanjenjem ovisnosti o uvozu iz Kine.

DALJNJI RAZVOJ ODNOSA RH I KINE
Promatrajući hrvatsko-kineske odnose isključivo kroz bilateralnu prizmu, kriza izazvana koronavirusom nije izazvala njihovo narušavanje. Kao i u većini drugih zemalja Europe, i Hrvatska je tijekom krize uvezla velike količine zaštitne medicinske opreme iz Kine, što je predstavljeno kao nastavak suradnje dviju zemalja i u kriznim vremenima. Ovdje treba imati na umu činjenicu da velika većina te opreme nije kineska donacija, nego je plaćena, i to po cijenama koje su za većinu opreme znatno porasle u odnosu prema razdoblju prije krize. Kao i u slučaju potresa koji je 22. ožujka 2020. zadesio Zagreb i drugih kriznih situacija, poput recesije koja je pogodila Europu i svijet u drugom kvartalu ove godine, Hrvatska se prije svega može pouzdati u pomoć Europske unije. U tom smislu iznimno je važno što u Hrvatskoj nije zavladalo antikinesko raspoloženje kao, na primjer, u Švedskoj, kao ni antieuropski sentiment, koji je bio kritičan prema mlakoj reakciji EU-a zbog nastanka krize te je precjenjivao kinesku pomoć, kao što je to bilo u Italiji ili zemlji kandidatkinji za članstvo u EU-u, Srbiji. Kao i u slučaju uspješnog obuzdavanja pandemije bolesti COVID-19 na svom teritoriju, Hrvatska je uspjela sačuvati odmjeren stav u međunarodnim odnosima.

Temeljeći svoj daljnji razvoj prije svega na članstvu u EU-u, Hrvatska će imati određenu autonomiju u razvijanju svojih odnosa tijekom i nakon krize izazvane pandemijom. Novac iz europskih fondova i dalje će biti važan generator gospodarskog rasta Hrvatske, te u ovom trenutku nije izvjesno da će EU blokirati sufinanciranje velikih infrastrukturnih projekta, poput gradnje Pelješkog mosta, na tenderima koje bi mogle dobiti kineske kompanije. Stoga će se kineske kompanije i dalje natjecati na velikim infrastrukturnim tenderima u Hrvatskoj, poput rekonstrukcije dionica željezničke pruge koja povezuje luku Rijeka preko Zagreba i mađarske granice s Budimpeštom. Nizinska pruga kroz Hrvatsku dio je europskog koridora 6 za željeznički teretni prijevoz i transeuropske prometne mreže (TEN-T), a od 3,5 milijardi eura, koliko će Hrvatska uložiti u obnovu željezničke infrastrukture, najveći dio sufinancirat će EU. Kineske građevinske i inženjerske kompanije među najvećima su na svijetu. Moguće je da će one sudjelovati i u rekonstrukciji željezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Kineske kompanije također su u svjetskom vrhu u području tehnologija obnovljivih izvora energije, a budući da Europski zeleni plan predviđa znatne investicije u obnovljivu energiju u zemljama članicama EU-a, Hrvatska će i u tom smislu biti interesantna Kini. Kako Kina postaje vodeće emitivno tržište u globalnom turizmu, kineski će turisti biti sve važnija komponentna hrvatske turističke industrije, čemu će pridonijeti i "Memorandum o suradnji na području posebnih oblika turizma", koji su kinesko i hrvatsko ministarstvo turizma potpisali u povodu spomenutog summita 16+1 u travnju 2019. Suradnja Hrvatske i Kine nastavit će se razvijati i u području visokih tehnologija i telekomunikacija, jer EU nije, poput SAD-a, zatvorio vrata kineskim tehnološkim divovima poput tvrtke Huawei.

ZAKLJUČAK: UČITI NA TUĐIM POGREŠKAMA
Hrvatska i Kina imaju velik potencijal za daljnji razvoj suradnje, ponajprije u području prometne infrastrukture, energetike i turizma. Ta je suradnja upravo uoči krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 dobila velik zamah. Zahvaljujući članstvu u EU-u Hrvatska ima snažan instrument za lakše prevladavanje nadolazeće globalne recesije u odnosu prema globalnoj krizi prije dvanaest godina. U prevladavanju gospodarskih izazova i suradnja s Kinom imat će određenu ulogu. Usto, Kina ni nakon krize neće odustati od jačanja svojeg utjecaja u svijetu i Europi, između ostalog i s pomoću inicijative "Pojas i put" (The Belt and Road Initiative - BRI). Hrvatska ima važno mjesto u kineskim inicijativama, poput formata 16+1, i zbog svog strateškog položaja zemlje poveznice između Mediterana, središnje Europe i zapadnog Balkana. Pritom Hrvatska mora učiti na pogreškama drugih zemlja koje su dopustile prevelik priljev kineskog kapitala te nisu u stanju otplaćivati dugove, kako se dogodilo u nekim azijskim zemalja, najočitije u slučaju Šri Lanke, a u Europi u slučaju Crne Gore, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u. Hrvatska također treba biti svjesna da je zemlja članica EU-a, da su druge zemlje članice EU-a najvažniji hrvatski partneri u svakom smislu te da s njima dijeli europski sustav vrijednosti, s kojim kineski sustav u mnogo toga nije kompatibilan.

Hrvatska je i članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO), čija je uloga u očuvanju sigurnosti i stabilnosti na tlu Europe i nakon 70 godina postojanja nezamjenjiva. U tom smislu, savezništvo Hrvatske i SAD-a, koji je i dalje prva svjetska politička, vojna i ekonomska sila po nominalnom BDP-u, i u nadolazećem razdoblju ne smije biti stavljeno pod upitnik. Globalno nadmetanje Amerike i Kine u tom će smislu, a nakon završetka pandemije, stvoriti određene izazove za hrvatsko-kineske odnose.

Piše: Krševan ANTUN DUJMOVIĆ
Kineske kompanije i dalje će se natjecati na velikim infrastrukturnim tenderima u Hrvatskoj, poput rekonstrukcije dionica željezničke pruge koja povezuje luku Rijeka preko Zagreba i mađarske granice s Budimpeštom...
Zahvaljujući članstvu u EU-u Hrvatska ima snažan instrument za lakše prevladavanje nadolazeće globalne recesije u odnosu prema globalnoj krizi prije dvanaest godina...
Najvažniji primjer uspješne suradnje RH i Kine svakako je gradnja Pelješkog mosta, koji će povezati krajnji jug Hrvatske, Dubrovačko-neretvansku županiju, s ostatkom zemlje...
O autoru...
Krševan Antun Dujmović diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2003. te na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu završio poslijediplomski znanstveni studij za stjecanje magisterija znanosti. Nakon završetka studija Dujmović je radio u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Savezu samostalnih sindikata Hrvatske baveći se pitanjima europskih integracija. Godine 2006. Dujmović se zaposlio u Institutu za razvoj i međunarodne odnose kao viši stručni suradnik u sustavu znanosti u Europskom dokumentacijskom centru – EDC. Njegova područja interesa uključuju: EU komunikacijsku strategiju i politiku informiranja, proširenje EU-a i pristupanje zapadnog Balkana, EU fondove i regionalni razvoj, civilno društvo i suradnju sa zemljama Azije. Od 2014. Dujmović je član Royal Institute of International Affairs (Chatham House) iz Londona, UK. Engleski jezik govori tečno, a talijanski i španjolski konverzacijski. (Tekst koji prenosimo izvorno je prezentiran na internet-stranici irmo.hr/IRMOaktualno)
Možda ste propustili...

VODENI SVIJET: OD PLASTIKE DO MIKROBA

Buđenje nemani

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. VJERAN STRAHONJA

Na visokom smo mjestu po ljudskom kapitalu i digitalnim vještinama

2

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača

3

NEDJELJKO PERIĆ, RAVNATELJ INOVACIJSKOG CENTRA NIKOLA TESLA

Industrijske se revolucije ne
događaju, one se razvijaju kroz
osmišljene i planirane procese