Magazin
DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Osijek ima kreativnu budućnost
Objavljeno 20. veljače, 2016.
Krovna je tema ovogodišnjeg popularizacijskog simpozija Kreativna riznica

Kreativni se sektor trenutačno nalazi u fazi formaliziranja, ali se kreativna proizvodnja događa od kada je svijeta i vijeka. Učinci kreativne djelatnosti upisuju se u čitave epohe, a kada epohe ugasnu i postanu zamijenjene nekim drugim epohama, novi kreativci uče iz kreativnih proizvoda prošlih kreativaca.

Takva sudbina potiče na razmišljanje o tom kakva je njihova društvena odgovornost, odnosno kakva je društvena odgovornost kreativnih radnika. U svezi s tim dr. sc. Jasna Horvat pojašnjava zašto su kao središnju, krovnu temu ovogodišnjeg popularizacijskog simpozija Kreativna riznica, koji se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održava od 20. do 23. travnja, odabrali društvenu odgovornost kreativnih djelatnika.

VIŠE OD 150 IZLAGAČA

Kreativne proizvode nazivaju proizvodima na dugi rok jer se, dodaje dr. Horvat, razlikuju od proizvoda široke potrošnje.

- Često su dugovječniji od većine nekretnina ili pokretnina te nas obilježavaju i kada ih više nemamo u fizičkom posjedu. Primjerice, neke knjige pamtimo i citiramo godinama nakon što smo ih pročitali, glazba nas trajno povezuje s događajima na kojima smo ju slušali, odjevni stil jasna je poveznica s razdobljem u kojem je bila dizajnirana... Sve navedeno rezultat je kreativne proizvodnje i oprimjeruje fenomen života kreativnih proizvoda na dugi rok. To su, drugim riječima, oni proizvodi koji izgrađuju osobne identitete te oblikuju čitave naraštaje čak i nakon dovršetka ciklusa proizvodnje i prodaje - pojašnjava dalje Jasna Horvat, koja je sa svojom asistenticom, doc. dr. sc. Josipom Mijoč, Kreativnu riznicu i osmislila i realizirala.

Upravo doc. Mijoč kaže kako su ciljevi druge Kreativne riznice i apeliranje na svijest kreativnih djelatnika o društvenoj odgovornosti kreativne proizvodnje, kao i traženje organizacijskih rješenja koja su društveno odgovorna za djelatnike kreativnog sektora.

U pozivu izlagačima obrazloženo je kako organizatore zanimaju oba smjera društvene odgovornosti. Doc. Mijoč nositeljica je projekta, koji je odobrilo Sveučilište, a kojemu je naslov 'Uspostavljanje mjerenja u kreativnoj industriji' kao pretpostavka njezina nastajanja. Projektom su predloženi načini mjerenja kulturnih i kreativnih resursa na primjeru jednog sektora ove industrije, a to je nakladništvo.

- Definiranje mjerenja u kreativnoj industriji prva je pretpostavka mjerenja njezinih učinaka na gospodarstvo Republike Hrvatske te strateškog planiranja izvoznih kapaciteta kreativne industrije. Kreativna je industrija u formiranju i u cijelosti počiva na domaćim resursima, sinergiji zaštićenih autorskih prava, masovne potrošnje i kulturne prepoznatljivosti. Svrha je projekta odrediti ključne elemente mjerenja u kreativnoj industriji. Poznavanje kulturnih i kreativnih resursa RH pretpostavka je društveno odgovornog gospodarenja njima, a time i definiranja ključnih sastavnica kreativne i kulturne industrije. Na Kreativnoj će se riznici 2016. okupiti kreativci čija stajališta čine okosnicu projekta. S druge strane, projekt je prijavljen kako bi se u okviru društveno odgovornog istraživanja poklonila pozornost ovoj skupini koja tek pronalazi svoje institucijske okvire - naglašava doc. Mijoč.

Organizatori na simpoziju očekuju kreativce iz svih 12 sastavnica kreativnoga sektora: muzeji, knjižnice i baština; (vizualna) umjetnost; glazba i izvedbena umjetnost; dizajn; film; fotografija; zanati; tradicijski i umjetnički obrti, arhitektura; računalni programi, računalne igre i novi mediji; elektronički mediji; izdavaštvo i oglašavanje i tržišno komuniciranje.

POTPORA GRADA I ŽUPANIJE

Prema dosadašnjim spoznajama i potvrdama sudjelovanja očekuju više od 150 izlagača, među kojima i Ivane Nikolić Popović iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija, Ivanu Ljevak Lebeda iz Naklade Ljevak, Biljane Pavlović s Vinkovačke televizije, Nives Tomašević i Marijane Tomić sa Sveučilišta u Zadru, Šime Strikomana - autora projekta Milenijskih fotografija, glumice Nele Kocsis i brojnih drugih kreativaca, ali i teoretičara kulturnih i kreativnih praksa.

Ništa nije prepušteno slučaju, a najmanje posjećenost. Kako je Kreativna riznica besplatno javno događanje, organizirat će ju uz pomoć Eventbritea - digitalne platforme za promoviranje i praćenje posjećenosti besplatnih događaja.

Eventbrite je svojevrstan digitalni menadžer događanja jer organizatorima osigurava planiranje, oglašavanje i promoviranje događanja. Njihova su prethodna iskustva pokazala da takvim digitalnim sustavom uspješno mogu pratiti prijave i odjave sudionika i posjetitelja te time ujedno dobivaju statističku pozadinu događanja koja je važan podatak izlagačima i njima kao organizatorima. Svako novo javno događanje obujma kakvog je Kreativna riznica 2016., uz Eventbrite dobiva i mjeru uspješnosti simpozija, što je podloga za daljnju evaluaciju i poboljšanja - kažu utemeljiteljice simpozija.

Bez partnerskih institucija bilo bi sve mnogo teže realizirati. Ekonomski fakultet u Osijeku za sada je potpisao partnerske ugovore s Odjelom za kulturologiju, Institutom za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji - Andizetom.

- Trenutačno smo u pregovorima s još nekim institucijama, ali ove tri već su usmjerile aktivnosti i prihvatile se obveza vezanih uz organiziranje Kreativne riznice 2016. U suradnji smo i s osječkim srednjim školama. Programe promoviramo u završnim razredima, s nakanom da maturante informiramo o kreativnom sektoru i uključimo ih u realizaciju Kreativne riznice 2016. Ovu aktivnost vodi Odbor za koordinaciju programskih aktivnosti, čija je predsjednica Dora Radl Ćućić iz Trgovačke i komercijalne škole “Davor Milas”. Ove godine Kreativnu riznicu financijski podupiru Grad Osijek i Savjet mladih Osječko-baranjske županije, a rezultati ostalih natječaja još uvijek se očekuju - ističe doc. Mijoč.

Ni ove godine neće nedostajati predstavljanja novih naslova. Jedan od njih je i “Kreativna industrija i nakladništvo” Nives Tomašević, koja se uklapa u krovnu temu jer se kreativna industrija razlaže i teorijski, ali i kroz analizu poznatih kreativnih praksi u Hrvatskoj. Osim ovoga naslova predstavit će i “Vilijun”, novi roman Jasne Horvat. Kao i u prethodnim predstavljanima, roman će imati i prateći scenski nastup.

NA PUTU SVILE

- Roman 'Vilijun' svojevrsna je permutacija već postojećeg 'Vilikona'. Glavni su likovi isti - Marko Polo i Kublaj-kan, a identičan je i okvir priče ustrojen po magičnom kvadratu broja 12. Međutim, roman 'Vilijun' u svojim leksikonskim dionicama oživotvoruje postaje na Putu svile te je na taj način kulturološka iskaznica Hrvatske, ali i brojnih zemalja i postaja na Putu svile. Poticaj za ovu permutaciju vezan je uz oživotvorenje Puta svile koji se u posljednjih desetak godina događa i na kulturnom, prometnom, turističkom, ali i na gospodarskom planu - pojašnjava autorica Jasna Horvat.

EKONOMSKI FAKULTET

- Za vrijeme Kreativne riznice istodobno će se događati više različitih izlaganja u sedam dvorana Ekonomskog fakulteta. U stankama između izlaganja organiziranih kao okrugli stolovi, radionice, predavanja, paneli ili scenski nastupi, posjetitelji će imati priliku opustiti se i izgrađivati neformalne kontakte s pozvanim izlagačima. Ekonomski je fakultet dao izniman doprinos aktivnom dijalogu o kreativnoj ekonomiji, a otvaranjem svojih vrata pokazuje kako povezuje ne samo sastavnice kreativne industrije nego i sastavnice Sveučilišta. Kreativna je riznica otvorena za cjelokupnu javnost i sve dobne skupine. U suradnji sa srednjim školama i Sveučilištem posebno ćemo voditi računa da mlađe dobne skupine aktivno sudjeluju u radu - ističe doc. Josipa Mijoč.

PRIMJENA U PRAKSI

Društvena odgovornost definira se na različite načine. Europska komisija društveno odgovornim poduzećima vidi ona koja u svoje svakodnevne poslovne aktivnosti prema dobrovoljnom načelu integriraju brigu o društvenim pitanjima, zaštiti okoliša i odnose s dionicima (vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima, potrošačima, dobavljačima, vladom, medijima i širom javnošću). World Business Council for Sustainable Development (WBCSD) društvenu odgovornost opisuje kao aktivnost koja pridonosi održivom gospodarskom razvoju i unaprjeđuje kvalitetu života čitavog društva. International Business Leaders Forum (IBLF) isti termin pridružuje aktivnostima koje promiču odgovornu (gospodarsku) praksu i time pridonose društvu povećanjem pozitivnih i smanjivanjem negativnih učinaka na društvenu zajednicu.

Primijene li se navedene postavke na kulturnu industriju, društvena bi odgovornost bila ona kreativna djelatnost kojom se društvo unaprjeđuje. Propitivanje pozitivnih i negativnih učinaka također je dio društvene odgovornosti, a zajednice koje imaju sveučilište ključne su za poticanje čitave društvene zajednice na dijalog o tom što je doista društveno odgovorno, poticajno, a time i potrebno - ističu prof. Horvat i doc. Mijoč.

Definiranje mjerenja u kreativnoj industriji prva je pretpostavka mjerenja njezinih učinaka na gospodarstvo Republike Hrvatske...

JOSIPA MIJOČ

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. ŽELJKO PAVIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU

Laž se i ne mora često ponavljati, dovoljno ju je dobro upakirati

2

TAJVAN: MALI OTOK U SJENI VELIKE KINE

Pacifička zona nervoze

3

DAVOR GJENERO, POLITIČKI ANALITIČAR S KRKA

Medijsku interpretaciju kaosa u državi stvara predsjednik Milanović