Magazin
DAVOR GJENERO

Suprotnost fašizmu nije antifašizam, nego liberalna demokracija
Objavljeno 7. svibnja, 2016.
POLITOLOG O FAŠIZMU I ANTIFAŠIZMU, GURANJU U PRVI PLAN NAVODNE FAŠIZACIJE HRVATSKE, POVIJESNIM REFERENCAMA, SPINOVIMA IZ SDP-OVE POLITIČKE KUHINJE...

Vezani članci

TEMA TJEDNA: FAŠIZACIJA - ISTINE I LAŽI

Dok se ljudi bore za kruh, zlonamjerno ih se plaši fašizmom!

TEMA TJEDNA: FAŠIZACIJA - ISTINE I LAŽI (I.)

Posljednji argument proizvođača kaosa

Tko i zašto provlači tezu o ekstremno desnoj radikalizaciji Hrvatske, o fašizaciji zemlje koja je po nekima uzela maha posljednjih godina, radi li se o stvarnoj opasnosti za slobodu i demokraciju ili je cijela priča zapravo manipulacija i propaganda nekih “lijevih” krugova, čime se odvlači pozornost od stvarnih problema poput gospodarstva, nezaposlenosti, reformi i drugog, teme su o kojima smo razgovarali s uglednim hrvatskim političkim analitičarem Davorom Gjenerom.

Gjenero studiozno analizira problem, stavljajući ga u širi društveno-politički kontekst, elaborirajući temu i kroz okvire pluralizma i antipluralizma, demokratskog političkog dijaloga i izostanka istog na hrvatskoj političkoj sceni.

U MODI JE ZA NEKOGA REĆI DA JE FAŠIST

Ustrajno guranje u prvi plan priča o fašistima u Hrvatskoj, o fašizaciji zemlje koja se prema zagovornicima takve teze širi poput virusa, doima se poput apokaliptičnog nagovještaja sudnjeg dana. Još samo da u Sabor umarširaju nekakve NDH-ovske trupe pa da svjedočimo o državnom udaru. Zašto se to događa, tko generira takvo paranoično stanje, kao da je netko na RH bacio kletvu...?

- Nazvati nekoga fašistom, govoriti o tome da načinom na koji provodi javne politike provodi fašizaciju/ustašizaciju (ili refašizaciju/reustašizaciju) društva, u suvremenom demokratskom svijetu ima karakter kletve.

Označavanje nekoga fašistom u demokratskom svijetu znači da se kaže kako on “svojim političkim programom ili djelovanjem smjera rušenju demokratskog poretka.”

Fašizam je, naime, totalitarni pokret ili poredak koji niječe temeljne slobode čovjeka i građanina te poništava načela prirodnoga prava i jednakosti svih pred zakonom.

Nakon iskustva Drugoga svjetskog rata načela zaštite ljudskih prava, prije svega prirodnoga pred pozitivnim pravom, ali i zabrana djelovanja totalitarnih političkih stranaka postali su europskim demokratskim standardom.

DVOSTRANAČJE I MENTALITET

Što o tom pitanju kaže Ustav Republike Hrvatske?

- Rečenica o programu i djelovanju, koji smjeraju rušenju demokratskog poretka, parafrazirana je iz Ustava Republike Hrvatske. Ustav, naime, u svom 6. članku definira da je osnivanje političkih stranaka slobodno, da stranke moraju biti iznutra demokratski organizirane, budući da su one dio ustavnog modela, njihov unutarstranački život također podliježe javnoj kontroli, a i financije im moraju biti transparentne.

Ustav ne staje na tome, nego određuje da su protuustavne one stranke koje ugrožavaju ili demokratski ustavni poredak, ili opstojnost Republike Hrvatske, a da o protuustavnosti neke stranke odlučuje Ustavni sud, i to u skladu s odredbama o proceduri, što ih regulira Ustavni zakon o Ustavnom sudu.

U političkoj raspravi reći nekome da je fašist znači, dakle, reći mu da je njegovo djelovanje usmjereno na razbijanje ustavnog poretka, te da bi ga trebalo zabraniti.

Može li se u tom kontekstu govoriti i o izostanku uljuđene političke kulture? Generira li možda i dvostranačje takve probleme?

- Hrvatska politička arena ima ozbiljnih problema. Ovdašnja politička kultura nije na razini političke kulture konsolidiranih demokracija. Tradicija autonomije građanskoga društva skromna je, malo je stvarno “samoniklih” civilno-društvenih inicijativa i ne postoji tradicija samoorganiziranja građana unutar sfere građanskog društva. Politički rasjed koji je uvjetovan unutarnjim sukobom u društvu tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata ostaje dubok.

Pritom ga dodatno naglašava loš izborni model, koji je u Hrvatskoj uspostavljen prije sedamnaest godina, i prema kojem je dosad provedeno već pet ciklusa parlamentarnih izbora. Model je tako strukturiran da vodi dvostranačju.

Američki ekonomist i politolog Anthony Downs nas je još šezdesetih podučio da dvostranačje u homogenim društvima, u onima u kojima ne postoji apriorna politička podjela, dovodi do jačanja političkog centra, a da u društvima u kojima postoji takva podjela model dvostranačja generira političku radikalizaciju.

Hrvatski izborni model nominalno je razmjeran, ali njegovi su učinci takvi kao da se primjenjuje neki oblik većinskog sustava. Dugotrajna uporaba većinskog sustava, dobro je poznato, vodi prema dvostranačju, i u Hrvatskoj je ono danas de facto uspostavljeno, unatoč tome što samo birači uporno nastoje izbjeći mu, pa pred svake izbore pokušavaju otkriti potencijalno uvjerljiv “treći izbor”.

Za demokratski je poredak vrlo rizična kombinacija dvostranačja i mentaliteta kojim jedna politička strana drugoj odriče politički legitimitet, a pritom ide tako daleko da tu drugu stranu proglašava totalitarnom organizacijom, koja smjera rušenju demokratskog poretka.

RADIKALNO NEGIRANJE PRAVA NA LEGITIMNOST

Kako stojimo s izgradnjom građanskog društva? Radikaliziraju li izjave poput “ili mi - ili oni” još više ionako izražene podjele?

- Još na početku demokratske tranzicije u Pismima poljskom prijatelju Ralf Gustav Dahrendorf poučio nas je da će demokratski ustavni model i sustav ekonomskih sloboda, zasnovan na slobodnom tržištu, u novim demokracijama biti relativno lako izgraditi, ali da će najviše problema biti s izgradnjom građanskog društva i da će za to biti potrebno najviše vremena. U uvjetima kad civilno društvo nije ni samoniklo, ni autonomno, kad je velik dio aktera koji djeluju unutar civilnog društva samo u tom polju našao prostor “alternativnog” stranačko-političkog djelovanja, tada partijski kontrolirani dio civilnog društva samo radikalizira matricu “ili mi - ili oni”, odnosno nastoji radikalno negirati pravo na legitimnost jednog dijela političke arene.

U uvjetima oskudne političke kulture često se previđa da je ovakvo političko vrednovanje zapravo dovođenje u pitanje demokratskih procedura i političkog pluralizma.

Nastojanje dijela civilnog društva da delegitimira izvršnu vlast do neke je mjere očekivano i “racionalno” ponašanje. Naime, u svakom je društvu uobičajeno da se, prilikom svake promjene, koja dovodi u pitanje odnose u društvenoj raspodjeli, dakle javno financiranje i položaj u fiskalnoj politici, pogođene socijalne skupine glasno bune.

ANTIFAŠIZAM JE STALJINSKI SPIN

Na što se onda u konačnici svodi priča o fašizaciji društva, o fašizmu i antifašizmu, demokraciji i nedemokraciji...?

- U konsolidiranim demokracijama, protiv novih administracija, koje pokreću velike reforme, često se pokreću i vatrene demonstracije, ali pritom se ne dovodi u pitanje ni proceduralni legitimitet javnih vlasti, a još manje pravo tih političkih opcija da uopće sudjeluju u društvenom životu.

Priča o “fašizmu” u Hrvatskoj, o “ustašizaciji” ili “reustašizaciji”, ujedno je priča o antipluralizmu, autoritarizmu i nespremnosti na elementarni demokratski politički dijalog. I na kraju, suprotnost fašizmu nije antifašizam, nego su to liberalna demokracija i demokratska politička kultura.

Antifašizam je pojmovni reziduum autoritarnog poretka. Riječ je o staljinskom spinu, kojim se nastojalo stvoriti dojam da su demokratske sile, time što su uspostavile antifašističku koaliciju sa sovjetskom Rusijom, prihvatile i svjetonazor staljinističkog poretka. Pozivanje na “antifašizam” zapravo razotkriva nedemokratsku pozadinu konstrukcije o “refašizaciji”.

Razgovarao: Darko JERKOVIĆ

ESDEPEOVA KUHINJA

Milanovićeva parola 'ili mi - ili oni' nije nestala, ona postoji još i danas

U predizbornoj kampanji naslušali smo se svega i svačega, a jedna od zlokobnijih izjava svakako je bila i ona Zorana Milanovića kad je javnost opetovano plašio parolom “ili mi - ili oni”. Kako to komentirate?

- Ono što je Zoran Milanović, autoritarni vođa jednoga od dvaju političkih blokova, počeo raditi u noći kad je Kolinda Grabar Kitarović pobijedila na predsjedničkim izborima nastavljeno je sve do danas. Dakle, ne samo da do danas vrijedi ona “ili mi - ili oni” nego je opstalo i to da strana koja je ostala u manjini parlamentarnoj većini negira ne samo legitimnost te političke većine nego i samu legitimnost djelovanja unutar političke arene.

Možda ste propustili...

EUROPSKA SIGURNOST: VRIJEME NOVIH IZAZOVA

Zadržati temeljne vrijednosti, sinergiju i solidarnost

DR. SC. TIHANA BRKLJAČIĆ IZVANREDNA PROFESORICA

Budimo optimistični, vratit će se normalni život

VALDIS DOMBROVSKIS IZVRŠNI POTPREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJE

Suzbiti nepoštene prakse koje narušavaju tržište

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

2

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze

3

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR S KRKA

Medijsku interpretaciju kaosa u državi stvara predsjednik Milanović