Objavljeno 15. lipnja, 2022.
Finska, Island, Češka, Švedska i Njemačka više naplaćuju kućanstvu nego tvrtki
Domaći gospodarstvenici i poduzetnici hvataju se za glavu zbog iznosa na računima koji im pristižu za potrošenu električnu energiju. Ako smo se početkom godine čudili ekstremnom povećanju računa za plin koji su odaslani iz Gradske plinare Zagreb, sada se takvo nešto događa s računima za struju u cijeloj zemlji. Poduzetnici diljem Hrvatske, a ništa drukčija situacija nije ni na krajnjem istoku, u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, upozoravaju kako su dobili tri puta veće iznose na računima za struju.
Nekonkurentni
Mjere koje je Vlada RH uvela za ublažavanje energetskog šoka bile su prije svega namijenjene kućanstvima i ona su, premda su i njima stigli prvi uvećani računi za sljedeće mjesece, te iznose dočekali s određenim mirom. I čini se kako je to zapravo primjer stanja u našoj zemlji, odnosno zašto Hrvatska nije konkurentna u odnosu prema europskim tržištima. Kao, prije svega, socijalna država orijentirani smo zaštiti širokih slojeva građanstva, a tek potom se pomaže onima koji su u realnom sektoru, onima koji proizvode i koji su uglavnom u privatnom vlasništvu.
Nije trebalo čekati dugo na reakcije koje idu u smjeru traženja jednake tarife za struju za poduzetnike i građane. Ima i onih koji upozoravaju kako takav dvotarifni sustav postoji jedino u Hrvatskoj. Štoviše, u Europskoj uniji struja se subvencionira kako bi bila jeftinija poduzetnicima, a građanima čak i skuplja. U Hrvatskoj je obrnuto, čime se, smatraju brojni gospodarstvenici, destimulira konkurentnost. Ipak, Hrvatska nije usamljena u situaciji gdje postoje dvije tarife, bilo za plin bilo za električnu energiju, dakle jedna vrijedi za kućanstva, druga za gospodarstvo, ali je u skupini onih zemalja u kojima je za gospodarstvo veća cijena.
Prema raspoloživim podacima, cijena zajamčene opskrbe nakon dva mjeseca bez ugovora do 31. ožujka iznosila je 1,3270 kuna, a od 1. travnja ove godine iznosi 3,0276 kuna za one koji su na priključku manjem od 20 kW, odnosno 2,5178 kuna za one koji su u kategoriji s više od 20 kW priključne snage.
Kada je riječ o usporedbi cijena u Hrvatskoj u odnosu prema ostalim državama članicama Europske unije, situacija nije toliko dramatična, bar ako se može suditi prema podacima koji se odnose na drugu polovinu prošle godine. Prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU-a, cijena električne energije za gospodarstvo (ne-kućanstva) u Hrvatskoj je od 0,129 eura po kWh, što je ispod prosjeka EU-a, koji je 0,1746 eura po kWh. Cijene u Hrvatskoj su na razini cijena u Poljskoj (0,1357 eur/kWh), Mađarskoj (0,1304 eur/kWh) i Sloveniji (0,1219 eur/kWh).
U pitanju cijene električne energije za kućanstva, Hrvatska je također relativno povoljna. S cijenom od 0,1022 eur/kWh u drugoj polovini 2021. je bila jeftinija od prosjeka EU-a (0,1515 eur/kWh), i u sličnom rangu kao Slovačka (0,12 eur/kWh), Slovenija (0,1183 eur/kWh), ali ipak skuplja nego Poljska (0,0882 eur/kWh) i Mađarska (0,0789 eur/kWh).
Ipak, države razvijenog sjevera, poput Finske, Islanda i Švedske, imaju puno nižu cijenu električne energije za gospodarstvo, industriju i poduzetnike nego za kućanstva.
Bit će još skuplje
Isto vrijedi i za Češku, gdje je cijena električne energije u drugoj polovini 2021. bila 40 posto viša za kućanstva nego za gospodarstvo. U Njemačkoj je cijena kilovatsata za gospodarstvo (0,0967 eura) također niža od one koju plaćaju kućanstva (0,1596). Jednako tako je i u Austriji. Zemlje istoka imaju sličnu praksu kao i Hrvatska, i u Bugarskoj su kilovati skuplji za gospodarstvo nego za kućanstva, iako uz nešto manju razliku. U Rumunjskoj je također mnogo skuplja struja za gospodarstvo nego za kućanstva.
Mnoge su države Europske unije, također prema dostupnim podacima, već u drugoj polovini prošle godine doživjele val poskupljenja električne energije za gospodarstvo. U Bugarskoj, Grčkoj, Estoniji i Danskoj cijene su rasle od 60 do 115 posto. Naposljetku, problem je i taj što prognoze kretanja cijena struje do kraja godine, ali i za 2023., nisu dobre. Cijena megavatsata na burzi u Budimpešti za prvi kvartal 2023. iznosi 300 eura, u odnosu prema sadašnjih 250 eura.
Dario Kuštro
HUP TRAŽI PAKET MJERA ZA ENERGENTE
Hrvatska udruga poslodavaca je Vladi i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja uputila prijedloge za proširenje mjera za ublažavanje krize uslijed povećanja cijena energenata. Prijedlozi HUP-a podijeljeni su u pet točaka, a u prvoj, nazvanoj subvencije na energente, predlažu proširenje kriterija prihvatljivih korisnika za segment plina na velika poduzeća i velike potrošače, dakle veće od 10 GWh. Nadalje, tu je uključivanje potrošača električne energije koji imaju enormni rast u odnosu prema prošlogodišnjoj potrošnji, zatim subvencije po potrošenom megavatsatu (MWh) energije za sve (velike) potrošače energije, kao i smanjenje odnosno privremenu suspenzije, do bar kraja 2024., reguliranog dijela cijene električne energije. Drugom točkom traži se poticanje uspostave sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i poticanje ulaganja u energetsku učinkovitost uz znatna povećanja u nepovratnim sredstvima namijenjenim za zelenu transformaciju te otvaranje financijskih instrumenata kroz “capital rebate” kojim je omogućen otpis glavnice za postignute ciljeve javnih politika. Predlažu i beskamatno kreditiranje obrtnih sredstava uz izdavanja državnih jamstava za poslovne subjekte kojima je ugrožen opstanak i za one kojima je povećanje troška energije ugrozilo daljnji tijek poslovanja i za obrtna sredstva. Peta točka odnosi se na uvođenje mjere umanjenja stope poreza na reinvestiranu dobit do 100 posto, ovisno o iznosu ulaganja, za ulaganja u obnovljive izvore energije i investicije kojima se povećava energetska učinkovitost do razine vlastite neovisnosti. Za 40 posto poduzeća cijena električne energije porasla više od 100 posto
OBRTNICIMA SUFINANCIRANJE RAČUNA
Svi sa zebnjom očekuju što će to donijeti jesen, kada za velik dio europskih zemalja počinje sezona grijanja. Mnogi priželjkuju smirivanje situacije, ali i da će državne politike moći ponuditi zadovoljavajući rješenja. Jedno su već sada, iako na mikrorazini, ishodili vukovarski obrtnici. Dražen Zovko, predsjednik Udruženja obrtnika Vukovara, u utorak je u Osijeku izvijestio kako su s Gradom Vukovarom dogovorili poticajne mjeru u ukupnom iznosu od 2,1 milijun kuna. “Jedna od tih gospodarskih mjera bit će i sufinanciranje cijene energenata do iznosa od 30 tisuća kuna”, izvijestio je Zovko za vrijeme susreta s obrtnicima u Osijeku.