Novosti
TEMA TJEDNA: VLADINE KRIZNE MJERE ZA SPAS GOSPODARSTVA (I)

Stanje je pod kontrolom, sustav dobro funkcionira
Objavljeno 11. travnja, 2020.
PRIORITETI: ZDRAVLJE LJUDI, FUNKCIONIRANJE EKONOMIJE, SIGURNE MIROVINE I PLAĆE, NASTAVAK INVESTICIJA...

Vezani članci

TEMA TJEDNA: VLADINE KRIZNE MJERE ZA SPAS GOSPODARSTVA (II)

Saša Drezgić: Imamo potencijale za prevladavanje ekonomske krize

INTERVJU: MATO NJAVRO

Država nije svemoguća, odgovornost je na svima nama

Premda je uglavnom svima u svijetu, pa tako i Hrvatskoj, posljednjih mjeseci prioritet spašavanje života od ugroze koronavirusne pandemije, hitno se traže i rješenja za prjeteći ekonomski, financijski i gospodarski kolaps. Uloga vlada pojedinih država tu je presudna, jer one imaju ključne mehanizme i ovlasti odlučivanja. Dakle, hitno spašavanje gospodarstva podrazumijeva što efikasnije mjere kao i novac, ili nam slijedi tzv. koronarecesija, možda i najgora do sada.

U takvom širem kontekstu borbe za opstanak, hrvatska Vlada predstavila je drugi paket mjera ključnih za saniranje ekonomske štete, koji je u utorak u Saboru izglasan potporom većine zastupnika. Paket bi trebao biti vrijedan, isto kao i prvi, oko 30 milijardi kuna. Time bi država kroz dva paketa pomogla gospodarstvu s respektabilnih 60 milijardi kuna! Tim će se paketom pokušati suzbiti posljedice krize, koja je najveća od Domovinskog rata, ali i recesije od 2008. godine. U svemu tome, s obzirom na pandemiju, najveći je problem neizvjesnost jer nitko ne može procijeniti koliko će trajati.

Što se RH tiče, podsjetimo još jednom, prije tri tjedna pokrenut je prvi paket mjera kojim je obuhvaćeno više od 65.000 manjih poduzeća. Drugim paketom želi se dodatno rasteretiti gospodarstvo i sanirati već nanesena šteta. Prva mjera je da se za travanj i svibanj naknada za zaposlene u poduzećima s financijskim teškoćama podigne s 3250 na 4000 kuna neto. Paket bi trebao sadržavati ono što poslodavci već danima zdušno traže - otpis dugovanja prema državi u iduća tri mjeseca za sve tvrtke kojima je zabranjen rad. U otpise će, navodno, biti uključeni porez na dohodak, porez na dobit, plaćanje socijalnih doprinosa, ali i razni parafiskalni nameti, poput naknada za spomeničku rentu, komunalnih i vodnih doprinosa, raznih članarina. Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan. Bit će oslobođeni od poreza na dobit, dohodak i doprinose za iduća tri mjeseca oni koji su imali pad prihoda od 20 do 50 posto. Oni koji imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih će se u cijelosti osloboditi plaćanja svih poreznih obveza. One tvrtke koje ostvaraju više od 7,5 milijuna kuna oslobađaju se poreznih obveza proporcionalno padu. Odgoda plaćanja poreza na dodanu vrijednost dok se ne naplate izdani računi ne znači da se oslobađa plaćanja PDV-a. Stabilnost sustava dakako podrazumijeva i sigurne mirovine, efikasnije zdravstvo, a tu su još i započete investicije s kojima se ne smije stati jer "konzerviranje" bi ih samo još dodatno poskupilo.

DRŽAVNA ŠTEDNJA
Ministri su, kako je kazao premijer Andrej Plenković, dobili nalog da obavljaju samo one naloge koji su nužni za funkcioniranje države, dakle, samo nužnih rashoda. Najavljena je i promjena niza zakona u turizmu, grani koja je najpogođenija pandemijom. Tu je i javni sektor, koji je prvi na udaru rezanja plaća, pa su i tu brojna pitanja. Koliko i kada, selektivno ili svima, što nimalo nije jednostavno s obzirom na kolektivne ugovore i tripartitne već započete pregovore socijalnih partnera, Vlade, poslodavaca i sindikata. Sve su mjere donesene na rok od tri mjeseca, a s obzirom na to da se ne zna kada će sve skupa ići prema završetku, morat će se pripremati i nove s obzirom na razvoj krize.

Ipak, sve su to za sada vatrogasne mjere, što je indirektno rekao i sam ministar financija Zdravko Marić, naglasivši da ćemo iz svega moći izvući i pouku te se, osim turizma, okrenuti i drugim granama gospodarstva. Ministar je također svjestan nužnosti rebalansa proračuna i rezanja državnih troškova gdje god je to moguće. Neće biti lako, jer poznato je da ćemo se nakon zaduživanja kod domaćih banaka i fondova morati okrenuti i zaduživanju u inozemstvu, što dodatno prijeti stabilnosti državnih financija, odnosno deficitu javnog duga. Jer najavljena preraspodjela nešto više od milijarde eura iz proračuna EU-a za Hrvatsku očigledno neće biti dovoljna, a trenutačno je upitno i povlačenje novca iz EU fondova.

Možda najpozvanija za komentiranje, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, o Vladinim je odlukama izjavila: ‘‘S velikim smo iščekivanjem čekali premijera da predstavi mjere i mogu reći da smo vrlo zadovoljni, sve je na tragu onoga što je naša udruga sa svojim članovima tražila i komunicirala kako prema ministarstvima, tako i prema javnosti. Još je ostalo nejasno što će biti s turističkim sektorom‘‘, kaže Deranja, dodavši: "Nadamo se da će se pojasniti i situacija oko parafiskalnih nameta, koju svaka vlada obećava riješiti ili smanjivanjima ili ukidanjima, ali se nikada ništa ne promijeni. Nadam se da će se sada bar početi razgovarati o tome.‘‘

Uglavnom, prve reakcije gospodarstvenika na nove mjere mogu se sažeti u jednoj rečenici: Zadovoljni smo, no ima dosta otvorenih pitanja koja trebaju odgovore. Takvog su mišljenja i sindikalni čelnici koji prvo upozoravaju na očuvanje radnih mjesta te nezadiranje u pozitivne odredbe Zakona o radu. Prema anketama i oko 80 posto građana je zadovoljno, no strah od gubitka radnih mjesta i smanjivanja plaća ipak je prisutan. Njih dodatno opterećuju i krediti te se pokušava regulirati moratorij na otplatu, ali i oprost dugova. Koliko bi taj moratorij potrajao još nije precizirano, kalkulira se o razdoblju od tri do šest mjeseci, no ipak je sve još uvijek na samovolji banaka.

Prema onome što se dalo iščitati u medijima, najnezadovoljniji su poljoprivrednici, trgovci izvan prehrambenog sektora te turistički sektor koji tvrde da za njih još nisu nađena adekvatna rješenja.

Naravno, tu su i šire crne prognoze. One stižu i iz EU-a, kao i SAD-a, jer se nisu najbolje snašli kada je u pitanju ekonomska efikasnost, ali i međunarodnih institucija. Na to je, kao i nesuglasje među državama članicama, upozorila i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.

TEŠKA VREMENA
Uzimajući sve argumente i činjenice u obzir, dojam je kako nas recesija neće zaobići. Zbog pandemije koronavirusa Hrvatsku u ovoj godini čeka pad gospodarske aktivnosti od 6,1 posto. Upozorenje je to Economist Intelligence Unita (EIU), poznatog londonskog think-tanka vezanog uz časopis Economist. Hrvatska je, ističe Prianthi Roy, analitičarka EIU-a zadužena za našu zemlju, previše vezana uz turizam, gospodarsku granu koja će na svjetskoj razini pretrpjeti najveće štete od pandemije. Stoga, dodaje, treba poraditi na diverzifikaciji gospodarstva i okrenuti se razvoju ostalih djelatnosti, što nije nimalo lak posao i za što će trebati godine. Uz to, ocjenjuju u Londonu, Hrvatska je u robnoj razmjeni, kao i u razmjeni usluga, previše vezana uz Italiju, zemlju koju je pandemija koronavirusa u Europi najviše pokosila.

I inače će se posljedice krize osjetiti na svim područjima gospodarskog i društvenog života u Hrvatskoj. Osobna potrošnja je u padu, robna razmjena svedena je na minimum, a u EIU-u očekuju da će hrvatski proračunski manjak u ovoj godini dosegnuti 3,1 posto BDP-a, a javni dug skočit će na 81 posto BDP-a. Ipak, u EIU-u ne očekuju da će Hrvatska imati problem sa zaduživanjem na vanjskom tržištu, kao ni da će stabilnost kune doći u pitanje. Rast će i nezaposlenost, i to unatoč Vladinim mjerama. Oporavak će, s druge strane, biti spor.

Iako prognoze EIU-a zvuče prilično katastrofično, domaći makroekonomisti još su pesimističniji. Štoviše, mnogi od njih prilagođavaju svoje ranije prognoze novim okolnostima, koje se mijenjaju iz dana u dan. Među njima je i Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, koja je nedavno izišla s prognozom pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od oko pet posto. Sada, međutim, strahuje da će taj pad biti i znatno veći. Posebno će, upozorava, biti kritični drugo i treće tromjesečje u kojima se i ostvaruje najviše turističkog prometa. Oporavak, dodaje, možemo očekivati u sljedećoj godini u kojoj bismo mogli ostvariti rast BDP-a do tri posto.

Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta očekuje da bismo u ovoj godini mogli imati pad gospodarske aktivnosti od oko sedam posto. U idućoj godini, kaže, može se očekivati stagnacija ili blagi oporavak, ovisno o razvoju situacije s koronavirusom, a posebno o tome hoće li se naći cjepivo. No tek tada predstoji pravo "preslagivanje" u ekonomiji i društvu. "Za povratak u 2019. trebat će nam pet ili šest godina", upozorava Lovrinčević. "Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj bit će veći nego 2009. Uopće se ne bih iznenadio da u ovoj godini imamo dvoznamenkasti pad BDP-a jer je cijeli svijet zahvaćen krizom", poručuje i makroekonomist Goran Šaravanja.

Sve u svemu, teška su vremena pred nama. Pandemija je potaknula novu globalnu ekonomsku krizu i slijedi nam recesija veća od one nakon 2008. godine. Prognozirati je nezahvalno i nitko još ne zna kako će uopće izgledati svjetska ekonomija, gospodarstvo i burze u bližoj budućnosti. Naravno, zdravlje ljudi je prioritetna zadaća, ali jednako tako ključne su i krizne ekonomske mjere koje po hitnom postupku donose sve države ugrožene pandemijom. Hrvatska za sada dobro stoji, kako u svezi s kontrolom zaraze, tako i kad se radi o donesenim paketima interventnih mjera i zakona.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Države - zamjenski “poslodavci”
S neviđenom krizom iskočile su u prvi plan i nikad tako jasno vidljive razlike u ekonomsko-socijalnim sustavima na dvjema stranama Atlantika. Nakon što su ograničile kretanje i praktički zamrznule ekonomske aktivnosti, vlasti su se latile blagajni i ubrizgavaju nevjerojatne količine javnog novca u gospodarstvo, donose šarolike mjere pomoći pogođenim kompanijama i (nezaposlenim) građanima, nude im oproste, olakšice ili odgode poreznih obveza i socijalnih doprinosa, daju jamstva za jeftine kredite... No način na koji se ti scenariji odvijaju u Americi i Europi nije jednak. Cilj je preživjeti, a strategija se tek djelomično preklapa. Unatoč nevjerojatnih dva bilijuna dolara predviđenih za suočavanje s ekonomskim posljedicama krize zbog koronavirusa, u SAD-u su u samo dva tjedna izbrojili oko deset milijuna novonezaposlenih koji traže potporu, što je “rezultat” bez presedana, a u Europi su države izravno i koncentrirano krenule u spašavanje radnih mjesta, pretvorivši se u privremene zamjenske “poslodavce”.

TOMISLAV GLOBAN

KLJUČNI SU VRIJEME I NOVAC

 

Podatci koji stižu iz SAD-a su zastrašujući. Samo prošlog tjedna novih se 6,6 milijuna ljudi prijavilo na burzu rada, što je nezabilježeno u povijesti, otkad se vode takve statistike. To je golem skok u odnosu prema krizi iz 2008. godine, kad je oko 500.000 ljudi tjedno ostajalo bez posla - kaže doc. dr. sc. Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dodaje:

- Prema nekim projekcijama Feda, američke središnje banke, do lipnja bi nezaposlenost mogla dostići 30 posto, dok je, za usporedbu, u veljači, prije krize, bila samo 3,6 posto. Što se rasta BDP-a tiče, on bi u drugom kvartalu u SAD-u prema projekcijama Feda mogao pasti za 50 posto, što bi bilo doista dramatično i nezabilježeno. Ključni je faktor u svemu tome - vrijeme! Drugim riječima, problem je što nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti na pitanje kad će pandemija prestati. Neizvjesnost je najgora za ekonomiju jer se u uvjetima neizvjesnosti ne može procijeniti rizik, a to je ključno za investicije i potrošnju kako u RH tako i u cijelom svijetu.

Što se tiče Europske unije, uključujući i Hrvatsku kao članicu, jedan krizni kvartal s većim padom BDP-a još bi se i mogao podnijeti bez većih poremećaja, ali ako se karantena produži do kraja godine, onda bi to bilo vrlo loše i tada bismo već mogli govoriti o katastrofi. S optimističke strane gledajući, ako bismo do lipnja izašli iz ove situacije, da se ljudi vrate na posao i tržište se počne normalizirati u trećem i četvrtom kvartalu, mogli bismo ostati na jednoznamenkastom padu BDP-a, što bi s obzirom na situaciju još bilo i dobro. No, koliko vidimo, u drugom će kvartalu pad BDP-a vrlo vjerojatno biti dvoznamenkasti.

Vlada je pripremila dva paketa kriznih mjera. Može li se više i bolje, radikalnije i sveobuhvatnije...?

- Drugi paket mjera koji je najavila Vlada značajan je iskorak u odnosu prema prvom paketu koji je obuhvaćao 63 mjere i bio umnogome nedorečen i pun hipotetskih situacija. Ovaj drugi paket je bolji, konkretniji i provediviji i predstavlja svojevrsno olakšanje za poslovni sektor jer smanjuje neizvjesnost u idućih nekoliko mjeseci. Trošak države bit će golem i moraju se vući pravi potezi i s prihodne i rashodne strane proračuna.

Ono što treba istaknuti, to je izvjesno kašnjenje i nedorečenost u reakciji na pandemiju koje je pokazala Europska unija. Mnogo se priča o potrebi izdavanja jedinstvenih euroobveznica iza koje će stajati cijela Unija i koje će biti emitirane po vrlo niskim kamatnim stopama, a mogle bi ih koristiti sve zemlje članice. No tu je ponovo došao do izražaja latentni sukob europskog sjevera i juga, centra i periferije, što koči brzo rješavanje krize, donošenje kriznih mjera i pomoć ekonomski najugroženijim zemljama Unije. Otpori se javljaju kod najštedljivijih, Njemačke, Nizozemske, Austrije itd., koji ne žele financirati deficite fiskalno znatno rastrošnijeg juga.

Problem RH jest i taj što nismo u eurozoni, pa imamo rizik tečaja kune u odnosu prema euru. Doduše, HNB taj rizik za sada drži pod kontrolom jer ima dovoljne zalihe deviznih rezervi i to je dobro u ovoj krizi. No da smo bili fiskalno odgovorniji tijekom posljednje krize, danas bismo vjerojatno imali euro, a samim time i znatno manje problema. Ne bismo imali brige oko tečajnog rizika, HNB ne bi morao deviznim tečajem braniti kunu, a usto bi poslovne banke i država imali olakšan pristup likvidnosti.

Gdje zapravo pronaći novac, iz kojih izvora, da bi ekonomija koliko-toliko funkcionirala?

- Deficit je neizbježan, javni dug će rasti, morat ćemo se zaduživati u inozemstvu, ali i na domaćem tržištu. Za sada fiskalni kapacitet za novi dug postoji, ali on nije neiscrpan. Veliko je pitanje hoće li nam i po kojim kamatnim stopama itko htjeti pozajmiti novac jednom ako nam se javni dug približi razinama 90 % ili 100 % BDP-a.

Koliko je važno što su se proteklih godina stabilizirale financije...?

- Imamo stabilne financije, ali primarno na račun toga što je posljednjih šest godina BDP rastao, pa onda omjer duga i BDP-a zbog rasta nazivnika izgleda bolje. Tržišna situacija za zaduživanje posljednjih godina bila je povoljna pa nismo imali problema servisirati dospjele obveze. Neke su lekcije naučene, i dojam je kako je ova vlada ipak krizu dočekala pripremljenija nego vlada Jadranke Kosor koja se suočila s krizom 2009. godine.

Tko će najviše stradati - građani, poslodavci, turistički sektor... je li turistička sezona izgubljena?

- Stradat će najviše turistički sektor, mali i srednji poduzetnici, koji ionako nisu imali velike zalihe gotovine na računima da i bez redovnih prihoda mogu duže izdržati krizu. Opet se vraćamo na pitanje koliko će kriza trajati, no turizam će trpjeti i kad se sve normalizira, jer ipak će biti manje dolazaka gostiju, manje noćenja, potrošnje, doći će do pada cijena smještaja i dobar dio malih privatnih iznajmljivača naći će se u problemima.

Može li i koliko pomoći rebalans proračuna?

- Rebalansom će se s rashodne strane rezati troškovi koji se smatraju nužnim, a vjerojatno i neki investicijski projekti koji nisu vezani uz sufinanciranje iz EU-ovih fondova. Logično je pretpostaviti da će dio tereta morati podnijeti i javni sektor kroz rezanje plaća. Sve su to i političke odluke, jer su najesen parlamentarni izbori pa će se i o tome voditi računa, Vlada će morati balansirati između nepopularnih poteza i aktivne izborne kampanje. Pritom valja imati na umu da je velik dio glasača vezan za javni sektor.

Što s moratorijem na kredite, koliko će te mjere pomoći...?

- HNB je osigurao likvidnost bankama da mogu odmah omogućiti svojim klijentima moratorij na otplate kredita. Pretpostavka je da će te mjere koristiti samo oni pojedinci kojima je to uistinu potrebno, a banke u svakom trenutku mogu vidjeti na računima svojih klijenata je li im ili nije smanjena plaća, jesu li ostali bez posla ili i dalje rade. Pritom su obrtnici u težoj situaciji nego obični građani jer je kod njih rizik neotplate veći nego kod sektora kućanstava pa ostaje vidjeti koliko će banke biti spremne dugoročnije kreditirati poslovne subjekte u ovakvim neizvjesnim uvjetima.

Uzimajući sve u obzir, kakva nas budućnost čeka?

- Ponovit ću - ključno je vrijeme, odnosno koliko dugo će pandemija trajati. Za sada je situacija relativno pod kontrolom, pod uvjetom da se od sredine godine stanje započne vraćati koliko-toliko u normalu i gospodarstvo se počne oporavljati, uz pomoć svih ovih mjera koje su donesene i onih koje još treba donijeti. Ako se situacija stabilizira do kraja 2020., onda bi iduća 2021. mogla biti godina značajnijeg ekonomskog oporavka. (D.J.)
VINKO MUŠTRA

PROMIŠLJENO S REZOVIMA

 

Jedna od specifičnosti ove pandemije njezin je trenutni globalni sveobuhvat. Kina je, nakon ublažavanja zdravstvenih mjera, na putu oporavka proizvodnih procesa, ali zbog globalne neizvjesnosti nacionalna je potrošnja znatno suzdržana te se očekuje pad gospodarske aktivnosti Kine u prvom kvartalu 2020. (prvi put nakon 1976) - kaže izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra, pročelnik Katedre za opću ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Splitu, te dodaje:

- Nadalje, prvi udar epidemije (i zatvaranja mnogih poslovnih subjekata) na gospodarstvo SAD-a znatno je veći od udara tijekom globalne financijske krize, s prvim većim mjerama zatvaranja gospodarstva SAD-a 6,6 milijuna Amerikanaca zatražilo je naknadu za nezaposlene (u dva tjedna), uz očekivani pad BDP u drugom kvartalu od 24 %. Slične se posljedice očekuju i za većinu EU gospodarstva (primjerice, procjene za gospodarstvo Njemačke ograničavaju se na dvoznamenkasti pad tijekom perioda ograničenog rada) te znatno usporavanje cjelokupnog svjetskog gospodarstva i uranjanje u recesiju.

S druge strane, sveobuhvatnost i intenzitet negativnih posljedica rezultirali su brzim reakcijama gotovo svih nacionalnih i međunarodnih institucija. Naime, poznato je da u periodima strukturnog loma tržište ne može samostalno i pravovremeno pronaći izlaz iz krize. Taj zaključak istaknuo je važnost hitnog, snažnog i koordiniranog djelovanja svih dionika. Zbog naravi samog šoka većina svjetskih ekonomskih stručnjaka u ovom trenutku smatra važnijim poticanje agregatne potražnje (potrošnje) te su stoga pokrenute fiskalne i monetarne mjere svojim ekspanzivnim karakterom zabilježile povijesno rekordne razine te unijele dašak optimizma u svjetsku ekonomsku zajednicu. EU je također dio tog globalnog odgovora, usmjerenog ponajprije na održavanje radnih mjesta, likvidnosti malih tvrtki (posebice poljoprivrednika) te pomoć zdravstvenom sektoru, ali breme odgovornosti i dalje primarno ostaje na nacionalnim plećima.

Tko je već sad najviše pogođen krizom, je li turistička sezona izgubljena?

- Kao što je ključan korak u zdravstvenom dijelu borbe s pandemijom prepoznavanje najranjivijih skupina, ni ekonomske posljedice krize neće biti ravnomjerno raspoređene. Dakle, za ocjenjivanje Vladinih gospodarskih mjera potrebno je prvo detektirati najrizičnije skupine u gospodarstvu.

Relevantne procjene upozoravaju da bi turizam mogao biti najizraženije, ali i najduže pogođen krizom, još jednom potvrđujući svu opasnost iznimne ovisnosti o turizmu (RH prednjači po udjelu turizma u BDP-u među državama članicama EU-a).

Ako izuzmemo gospodarske subjekte čiji je rad nužan za život u karanteni, prosječno veće mogućnosti organiziranja rada u novonastalim okolnostima imaju ljudi s višom razinom ljudskog kapitala i ljudi s relativno višim razinama dohodaka u sektorima koji nisu nužno vezani uz fizičku interakciju. (Navedena prilagodljivost mogla bi biti iznimno cijenjena u svijetu rastuće neizvjesnosti.)

Jesu li zbivanja na tržištu rada u ožujku u RH već potvrdila navedene slutnje...?

- Prema OVI indeksu, pad potražnje je zabilježen kod gotovo svih uslužnih zanimanja, a najviše kod onih koja se tiču turizma (npr. 40 posto manje hotelijera i 50 posto manje ostalih turističkih djelatnika u odnosu prema godini prije. Najtraženija zanimanja - prodavač, kuhar i konobar - pala su redom za 27, 30 i 29 posto u odnosu prema ožujku 2019.). Ipak, za određenim zanimanjima bilježi se i snažan rast potražnje, posebice za zanimanjima vezanima uz sanaciju pandemije (zdravstvo) i zagrebačkog potresa (građevinarstvo), ali nedovoljno da se promijeni negativan trend.

Dodatni kritični kriteriji obuhvaćaju mikropoduzeća i obrte (posebno je osjetljiva pozicija OPG-ova), iznimno osjetljive na problem likvidnosti. A posebice je otežavajuća okolnost visok udio pojedinaca koji imaju nisku sigurnost dohotka i radnog mjesta (prekarni radnici), a čiji je udio u RH gotovo trostruko viši od prosjeka u Europi.

Činjenica da u Hrvatskoj postoji izražena nejednakost u financijskoj imovini (čitajte: novcu), jasno je upozoravala da je urgentno donošenje mjera sa strane Vlade bilo ključno za održavanje egzistencije, a etapno proširivanje i produbljivanje mjera upućuje na razumijevanje ozbiljnosti situacije. Naime, važnost održavanja likvidnosti poslovnih subjekata, ali i kućanstava može se usporediti s važnošću držanja socijalne distance u zdravstvenom dijelu borbe. Na tom tragu treba promisliti i o otpisu fiskalnih davanja proporcionalno visini pada prihoda za sve poduzetnike koji bilježe pad prihoda veći od 20 posto.

Ne treba biti zloguki prorok da se najavi i novi krug mjera, koji će vrlo vjerojatno pokušati staviti naglasak na rashodnu stranu javnih financija, balansirajući na tankoj, gotovoj nevidljivoj liniji očuvanja održivosti javnih financija i očuvanja gospodarske aktivnosti. Ovdje je još jednom potrebno naglasiti kompleksnu i snažnu međuovisnost privatnog i javnog sektora, koja se prije svega manifestira kroz komplementarnost, a ne supstitutivnost djelovanja.

Što s javnim sektorom, taj je "aparat" glomazan i tu će se također morati rezati plaće...?

- Na tom tragu, kratkoročno progresivno smanjivanje plaća u javnom sektoru tijekom perioda ograničene ponude (izuzevši one koji su na prvoj liniji obrane od pandemije) moglo bi smanjiti pritisak na javne financije, ne toliko kroz direktne fiskalne učinke (naime, prema projekcijama IJF-a, i najradikalnijim scenarijima, gdje bi najviše plaće u javnom sektoru srezali i do 40 %, uključujući i zdravstvo - ušteda bi mogla biti znatno manja od vrijednosti mjera za gospodarstvo) koliko kroz omogućavanje dovoljno dugog roka za nužnu optimizaciju cjelokupnog javnog sektora, a koja se zasigurno ne može uspješno ostvariti u trenutcima strukturnog loma. Dakle, umjesto ad hoc i linearnog rezanja efikasnije bi bilo napraviti selektivne ali dobro promišljene rezove.

Gdje će ekonomska pandemija najžešće udariti, nakon ove zdravstvene?

- Tu dolazimo do još jedne dimenzije različitih ranjivih skupina - prostorne dimenzije. Naime, osim ranjivih skupina bitno je prepoznati i gdje su lokalna žarišta ekonomske pandemije. Za očekivati ih je na Jadranu, zbog snažnog pada turizma, koji se već procjenjuje na 60-75 %, i zbog izražene prisutnosti obrta i slobodnih zanimanja. U Slavoniji zbog relativno niske zaposlenosti i relativno niske razine štednje (depoziti kućanstava), ali i zbog strukture poljoprivrednih gospodarstava, koja imaju golemih izazova u brzoj prilagodbi poslovanja uvjetima "držanja socijalne distance".

Nikako se ne smiju zaboraviti ni ruralni i izolirani prostori s niskom razinom ljudskog kapitala i radno aktivnog stanovništva, koji i zbog najmanjeg pada dohotka imaju ugroženu osnovnu egzistenciju. Sva navedena područja zaslužuju pozornost jer osveta napuštenih i zaboravljenih može biti i snažnija od same pandemije. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OTVARANJE HRVATSKE GRANICE

Bez zabrane prelaska za deset zemalja

2

ISPRAĆAJ MATURANATA

Učenici će ipak slaviti na
lijevoj dravskoj obali?

3

ODRŽANA SJEDNICA POVJERENSTVA VUKOVARSKOG HDZ-A

Dr. Bosanac: Penavin mi je potez neoprostiv