Premda je uglavnom svima u svijetu, pa tako i Hrvatskoj, posljednjih mjeseci prioritet spašavanje života od ugroze koronavirusne pandemije, hitno se traže i rješenja za prjeteći ekonomski, financijski i gospodarski kolaps. Uloga vlada pojedinih država tu je presudna, jer one imaju ključne mehanizme i ovlasti odlučivanja. Dakle, hitno spašavanje gospodarstva podrazumijeva što efikasnije mjere kao i novac, ili nam slijedi tzv. koronarecesija, možda i najgora do sada.

U takvom širem kontekstu borbe za opstanak, hrvatska Vlada predstavila je drugi paket mjera ključnih za saniranje ekonomske štete, koji je u utorak u Saboru izglasan potporom većine zastupnika. Paket bi trebao biti vrijedan, isto kao i prvi, oko 30 milijardi kuna. Time bi država kroz dva paketa pomogla gospodarstvu s respektabilnih 60 milijardi kuna! Tim će se paketom pokušati suzbiti posljedice krize, koja je najveća od Domovinskog rata, ali i recesije od 2008. godine. U svemu tome, s obzirom na pandemiju, najveći je problem neizvjesnost jer nitko ne može procijeniti koliko će trajati.

Što se RH tiče, podsjetimo još jednom, prije tri tjedna pokrenut je prvi paket mjera kojim je obuhvaćeno više od 65.000 manjih poduzeća. Drugim paketom želi se dodatno rasteretiti gospodarstvo i sanirati već nanesena šteta. Prva mjera je da se za travanj i svibanj naknada za zaposlene u poduzećima s financijskim teškoćama podigne s 3250 na 4000 kuna neto. Paket bi trebao sadržavati ono što poslodavci već danima zdušno traže - otpis dugovanja prema državi u iduća tri mjeseca za sve tvrtke kojima je zabranjen rad. U otpise će, navodno, biti uključeni porez na dohodak, porez na dobit, plaćanje socijalnih doprinosa, ali i razni parafiskalni nameti, poput naknada za spomeničku rentu, komunalnih i vodnih doprinosa, raznih članarina. Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan. Bit će oslobođeni od poreza na dobit, dohodak i doprinose za iduća tri mjeseca oni koji su imali pad prihoda od 20 do 50 posto. Oni koji imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih će se u cijelosti osloboditi plaćanja svih poreznih obveza. One tvrtke koje ostvaraju više od 7,5 milijuna kuna oslobađaju se poreznih obveza proporcionalno padu. Odgoda plaćanja poreza na dodanu vrijednost dok se ne naplate izdani računi ne znači da se oslobađa plaćanja PDV-a. Stabilnost sustava dakako podrazumijeva i sigurne mirovine, efikasnije zdravstvo, a tu su još i započete investicije s kojima se ne smije stati jer "konzerviranje" bi ih samo još dodatno poskupilo.

Ministri su, kako je kazao premijer Andrej Plenković, dobili nalog da obavljaju samo one naloge koji su nužni za funkcioniranje države, dakle, samo nužnih rashoda. Najavljena je i promjena niza zakona u turizmu, grani koja je najpogođenija pandemijom. Tu je i javni sektor, koji je prvi na udaru rezanja plaća, pa su i tu brojna pitanja. Koliko i kada, selektivno ili svima, što nimalo nije jednostavno s obzirom na kolektivne ugovore i tripartitne već započete pregovore socijalnih partnera, Vlade, poslodavaca i sindikata. Sve su mjere donesene na rok od tri mjeseca, a s obzirom na to da se ne zna kada će sve skupa ići prema završetku, morat će se pripremati i nove s obzirom na razvoj krize.

Ipak, sve su to za sada vatrogasne mjere, što je indirektno rekao i sam ministar financija Zdravko Marić, naglasivši da ćemo iz svega moći izvući i pouku te se, osim turizma, okrenuti i drugim granama gospodarstva. Ministar je također svjestan nužnosti rebalansa proračuna i rezanja državnih troškova gdje god je to moguće. Neće biti lako, jer poznato je da ćemo se nakon zaduživanja kod domaćih banaka i fondova morati okrenuti i zaduživanju u inozemstvu, što dodatno prijeti stabilnosti državnih financija, odnosno deficitu javnog duga. Jer najavljena preraspodjela nešto više od milijarde eura iz proračuna EU-a za Hrvatsku očigledno neće biti dovoljna, a trenutačno je upitno i povlačenje novca iz EU fondova.

Možda najpozvanija za komentiranje, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, o Vladinim je odlukama izjavila: ‘‘S velikim smo iščekivanjem čekali premijera da predstavi mjere i mogu reći da smo vrlo zadovoljni, sve je na tragu onoga što je naša udruga sa svojim članovima tražila i komunicirala kako prema ministarstvima, tako i prema javnosti. Još je ostalo nejasno što će biti s turističkim sektorom‘‘, kaže Deranja, dodavši: "Nadamo se da će se pojasniti i situacija oko parafiskalnih nameta, koju svaka vlada obećava riješiti ili smanjivanjima ili ukidanjima, ali se nikada ništa ne promijeni. Nadam se da će se sada bar početi razgovarati o tome.‘‘

Uglavnom, prve reakcije gospodarstvenika na nove mjere mogu se sažeti u jednoj rečenici: Zadovoljni smo, no ima dosta otvorenih pitanja koja trebaju odgovore. Takvog su mišljenja i sindikalni čelnici koji prvo upozoravaju na očuvanje radnih mjesta te nezadiranje u pozitivne odredbe Zakona o radu. Prema anketama i oko 80 posto građana je zadovoljno, no strah od gubitka radnih mjesta i smanjivanja plaća ipak je prisutan. Njih dodatno opterećuju i krediti te se pokušava regulirati moratorij na otplatu, ali i oprost dugova. Koliko bi taj moratorij potrajao još nije precizirano, kalkulira se o razdoblju od tri do šest mjeseci, no ipak je sve još uvijek na samovolji banaka.

Prema onome što se dalo iščitati u medijima, najnezadovoljniji su poljoprivrednici, trgovci izvan prehrambenog sektora te turistički sektor koji tvrde da za njih još nisu nađena adekvatna rješenja.

Naravno, tu su i šire crne prognoze. One stižu i iz EU-a, kao i SAD-a, jer se nisu najbolje snašli kada je u pitanju ekonomska efikasnost, ali i međunarodnih institucija. Na to je, kao i nesuglasje među državama članicama, upozorila i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Uzimajući sve argumente i činjenice u obzir, dojam je kako nas recesija neće zaobići. Zbog pandemije koronavirusa Hrvatsku u ovoj godini čeka pad gospodarske aktivnosti od 6,1 posto. Upozorenje je to Economist Intelligence Unita (EIU), poznatog londonskog think-tanka vezanog uz časopis Economist. Hrvatska je, ističe Prianthi Roy, analitičarka EIU-a zadužena za našu zemlju, previše vezana uz turizam, gospodarsku granu koja će na svjetskoj razini pretrpjeti najveće štete od pandemije. Stoga, dodaje, treba poraditi na diverzifikaciji gospodarstva i okrenuti se razvoju ostalih djelatnosti, što nije nimalo lak posao i za što će trebati godine. Uz to, ocjenjuju u Londonu, Hrvatska je u robnoj razmjeni, kao i u razmjeni usluga, previše vezana uz Italiju, zemlju koju je pandemija koronavirusa u Europi najviše pokosila.

I inače će se posljedice krize osjetiti na svim područjima gospodarskog i društvenog života u Hrvatskoj. Osobna potrošnja je u padu, robna razmjena svedena je na minimum, a u EIU-u očekuju da će hrvatski proračunski manjak u ovoj godini dosegnuti 3,1 posto BDP-a, a javni dug skočit će na 81 posto BDP-a. Ipak, u EIU-u ne očekuju da će Hrvatska imati problem sa zaduživanjem na vanjskom tržištu, kao ni da će stabilnost kune doći u pitanje. Rast će i nezaposlenost, i to unatoč Vladinim mjerama. Oporavak će, s druge strane, biti spor.

Iako prognoze EIU-a zvuče prilično katastrofično, domaći makroekonomisti još su pesimističniji. Štoviše, mnogi od njih prilagođavaju svoje ranije prognoze novim okolnostima, koje se mijenjaju iz dana u dan. Među njima je i Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, koja je nedavno izišla s prognozom pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od oko pet posto. Sada, međutim, strahuje da će taj pad biti i znatno veći. Posebno će, upozorava, biti kritični drugo i treće tromjesečje u kojima se i ostvaruje najviše turističkog prometa. Oporavak, dodaje, možemo očekivati u sljedećoj godini u kojoj bismo mogli ostvariti rast BDP-a do tri posto.

Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta očekuje da bismo u ovoj godini mogli imati pad gospodarske aktivnosti od oko sedam posto. U idućoj godini, kaže, može se očekivati stagnacija ili blagi oporavak, ovisno o razvoju situacije s koronavirusom, a posebno o tome hoće li se naći cjepivo. No tek tada predstoji pravo "preslagivanje" u ekonomiji i društvu. "Za povratak u 2019. trebat će nam pet ili šest godina", upozorava Lovrinčević. "Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj bit će veći nego 2009. Uopće se ne bih iznenadio da u ovoj godini imamo dvoznamenkasti pad BDP-a jer je cijeli svijet zahvaćen krizom", poručuje i makroekonomist Goran Šaravanja.

Sve u svemu, teška su vremena pred nama. Pandemija je potaknula novu globalnu ekonomsku krizu i slijedi nam recesija veća od one nakon 2008. godine. Prognozirati je nezahvalno i nitko još ne zna kako će uopće izgledati svjetska ekonomija, gospodarstvo i burze u bližoj budućnosti. Naravno, zdravlje ljudi je prioritetna zadaća, ali jednako tako ključne su i krizne ekonomske mjere koje po hitnom postupku donose sve države ugrožene pandemijom. Hrvatska za sada dobro stoji, kako u svezi s kontrolom zaraze, tako i kad se radi o donesenim paketima interventnih mjera i zakona.