Prvog dana ovogodišnjeg, 54. Ljeta valpovačkog - najveće kulturne manifestacije amaterskog stvaralaštva Valpovštine, javnosti je predstavljen novi broj Valpovačkog godišnjaka. U maloj sali Centra kulture "Matija Petar Katančić" okupio se znatan broj poštovatelja te edicije, objavljene 27. put, uz nazočnost gradskih dužnosnika predvođenih gradonačelnikom Matkom Šutalom.

Tom prigodom sadržaj Godišnjaka, jedne od najvažnijih edicija u godini za područje Grada Valpova, predstavio je potpredsjednik Ogranka Matice hrvatske u Valpovu, Jozo Bogdanović, naglasivši kontinuitet izlaženja. Potom su tri autora, Zdravko Birovljević, Stjepan Vidaković i Dragan Francuz, govorili o svojim člancima, a na kraju je urednik Stjepan Najman skrenuo pozornost na dva članka koja govore o kulturnom djelovanju u selima tridesetih godina 20. stoljeća i Ferdi Desatyju kao kulturnom stvaratelju.

Na više od 200 stranica ovogodišnji, 27. broj donosi 23 članka iz pera 15 autora. Tako Mirjana Paušak piše o 300 godina od osnutka Valpovačkog vlastelinstva; Stjepan Vidaković piše o Hrvatskoj seljačkoj zadruzi u Valpovu od 1903. do 1947.; Zdravko Birovljević o valpovačkim ulicama i prezimenima 1836. - 1850., uz dva članka, Tragom starih fotografija i Valpovački Kasino. U drugom nastavku memoara piše (sada već pokojni) Željko Desaty o Valpovu svoje mladosti, a Stjepan Najman o njegovu ocu Ferdi Desatyju kao počasnom konzervatoru. Maja Vicić prikazala je modu Valpovčanki od prije sto godina, a Dragan Francuz prigodom dva desetljeća postojanja napisao je historijat Fotokluba Valpovo. Zdravko Pavlović, uz uobičajeno opisivanje prirode Valpovštine, ovaj put o ribama Valpovštine, sjeća se gostovanja zagrebačkog RKUD-a "Pavao Markovac", čiji je i sam bio član, u Valpovštini.

Od aktualnih događaja Godišnjak donosi rezultate posljednjeg popisa stanovništva, koje je pripremio tajnik Grada Valpova Zvonko Barišić, članak o održanim 3. Danima Matije Petra Katančića autora dr. Dinka Župana, kao i o obilježavanju pola stoljeća Ogranka Matice hrvatske u Valpovu i njegovu radu u protekloj godini, koji donosi najpoznatiji valpovački kroničar, Stjepan Najman.

Zanimljivost za kraj: prvi put u 27 godina izlaženja u jednom broju članke objavljuju otac i sin: Zdenko Samaržija, inače autor teksta Društvo koje tisuću godina nije proizvelo otpad, i Teo Samaržija, koji donosi tekst Etimologija Karašica. U glazbenom dijelu nastupili su djevojačka pjevačka skupina i tamburaši HKUD-a Valpovo 1905 pod vodstvom Duška Topića. Program je vodila Katarina Bulut Čolaković.



Valja podsjetiti da se tijekom više od četvrt stoljeća, uz bilježenje događaja i spašavanje od zaborava za dolazeće generacije Valpovčana, Valpovački godišnjak pokazao i izuzetnim promotorom. Samo u njegovih 25 brojeva objavljeno je gotovo 700 članaka, na više od 5000 stranica i s više od 2000 slika i raznih ilustracija, što je točno - tri i pol standardne enciklopedije. Gotovo redovito Godišnjak donosi "otkrića", ili, zapravo, zaboravljene činjenice, npr. prva kinopredstava, 1897., početak rada prve (industrijske) pivovare u Hrvatskoj, ili prve kazališne zgrade u kontinentalnoj Hrvatskoj, uzgoj šparoga, naranči, ananasa i limuna plasiranih u Beč, što izaziva nemalo zanimanje javnosti.

Dugogodišnji tajnik Matice hrvatske Ogranka Valpovo Stjepan Najman, koji je bio glavni pokretač ove edicije, naglašava da je od samih početaka do danas uspješno zadržan osnovni cilj izdavanja Godišnjaka - bilježenje svega što se kroz godinu događa u Valpovu, donošenje novih spoznaja i osvrta na prošlost zelenog grada te na taj način čuvanje za generacije koje dolaze.