Riječ kolesterol obično izaziva negativne zdravstvene konotacije. To je vrsta lipida, voskasta tvar slična masti koju jetra proizvodi prirodno i ima brojne važne funkcije u tijelu: stabilizira stanične membrane, podržava proizvodnju određenih hormona i nužna je za normalan razvoj mozga. Nije svaki kolesterol isti. Dvije vrste proteina prenose ga u stanice i iz njih.



Lipoprotein niske gustoće (LDL, poznat i kao loš kolesterol) pridonosi nakupljanju masnoća u arterijama, što može rezultirati bolestima srca i potencijalnim moždanim udarom. Lipoprotein visoke gustoće (HDL, takozvani dobar kolesterol) vraća dio kolesterola iz stanica u jetru, koja ga razgrađuje i ispire iz tijela. O visokim razinama kolesterola u krvi uvijek treba razgovarati s liječnikom. Koji je najbolji način za smanjenje kolesterola? U obzir se uzimaju i svi ostali čimbenici rizika za zdravlje - poput visokoga krvnog tlaka, dijabetesa, problema s bubrezima ili prekomjerne težine. Stručnjaci upozoravaju da prekomjernu tjelesnu težinu ne treba brkati s hiperkolesterolemijom, medicinskim nazivom za visoke razine kolesterola u krvi. To su različiti problemi, iako se dosta preklapaju. Neki vitki ljudi imaju visoke razine kolesterola, neki gojazni niske, a visok kolesterol često je nasljedan. Nakon razmatranja svih relevantnih čimbenika donosi se odluka o propisivanju lijekova za snižavanje kolesterola. Najčešći su to statini, koji blokiraju enzim potreban jetri za stvaranje kolesterola. Česta nuspojava statina je bol u mišićima. No bol u mišićima nije nužno posljedica uzimanja statina, jer je ionako česta u srednjoj i starijoj dobi. Devet od deset osoba koje prijave taj simptom bolove bi osjećalo i da ne uzima taj lijek. No lijekovi nisu jedino sredstvo za snižavanje kolesterola.

Nutricionisti kažu da pravilne promjene u načinu života mogu biti alternativa terapiji statinima ili bar omogućiti uzimanje niže doze. Prije bilo kakvog liječenja statinima, preporučuju se individualno prilagođene promjene načina života, prvenstveno u načinu prehrane. Jetra proizvodi oko 80 posto kolesterola u organizmu, a ostatak dolazi od namirnica životinjskog podrijetla, poput jaja, mesa i maslaca. Izbjegavanje svih namirnica koje sadržavaju kolesterol je neučinkovito. Ako u organizam unosite manje kolesterola rigorozno si uskraćujući konzumaciju kokošjih jaja, vaše će tijelo samo proizvesti više kolesterola, jer ga treba. Druge promjene u prehrani su korisnije. Trebali biste u veći dio svoje prehrane uvrstiti topiva vlakna koja vežu veliku količinu kolesterola u crijevima, čime se smanjuje njegova apsorpcija u krvotok. Utvrđeno je da beta-glukan, glavna komponenta topivih vlakana u zobenim mekinjama, snižava razinu kolesterola. Dijetetičari su izračunali da trebate pojesti oko 40 grama zobenih pahuljica prije nego što se zamijeti pozitivan učinak.



Preporučuje se i povećan unos omega-3 masnih kiselina. Masna riba i ulje algi posebno su bogati omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje su naročito korisne za zdravlje. Važno je u organizam unositi što manje transmasnih kiselina, pa je bolje upotrebljavati maslinovo ili repičino ulje umjesto suncokretova ili kukuruznog. Kao opće pravilo dobra je zamisao "približiti se" mediteranskoj prehrani, odnosno povrću, voću, začinskom bilju, orašastim plodovima, sjemenkama, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i maslinovom ulju, uz konzumiranje umjerenih količina plodova mora, peradi, jaja i mliječnih proizvoda. Crveno meso konzumira se samo povremeno. Ključno je održavanje dnevnog unosa kalorija na približno onom broju kalorija koji i sagorijevate, te da budete fizički aktivni. Za takve promjene u načinu života nikad nije kasno. H