Novosti
EUROPSKI DAN ŽRTAVA KAZNENOG DJELA

U Hrvatskoj nedostaje podrška za žrtve seksualnog nasilja
Objavljeno 20. veljače, 2020.
U Hrvatskoj djeluje 19 skloništa za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja

Nasilna kaznena djela postaju sve prisutnija i u Hrvatskoj gdje su u kratkom vremenu život izgubile tri žene, rečeno je na okruglom stolu u Zagrebu, održanom u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela. Sudionici okruglog stola ukazali su na potrebu prevencije takvih pojava i olakšavanja pozicije žrtve nasilja.


- Zadnjih dana u medijma smo imali priliku slušati o najnovijim tragičnim događajima, gubitku života dvije mlade djevojke u Zagrebu i Malom Lošinju, i izvanbračne supruge u Međimurju - rekla je u Kući Europe državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić. Ustvrdila je da su to događaji za razmišljanje o poboljšanju već uspostavljenog sustava zaštite prava ranjivih skupina osnaživanjem institucija koje su dužne pružiti pomoć, a sve kako bi osigurali bolji i sigurniji položaj žrtve i spriječili njezinu sekundarnu viktimizaciju. Prema podacima koje je iznijela, u Hrvatskoj djeluje 19 skloništa za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja, koja se financiraju s 14 milijuna kuna godišnje, ali šest županija još nema takva mjesta, pa je Vlada pokrenula razgovore sa šest županija koje još nemaju skloništa.

Jedinstven proces

Anamarija Drožđan Kranjčec, voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi, ocijenila je zabrinjavajućim što u skloništima nema dovoljno mjesta, a drži da je u praksi veći problem specijalizirana podrška za žrtve seksualnog nasilja, jer bi Hrvatska prema preporukama Vijeća Europe trebala imati dvadesetak takvih centara, a ima samo jedan.


Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salopić istaknuo je da pojedinačni slučajevi nasilja koji su se dogodili posljednjih dana, ali i oni raniji, bacaju sjenu na sve što rade nadležna ministarstva, no da to ne mogu spriječiti preko noći.


Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Željko Katić istaknuo je kako je važno da sva državna tijela koja pružaju zaštitu i pomoć žrtvama kaznenih dijela budu u sinergiji djelovanja i uvezana u jedinstven proces njihove zaštite i pomoći.


Prema njegovim riječima zaštita žrtve i kažnjavanje počinitelja ovisi o postupanju policije, posebice onih koji se na terenu prvi susreću sa žrtvama. Unatoč protokolima o postupanju koji su niz godina u uporabi, i dalje postoje odstupanja u radu te je ključno u postupak uključiti organizacije civilnog društva, što se pokazalo kao uspješan model u pružanju pomoći i podršci žrtvama.


Pomoćnica ministra pravosuđa Vesna Šimundža Nikolić zaključila je kako je zadatak čitavog društva, od djece u vrtiću do starih ljudi, misliti da moramo zaštitu svaku žrtvu.


Podsjetila je da Ministarstvo već deset godina ima svoj središnji ured za podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela, kao i odjele po županijskim sudovima koji žrtvama daju informacije o tome što mogu očekivati u postupku te im pružaju i emocionalnu podršku.
Novčana naknada

Potporu žrtvama i svjedocima pružaju odjeli osnovani na sedam županijskih sudova i to: Zagreb, Osijek, Split, Rijeka, Sisak, Zadar i Vukovar. Podršku i informacije žrtve mogu dobiti telefonom, elektroničkom poštom, ali i kada žrtva dođe na sud.


Žrtve kaznenih djela često ne znaju svoja prava, no imaju ih više. Naime, žrtve imaju pravo na novčanu naknadu, a pri utvrđivanju visine naknade, između ostaloga, u obzir se uzimaju ponašanje žrtve tijekom i nakon kaznenog djela, ili njezin doprinos nastanku i obujmu štete, je li riječ o neposrednoj žrtvi te je li ista, i u kojem roku, prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima. Nadalje, ocjenjuje se suradnja žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelja privelo pravdi, a Zahtjev će se odbiti, ili naknada umanjiti, ako se utvrdi da je žrtva uključena u organizirani kriminal, ili u zločinačku organizaciju.
Isto tako, obveza je Ministarstva pravosuđa obavijestiti žrtvu, oštećenika ili njihovu obitelj o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora. Žrtvu se obavještava o otpustu zatvorenika u slučajevima kada se radi o kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela, ili kaznenog djela s elementima nasilja.


Sandra Lacić
ŽRTVAMA I OBITELJI DO 70.000 KUNA
Žrtva koja je pretrpjela teške posljedice, ili joj je narušeno zdravlje kao posljedica kaznenog djela, ima pravo na naknadu troškova liječenja pod uvjetom da nije obvezno zdravstveno osigurana, i to do visine zdravstvenog osiguranja u RH te naknadu izgubljene zarade do iznosa od 35.000 kuna. Osoba koja je bliski krvni srodnik preminule žrtve, bračni i izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak i istospolni partner, baka, djed i unuk, ako su sa žrtvom živjeli u zajedničkom kućanstvu, ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 70.000 kuna. U slučaju smrti žrtve osoba koja je platila pogrebne troškove ima pravo na naknadu u iznosu do najviše 5000 kuna. Naknada se isplaćuje ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano u policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno je li počinitelj poznat ili nije.
Potporu žrtvama pružaju odjeli na sudovima u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci, Sisku, Zadru i Vukovaru
Možda ste propustili...

PROFESIONALNA ZAŠTITNA I MEDICINSKA OPREMA

UNICEF poslao četiri tone pomoći

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NE PRIDRŽAVAJU SE SVI MJERA STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE

U Čepinu se održala misa, u Osijeku igrali nogomet

2

LABORATORIJ ZA KLINIČKU MIKROBIOLOGIJU KBC-A OSIJEK

Jedinica za specijalne zadatke: Oni doznaju tko je pozitivan na koronavirus u istočnoj Hrvatskoj

3

UTJECAJ KRIZE NA PSIHIČKO ZDRAVLJE

Covid-19 za posljedicu bi mogao imati i novi PTSP