Novosti
USUDILI SU SE - USPJELI SU

Svijetli primjeri za mlade u Slavoniji: Priče koje bude nadu mladima u zemlji s rekordnom nezaposlenošću
Objavljeno 25. studenog, 2013.
Za uspjeh i opstanak na tržištu danas moraš znati sve o svemu, to je “one-man show”

Vezani članci

352.677 NEZAPOSLENIH BILO JE JUČER U HRVATSKOJ

"Od države nema pomoći, možemo se samo moliti Bogu"

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je sa svojom stopom nezaposlenosti mladih u samom vrhu, iza Španjolske i Grčke, uz rame Italiji.

Prema izračunu Hrvatskog zavoda za statistiku, koji svoj izračun bazira na tome da se zbog dužeg školovanja u RH mladima smatraju osobe do 29. godine, nezaposlenih mladih u Lijepoj našoj je 34,4 posto. Za Europu su mladi oni do 25. godine, a takvih je u Hrvatskoj nezaposleno 49,5 posto. Mladi za razloge svoje nezaposlenosti navode opću tešku situaciju, gospodarsku krizu, letargiju u kojoj se društvo nalazi, nestimulativnu klimu za posao počevši od složene administracije, poreza, parafiskalnih nameta i dr. Ipak, i u takvim prilikama dio mladih, obrazovanih ljudi odlučuje se konkretizirati u praksi svoje znanje i “usprotiviti” se crnim statistikama. Oni su hrabro krenuli u posao, počevši od nule, samozaposlili se i žive ili, bolje rečeno, rade svoju poslovnu priču.

Jedan od njih je i Đakovčanin Dario Hrastović, dipl. inž. strojarstva, koji je vlastitu tvrtku, “Hrastović-inženjering”, kojoj je osnovna djelatnost strojarske tehnologije, nakon početnih iskustava u radu u tvrtkama drugih, ali i činjenice da je još na faksu radio po projektnim uredima, otvorio s nepune 24.

Dario: Živim svoj posao

Ni jedan dan, kaže, nije bio nezaposlen, politikom se ne bavi, a za poslovni uspjeh i opstanak u gruboj tržišnoj utakmici slikovito kaže: Moraš biti “one-man show”!

- Znači, osim struke za koju si obrazovan, da bi ustrojio tvrtku i opstao u poslu, moraš naučiti i ekonomiju, u mom slučaju strojarsku tehnologiju trebaš znati prezentirati tržištu, znati pronaći poslove, znati sve o naplati, kako ju osigurati, zbog čega moraš biti i svojevrsni pravnik, znati o potraživanjima, ovrhama... O informatičkoj pismenosti, kao pismenosti današnjice, sredstvima komunikacije, da i ne govorimo. U mom slučaju, moja sredstva komunikacije su mobitel i mail, pa sam dostupan bilo gdje - priča o počecima danas 33-godišnji Hrastović. Kaže, ako netko radi sam, jednostavno mora sve znati i biti uporan.

– Moj radni dan traje cijeli dan, tj. živim svoj posao. Uspijevam podmiriti obveze, planiram unaprijed, a moji prihodi su i izvan mojih potreba pa stalno imam i nova ulaganja u posao - kaže đakovački poduzetnik. Za visoke namete, na koje se žale poduzetnici, kaže bez previše riječi: “Država je tako odredila i rekla: Hoćeš ili nećeš!” Dario je svoj kruh pronašao u projektiranju strojarskih instalacija - izradi projektne dokumentacije sustava grijanja i hlađenja zgrada, sustava ventilacije i klimatizacije, tehničkih plinova itd., dok su mu “poddjelatnosti” energetsko certificiranje zgrada, zaštita od požara u građevinama, strojarsko sudsko vještačenje, energetske konzultantske usluge... Dario je 2011. dobio nagradu Europske komisije za najinovativniji projekt programa Greenbuilding, i to za projekt plus energetske zgrade. Svoj poslovni uspjeh mladosti usprkos zaokružuje rečenicom: “Moraš imati multidisciplinarna znanja i stalno pratiti potrebe tržišta.”

Osječki informatičari

U Osijeku je u posljednjim nekoliko godina, kada se govori o mladim snagama, nastalo nekoliko uspješnih tvrtki, poglavito u sektoru informatičkih tehnologija. Osnivači su krenuli kao pojedinci, uspješne realizacije projekata “natjerale” su ih na zapošljavanje. Kao jedna od takvih, osječka tvrtka SLink bila je sudionikom nedavnog Sajma poslova u Osijeku. Njezini suvlasnici Vedran Stapić, Mario Relatić i Mihael Bečeheli, kažu kako im je da bi došli do današnje pozicije trebalo šest godina “rada na terenu”. Mladi osječki informatičari razvili su jedinstvenu internet-aplikaciju za poljoprivrednike, ovih su dana javnosti predstavili unaprijeđenu inačicu. Uselili su kao prvi stanari u novu zgradu osječkog BIOS-a.

- Nema sumnje kako nam se poklopilo nekoliko stavki, prije svega to što se baziramo na IT sektoru, ali i to što je unatrag nekoliko godina internet kao sveprisutan alat prihvatilo i svehrvatsko, pa tako i slavonsko selo - rekao je za jednog od ranijih susreta Vedran Stapić. SLink tim trenutno okuplja deset visokoobrazovanih djelatnika u rasponu od 25 do 37 godina, a u strukturi se radi o ravnomjernoj zastupljenosti djelatnika iz IT sektora, ekonomista i agronoma.

Od dječjeg sna do tvrtke

Da i nije baš sve tako crno kao što izgleda, što se otvaranja novih radnih mjesta i rješavanja egzistencijalnih problema tiče, dokaz je tridesetogodišnja Tanja Radoš iz Belog Manastira. Ova medicinska sestra, zaposlena u stomatološkoj ordinaciji, realizirala je svoj dječji san, spojila ugodno s korisnim te, “usput”, zaposlila i jednu djevojku. S deset kuna temeljnog kapitala osnovala je d.o.o. Slatka bajka, među rijetkima, ako ne i jedinu baranjsku tvrtku koja se bavi proizvodnjom domaćih kolača i torti po narudžbi, te u belomanastirskoj Tomislavovoj ulici otvorila prodavnicu.

- Još kao dijete, osim što sam pravila kolače od pijeska i blata, pomagala sam mami i baki u kuhinji kad god su se odlučile pripremiti neku slasticu - prisjeća se Tanja, napominjući kako je vrlo brzo svladala osnovne “tehnike”, i uz određenu dozu kreativnosti, sama pekla različite kolače i torte. Iako su zaposleni i ona i suprug, dugo je razmišljala kako na legalan način popraviti životni standard. Sinula joj je ideja i prepreka više nije bilo. “Jedno smo vrijeme štedjeli, potom realizirali manji kredit, a kada je skupljen planirani iznos, iznajmili smo prostor, opremili ga i, evo, radimo”, zadovoljno objašnjava, ističući kako je djevojci koju je zaposlila ovo prvo radno mjesto koje je dobila odmah nakon završetka škole.

Suzana ŽUPAN/Dario KUŠTRO/Ivica GETTO
Otišla u Kanadu jer ovdje za nju nema mjesta

Na upit kako komentira opću klimu u RH kada je riječ o zapošljavanju mladih, Đakovčanin Dario Hrastović odgovara konkretnim primjerom “odljeva mozgova” koji se dogodio njegovoj kolegici s fakulteta. “Bila je jedan od najboljih studenata na našem faksu koji vrijedi za, uvjetno rečeno, 'muški fakultet'. Bila je poslana na specijalizaciju u Kanadu, a kada se vratila s nje, uspješno ju svladavši, rekli su joj, zamislite paradoksa, da nema mjesta! Kolegica se vratila u Kanadu, ondje radi i ima obitelj, znači poslovno se i privatno afirmirala na sasvim drugom kraju svijeta, gdje danas primjenjuje domaće znanje jer je ovdje naišla na zid!”, kaže Hrastović.

Centar za razvoj i prosperitet

U Đakovu je skupina mladih, obrazovanih ljudi, počevši od profesora, ekonomista, pravnika, inženjera i studenata osnovala Centar za razvoj i prosperitet, a kojim žele “odgovoriti” na letargiju u kojoj se ova populacija i društvo uopće nalaze. “Neke od djelatnosti su promicanje i razvoj poduzetništva i poduzetničkog načina razmišljanja povezivanjem s realnim sektorom, mikro, malim, srednjim i velikim poduzećima te javnim institucijama. Centar je osnovan kako bi uključio što veći broj sugrađana, svih dobnih skupina i zanimanja, u cilju razvoja grada i Đakovštine. Bit će aktivan u pružanju informacija svim zainteresiranim stranama, kako bi svoje ideje pretočili u stvarnost. Projekti su osnova našeg poslovanja”, pojašnjava predsjednik Mladen Šalinović.

USPJESI

SU PLOD ŠKOLOVANJA, NUŽDE ILI SAMO ŽELJE ZA POPUNJAVANJEM KUĆNOG BUDŽETA

DARIO HRASTOVIĆ

Đakovo

Moraš imati multidisciplinarna znanja i stalno pratiti potrebe tržišta

TANJA RADOŠ

Beli Manastir

Nakon što mi je sinula ideja, prepreka za pokretanje posla više nije bilo

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike