ĐAKOVO - U četvrtak 56, a u petak još 16 litara - ukupno 72 litre - toliko je kiše u dva dana palo u Đakovu, čime je ono rekorder s količinom najnovijih oborina. Doslovno je to zlatna kiša ako se zna da su to ratarima prve ozbiljne oborine u ovoj godini, kojoj je u prva nepuna četiri mjeseca nedostajalo više od 100 litara oborina.

Godina je počela sušno, a potom se, krajem ožujka, pojavilo i preuranjeno ljeto s 30 stupnjeva Celzijevih, stavljajući ovogodišnju proljetnu sjetvu pred brojne izazove.

- Ova kiša spas je za sve nas, stanje je već bilo debelo "u crvenom". Dosta površina ostalo je neposijano zbog ludog proljeća, ljudi su već jednim dijelom razmišljali o odustajanju od sijanja suncokreta i soje jer je tlo bilo suho, jednostavno se nije moglo pripremiti za sjetvu - kaže piškorevački ratar, a odnedavno i povrtlar, Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

Posljednja velika kiša pšenici će pobobljšati nalijevanje zrna, a time u konačnici poboljšati i hektolitar. Zlatna je to kiša i za ječam, uljanu repicu, zob, tritikale. Spas je i za kulture gdje je nicanje nejednoliko pa će ga pospješiti, kao i slučaju suncokreta.

- Ova kiša ubrzat će vegetaciju bar trostruko - kaže Brlošić, no dodaje i kako drugi potezi u Đakovštine imaju manje oborina od đakovačkog područja - 40-ak litara kiše u dva spomenuta dana.

- Idealno bi bilo da sada kiše bude svakih 10, 15 dana po 10 - 15 litara, a kukuruzu ne treba dok ne krene cvatnja - kaže Brlošić.

Za proljetnu sjetvu kaže da je bila dosta loša - suša pa mraz, kada je sve bilo stalo, pa preuranjeno ljeto, a za neposijane površine vjeruje da će sada, nakon ovih kiša, biti posijane jer su se stvorili uvjeti za to.

- Zbog visokih temperatura isklasalo je dva do tri tjedna ranije, pa se očekuje da žetva ječma i pšenice ove godine urani oko 14 dana - kaže taj Piškorevčanin, koji se odnedavno, kao i još nekoliko suseljana, bavi proizvodnjom boba, i to za poznatog kupca, odnosno otkupljivača pokraj Slatine. Tu mahunarku Brlošićevi su posijali u veljači, a preuranjeno ljeto ne odgovara joj.

- Bob je loše s obzirom na uvjete jer on voli kišu, pa je u nedostatku nje ostao nizak, u fazi je cvatnje. U ovo doba prošle godine biljka je bila 50 centimetara viša nego sada. Temperature od 30 stupnjeva svakako mu ne trebaju, a ova kiša će mu pomoći - kaže taj proizvođač mahunarke koja je fiksator dušika - za sobom ga ostavlja u zemlji, što je dobar preduvjet za pšenicu, žitarice. Ovdašnji bob završava na tržištu EU-a, koristi se za proizvodnju proteinskih pripravaka, odnosno proteinske hrane za sportaše.

Brlošić je u proizvodnju boba zakoračio prošle godine, sada ga je posijao na 25 hektara i jedan je od većih ovdašnjih proizvođača te mahunarke.