Velika je dvorana Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku okupila u srijedu navečer sve one koji su željeli čuti nešto više o nedavno objavljenoj knjizi osječkog povjesničara doc. dr. sc. Denisa Njarija "Popis katoličkog stanovništva u Istočnoj Slavoniji 1767. godine" u izdanju Državnog arhiva u Osijeku i Biskupijskog arhiva u Pečuhu. Posebna je zanimljivost ove knjige što su njezina naslovnica i uvodni dio dvojezični, na hrvatskom i mađarskom, a transkript izvornika koji obuhvaća najveći dio knjige s 1121 stranicom na latinskom jeziku.

Ovome su događaju nazočila čak trojica nadbiskupa, mons. dr. György Udvardy, nadbiskup vesprimski i apostolski upravitelj pečuški, mons. dr. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, i mons. dr. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki u miru. O knjizi su govorili njezin autor i priređivač doc. dr. sc. Denis Njari, voditelj Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku dr. sc. Dražen Kušen i arhivist u Biskupijskom arhivu u Pečuhu Zoltán Damásdi, a nazočne su pozdravili nadbiskupi Udvardy i Hranić. Predstavljanje je vodila na hrvatskom i mađarskom Eldina Lovaš, vanjska suradnica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta.

Prema riječima docenta Njarija, popis stanovništva iz 1767. napravljen za potrebe Pečuške biskupije nije ni teritorijalno ni vjerski cjelovit jer ne obuhvaća sva naselja u istočnoj Slavoniji, no ipak broj popisanih ljudi i obrađenih naselja predstavlja reprezentativni uzorak koji bi mogao zadovoljiti istraživače. Ovim je popisom koji su načinili župnici s područja Pečuške biskupije na prostoru Slavonije obuhvaćeno 101 naselje i popisana 45.771 osoba. Kako sam njegov naziv i svrha kažu, ovaj popis nije obuhvatio pripadnike pravoslavne vjere, kao ni reformirano i luteransko stanovništvo, ali su pripadnici ovih skupina spomenuti ukupnom brojkom za svako pojedino mjesto. Popis sastavljen za potrebe Katoličke Crkve nastao je za vladavine Marije Terezije u vrijeme kada je postojao znatan otpor popisivanju cjelokupnog stanovništva iz jednostavnog razloga što su mali ljudi posve racionalno shvaćali da je svrha popisa nametanje novih poreza. Posebna je vrijednost ovoga popisa što su u njemu prvi put popisani ne samo glave domaćinstva nego i svi njegovi članovi uključujući i žene. Ova knjiga pruža i sjajan pogled na prezimena u Slavoniji toga vremena.
D. Celing