Magazin
DUBRAVKA MILJKOVIĆ, UČITELJSKI FAKULTET ZG

Malo smo nesretniji od Slovenaca i malo sretniji od Rusa
Objavljeno 24. prosinca, 2016.

Premda svatko od nas ima svoje definicije sreće, u psihologiji se ona definira kao opći osjećaj osobe da je njezin život dobar - ispunjavajući, smislen i ugodan. Sreća nije kratkotrajna euforija (iako nam, naravno, i toga u životu treba), već je to dubok i trajan osjećaj da je, bez obzira na moguću trenutnu nesreću i bol u našem životu, ipak sve dobro ili će biti dobro.

Stotine dosad provednih istraživanja pokazuju da sretni ljudi:

Imaju jači imunosustav, zdraviji su i duže žive.

Bolje se nose sa stresom i traumom.

Imaju više prijatelja i socijalne podrške.

Vjerojatnije je da će biti u dobrom braku i da se neće razvesti.

Više su spremni pomoći.

Produktivniji su i kreativniji na poslu.

Više zarađuju i imaju bolje poslove.

Bolji su vođe i pregovarači.

SMISAO ŽIVOTA

Očito je da se isplati ulagati u sreću - možemo postati sretniji! Time ćemo biti bolji i sebi i drugima. No, kao i oko svega, i tu se treba potruditi. Neke zemlje imaju sreću i kao školski predmet! I kod nas se počinje s time, na mala vrata doduše, najčešće u okviru sati razredne zajednice i slobodnih aktivnosti, no efekti su vrlo ohrabrujući.

Novac nije važan za sreću - ako ga imaš dovoljno. U posljednjih pedesetak godina koliko se u svijetu sreća mjeri, njezina je opća razina u zemljama Zapada uvijek otprilike na istoj razini, premda je kupovna moć stanovništva u stalnom porastu. U bogatim zemljama ljudi sreću nalaze u bliskim odnosima s drugima, u svom osobnom razvoju i u aktivnostima koje su usmjerene na dobrobit zajednice u kojoj žive. Naravno da je sve to važno i nama. Ali nama je, kao i drugima po bogatstvu nam sličnim, važan i novac. Zato što nam nedostaje. Također, u bogatim zemljama razina osobne sreće nakon 55. godine života - raste. Ljudi su do tada već sve posložili u životu - situirani su, izgradili su karijeru, djecu, ako ih imaju, osovili su na noge i mogu se više posvetiti sebi i svojim interesima. Kod nas je to doba panike: ušteđevina je potrošena, djeca su završila škole i rade samo povremeno ili nikako, čekaš kad će ti firma u stečaj, a ti na burzu ili u jadnu mirovinu. Ma kakvo povećanje sreće! Međutim, stalno razmišljanje o tome učinit će nas još jadnijima. No, da se odmah razumijemo - to nikako ne znači da se treba pomiriti sa sudbinom i “misliti pozitivno”. Biti u teškoj situaciji i misliti kako je to baš super u najmanju je ruku glupo. Pozitivno misliti znači vjerovati da imamo sposobnosti i možda neke skrivene kapacitete koji nam mogu omogućiti dodatno zarađivanje. I u našem okruženju imamo sjajne primjere ljudi koji su, obično kad im je voda došla do grla - kako se to slikovito kaže - otkrili da su majstori u postavljanju pločica, pečenju kolača ili poučavanju (ili čak u prodavanju magle) pa to unovčili.

Znači, nema ništa loše u nastojanjima da se zaradi više novca. Loše postaje onda kad nam je to jedini smisao života pa zaboravimo i na sebe i na sve druge oko sebe. Dobar način da i djeci usadimo takve materijalističke vrijednosti jest da ih stalno obasipamo novim stvarima - igračkama, odjećom i zabavnim aktivnostima (čak i kad im objektivno to ne bismo mogli priuštiti, kad zapravo sebi otimamo iz usta!); da se sve oko njih vrti i da pritom ništa od njih ne očekujemo - ni da rade u kući, ni da se pridržavaju ikakvih pravila. Sve im dopuštamo - sve u ime njihove “slobode i samopoštovanja”. Loša je vijest da takav odgoj ima svoj danak. Ne samo da će takva djeca kad odrastu biti i sama materijalistički nastrojena i nezainteresirana za druge - osim ako ih mogu iskoristiti, nego će biti manje sretna, više depresivna i da, što ti kao roditelju bude jednako teško, budu nezahvalna. A sve si radio da bi bila sretna (možda si još trebao i vlastitu kožu oguliti).

Više je dokazano djelotvornih (i besplatnih!) jednostavnih intervencija kojima možemo podignuti razinu svoje sreće. Navest ćemo ih nekoliko. Prije svega, sreću pouzdano povećava (a depresiju smanjuje) uočavanje i analiziranje dobrih stvari u našem životu (onih koje obično uzimamo zdravo za gotovo). Nekad smo toliko usmjereni na ono što nas čini jadnima da potpuno zanemarimo sve ono dobro što imamo. Ako ste kupili novine koje čitate ili ste ih posudili u kafiću i čitate ih uz kavu, sigurno se možete ubrojiti u 10 % najbogatijih ljudi na svijetu! Dakle, prvo moramo naučiti usmjeravati pažnju na dobre stvari u životu koje nam se događaju i svakodnevno ih biti svjesni. Za optimalne efekte, tj. promjenu mentalnog sklopa, dovoljno je to raditi dva tjedna. Recimo, prije spavanja sjetite se tri dobre stvari koje su vam se dogodile taj dan. Nakon toga možete i pronaći vezu između tih dobrih događaja i vlastitog ponašanja. Naime, ako počnemo razmišljati o tome zašto nam se nešto dogodilo, možda ćemo na početku zaključiti da se radilo o slučaju. Ali ako malo bolje razmislimo, možda ćemo vidjeti da smo svojim ponašanjem pridonijeli da se to dogodi. A ako smo uspjeli jednom, onda možemo i drugi put. Također, analiziranje uzroka tih dobrih stvari potiče osjećaj zahvalnosti za ono što imamo i razvija optimizam. Jednom tjedno sjetite se tri stvari zbog kojih biste trebali biti zahvalni. (Obično se počinje s vlastitim krovom nad glavom, dobrom djecom, podnošljivim mužem, prijateljima na koje se možeš osloniti, a onda se ljudi sjete i da imaju dovoljno hrane, dvije ruke i noge, oči... ostale dijelove tijela itd.)

PISANJE PISAMA

Zahvalnost je u temelju uspješnog cjeloživotnog funkcioniranja. Zahvalnost je moćno sredstvo za povećanje životnog zadovoljstva jer potiče i pojačava dobra sjećanja o prošlosti i stvara čvrste veze s važnim nam ljudima. U našoj kulturi zapravo i nemamo načina, a ni običaja, reći ljudima koji su nam najvažniji u životu koliko nam znače i koliko smo zahvalni što uopće postoje. Čak i kad se nađemo u prilici da takvo nešto kažemo, bude nam neugodno pa radije odšutimo. (A onda nam poslije bude žao - a te osobe više nema...). Umjesto da razbijate glavu što nekoj važnoj osobi kupiti za poklon u ove blagdanske dane (ili bilo koje druge), napišite joj pismo: napišite što je učinila za vas, zašto vam je to (bilo) važno, kako ste se osjećali... Pismo joj najprije pročitajte pa joj ga onda uručite. To uopće nije lako, ali tada su efekti najjači, za obje strane. Možete joj i samo uručiti pismo. Međutim, i samo pisanje tog pisma (dakle, čak i ako ga ne uručite) izaziva pozitivne efekte (samo kod vas).

Također, sreću povećava i velikodušnost. Učinite nešto za drugoga (izvan uobičajenog kruga onih za koje radite na dnevnoj bazi) ili volontirajte negdje (40-ak sati godišnje je taman dovoljno za dobre osjećaje). Teška srca dodajem na kraju još i fizičko vježbanje. Dokazano je korisno i za sreću i za zdravlje općenito i svaki se dan nagovaram - s promjenljivim uspjehom, doduše, ali fakat ne bi imalo smisla da samo pričam kako je to odlično. Sretno vam bilo!(D.J.)

(Prof. dr. sc. Dubravka Miljković, psihologinja je i pedagoginja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu)

Možda ste propustili...

KARLO RESSLER, ZASTUPNIK U EUROPSKOM PARLAMENTU

Schengen je hrvatski vanjskopolitički prioritet

VELEPOSLANIKOV IZBOR: ROMAN "MAGNETNO BRDO"

Prošlost nas definira i kad to ne želimo priznati

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana