Novosti
VEDRANA PRIBIČEVIĆ

Ovu je krizu prouzročio potpuno egzogeni događaj - Pojava novog virusa
Objavljeno 21. ožujka, 2020.

Recesija ne samo da je trenutno sto posto izgledna nego se smatra da će biti najoštrija recesija u posljednjih 80 godina. Najnovije prognoze Deutsche Banka posebice su kataklizmične - očekuje se pad agregatne potražnje od čak 32 % u Kini u prvom kvartalu te također pad agregatne potražnje od 24 % u Europskoj uniji i 13 % u SAD-u u drugom kvartalu. To je ujedno i najveći pad BDP-a s kvartala na kvartal nakon razdoblja Drugog svjetskog rata - upozorava Vedrana Pribičević, profesorica na zagrebačkom ZŠEM-u, te dodaje:

- No ima i jedna dobra vijest - zbog relativno brze stabilizacije proizvodnje nakon što je glavni val pandemije prošao u Kini, postoje indicije da je riječ o tzv. recesiji oblika slova V, gdje inicijalni drastični pad bude brzo nadoknađen u sljedećim kvartalima. Bitno je naglasiti da je projekcija Deutsche Banka napravljena pod pretpostavkom da će rigorozne mjere koje su uvedene spriječiti širenje virusa do sredine godine, te da će se onda u drugom dijelu godine ekonomije oporaviti, djelomično i zbog mjera ekonomske politike koje će biti uvedene. Naravno, evolucija virusa je nepredvidljiva, pa navedeno predstavlja najoptimističniji scenarij.

LOV NA VJEŠTICE
Za prošlu krizu iz 2008. znamo tko je i zašto bio odgovoran, no dojam je da još nitko ne postavlja pitanje tko je odgovoran, ili tko će biti odgovoran, za novu ekonomsku krizu zbog virusa. Kako to objašnjavate?

- Kada ekonomija ulazi u recesiju, skloni smo tražiti krivce. Na nama ekonomistima je da takav način razmišljanja u javnosti potisnemo jer ne samo da je kontraproduktivan već može biti politički oportun raznim sojevima ekstremista. Globalna financijska kriza 2008. godine i Velika recesija nastala je nesretnim spojem više različitih faktora: od trgovinskih neravnoteža, pretjeranog zaduživanja koje je generiralo velik dug i nekretninski mjehur, pa do limitirane regulacije investicijskih banaka. Svi su akteri - od vlada, financijskih intermedijara do poduzeća i pojedinaca sudjelovali i nose svoj dio krivnje. Ova je kriza utoliko drugačija što ju je prouzročio potpuno egzogeni događaj kao što je pojava novog virusa. Koga biste, primjerice, okrivili za pojavu Crne kuge 1349. godine koja je ubila gotovo trećinu europskog stanovništva? Neuki su i tada tražili krivca; lov na vještice je tako završio masakrima Židova u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Svjedočimo istoj vrsti lova na vještice kada Donald Trump naziva SARC-COV-2 "kineskim virusom", pokušavajući instrumentalizirati činjenicu da je virus potekao iz Kine za svrhe kampanje. Virus je prešao sa životinja na ljude na kineskim tržnicama gdje se prodaju žive divlje životinje; tradicija konzumacije divljih životinja seže od kraja 1970-ih kada je Deng Xiaoping dopustio uzgoj, prodaju i konzumaciju divljih životinja narodu koji je gladovao u vrijeme Kulturne revolucije. Miješanje i simultani uzgoj domaćih i divljih životinja bio je savršen prirodni laboratorij gdje su virusi lako preskakali granice vrsta. Smatra se da je i virus SARS-a također potekao s tržnice divljim životinjama na jugu Kine.

U kojim područjima će biti najviše štete? Što će biti s turizmom u zemljama pogođenima koronavirusom, među kojima je i Hrvatska?

- Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma, globalna turistička industrija riskira izgubiti oko 50 milijuna radnih mjesta, što odgovara smanjenju zaposlenosti od 12 do 15%. Dvije trećine gubitka radnih mjesta odnosi se na Aziju, a oko sedam milijuna radnih mjesta bit će izgubljeno u Europi. Predviđa se da će se globalni broj putovanja smanjiti za četvrtinu do kraja godine. U Hrvatskoj neće biti pogođen samo turizam. Tu je prije svega nagli izostanak inozemne potražnje, posebice s tržišta Italije, Njemačke, Austrije koja predstavljaju naše najveće trgovinske partnere. Nekim poduzećima su narudžbe proizvoda doslovce preko noći pale na nulu. Drugi rizik je mogućnost prekida globalnih dobavnih lanaca gdje hrvatski proizvođači moraju nabaviti sirovine izvana da bi uopće mogli proizvesti neki proizvod. Što se tiče turizma, najsličniji efekt imala su NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine - tada smo, između ostalog, zbog pada turističkih prihoda imali i recesiju. Kolege Žilić i Tkalec s Ekonomskog instituta imaju objavljen odličan rad o efektu upravo tog bombardiranja na hrvatski turizam, gdje su zaključili da na potražnju za turističkim destinacijama više utječe percepcija nego udaljenost od potencijalne ugroze. To znači da turisti neće doći u Hrvatsku, čak i ako priobalni gradovi budu pandemiju držali pod kontrolim ili čak ako ne bude ni jednog slučaja.

S financijske strane, EU ima određene mogućnosti za aktiviranje "fonda za krizu", no hoće li biti dovoljno novca za mjere pomoći?

- Europska je komisija spremna aktivirati klauzulu u svojim fiskalnim pravilima koja će dopustiti zemljama koje je najviše pogodila pandemija da probiju ciljane deficite državnog proračuna. Ta klauzula, primjerice, dopušta da se u budžetsko trošenje ne broje svi proračunski izdatci za pogođena poduzeća, radnike, kupovine medicinske opreme i potpore za najugroženije sektore - maloprodaju, turizam i prijevoz. Europski su lideri time zauzeli "whatever it takes" stav, prvenstveno jer je instrumentarij Europske centralne banke manje-više iscrpljen dugotrajnim kvantitativnim olakšavanjem i prolongiranim periodom vrlo, vrlo niskih kamatnih stopa.

JAVNA ISTINA
Kad se sve uzme u obzir, što bi financijski plan za oporavak trebao obuhvatiti, je li rebalans proračuna već sad neizbježan...?

- Teško je govoriti o sveobuhvatnom financijskom planu kada će on ovisiti o progresiji pandemije i stresu na zdravstveni sustav. Pandemija će potrajati ako je usvojena strategija "spljoštenja krivulje" i socijalnog udaljavanja kako bi se izbjegao kolaps zdravstvenog sustava. No jedno je sigurno - ovo je prvi put u povijesti naše zemlje da smo imali prilike čuti premijera kako najavljuje rezanje rashodne strane proračuna i ministra gospodarstva koji spominje otkaze u javnom sektoru. Moguće je da je i političarima napokon postalo jasno da ovu recesiju neće moći prosjediti, jer će mjere karantene do ljeta u cijelosti eutanazirati privatni sektor. (D.J.)

VLADIMIR GLIGOROV

Treba računati s produženom recesijom

Prije nekoliko tjedana pretpostavljalo se da će epidemija trajati nekoliko mjeseci, tako da će i sama recesija biti relativno kratka. Naime, po prirodi stvari, gospodarska bi se aktivnost trebala potpuno opraviti čim epidemija prođe. Ovo, pod dodatnom pretpostavkom, da su poduzete odgovarajuće mjere gospodarske politike kako na održanju potražnje tako, i mnogo važnije, na očuvanju likvidnosti i solventnosti korporacija i banaka - pojašnjava dr. sc. Vladimir Gligorov, ekonomist s Bečkog instituta za tranzicijske zemlje, te dodaje:

SAČUVATI TRGOVINU

- Ovaj osnovni uvid nije se promijenio, ali su očekivanja sada pesimističnija. U SAD-u se očekuje da će epidemija trajati do pronalaska cjepiva, a to je od godine do godine i pol. Taj produženi period stvara znatno veće probleme, prije svega sa stajališta održanja proizvodnje i zdravih financija. Jer, ako bi bilo potrebno, kao što već jest u nekim područjima i u Europi i u SAD-u, da država uvodi proizvodne prioritete i ako bi došlo, kao što već donekle jest, do racionaliziranja potrošnje, gospodarstvu će biti teži oporavak nakon prestanka epidemije, jer će biti potrebno vratiti se na početno stanje, a ne samo obnoviti proizvodnju i potrošnju kakva je bila. Pritom, ako epidemija potraje, doći će i do političkih promjena koje mogu dodatno zakomplicirati kako međunarodne tako i unutrašnje političke odnose. Tako da se sada računa s tom produženom recesijom, koja bi onda svakako bila i dublja, bar kumulativno, što sa sobom nosi značajne nove neizvjesnosti.

Postavlja se i pitanje odgovornosti ne samo za zdravstvenu nego i ekonomsku krizu. Kako će se tu postaviti EU?

- To se ne može izbjeći. U EU-u, koliko vidim, nema uzajamnog optuživanja, premda ima neslaganja oko toga što valja činiti. No nije nerealno očekivati da će se postaviti pitanje međunarodne odgovornosti. Jer je riječ o dva izvora ovoga pitanja. Jedan je odgovornost zemlje u kojoj je do inicijalne pojave virusa došlo. Drugi je odgovornost vlasti u zemljama koje su virus uvezle, da se tako izrazim. Bilo bi loše ako bi došlo do prebacivanja odgovornosti jednih na druge, ali to je vjerojatno neizbježno. Potom dolazi odgovornost, uglavnom unutrašnjopolitička, jesu li vlasti u svakoj pojedinoj zemlji bile na visini zadatka. Odgovor će u najvećem broju zemalja biti negativan, što znači da će doći do političkih promjena, koje sada nije u cijelosti moguće predvidjeti. U EU-u će se postaviti pitanje u kojoj je mjeri riječ o zajednici osiguranja od katastrofalnih rizika. I ako nije, čemu služi ili, u pozitivnom smislu, što bi valjalo učiniti da to postane. A to je pitanje zajedničkog fiskalnog sustava i politike. Budući da zajednički novac već postoji.

Može se pretpostaviti da će turizam pretrpjeti goleme gubitke?

- Cijeli sektor usluga bit će posebno pogođen. Što se može reorganizirati da posluje u uvjetima povećane socijalne udaljenosti, suočit će se s manje problema. Turizam, nažalost, podrazumijeva putovanje i smanjenje socijalne udaljenosti i bit će veoma teško pogođen. Valja se nadati da će sve proći do sljedeće godine, pa je jednostavno potrebno ovu otpisati.

Je li stavljanje cijelih država u karantenu dodatna opasnost koja će nanijeti nenadoknadive štete ekonomiji?

- Mislim da će se težiti da se sačuva trgovina, posebno unutar jedinstvenog tržišta. Ali ako dođe, kao što hoće, do racionaliziranja opskrbe, to će dodatno otežati odvijanje gospodarske aktivnosti i posebno suradnju među državama jer mehanizama čak i u EU-u zapravo nema. Premda bi se u EU-u mogli uspostaviti. Pitanje je koliko je to politički izvodljivo u kratkom razdoblju. Imajući u vidu da se u EU-u odluke donose veoma sporo.

PONUDA I POTRAŽNJA

Sredstva koja je EU najavio kao prvu pomoć najpogođenijima, iznos od 25 milijardi eura, doimaju se skromnim...?

- To je ništa ako bi obveze i odgovornosti EU-a bile takve kao da je riječ o državi. Ali nije, tako da ta sredstva nisu beznačajna ako se uzme u obzir što su nadležnosti EU-a. Mnogo je važnije što će raditi Europska centralna banka. Od njezine će sposobnosti da očuva likvidnost jedinstvenog tržišta mnogo toga zavisiti. Prije svega fiskalne sposobnosti zemalja članica. Ovo su prilike kada se vidi prednost monetarne unije, ako se ona zna iskoristiti.

Kad se sve uzme u obzir, što bi financijski plan za oporavak trebao obuhvatiti, svake zemlje pogođene krizom uključujući i RH, je li rebalans proračuna već sad neizbježan...?

- To je proceduralno pitanje. Jedan zadatak, manje težak mislim, jest očuvanje potražnje. Drugi zadatak, teži mislim, jest očuvanje ponude. Država može ispisati svima čekove kako bi imali novca za kupnju stvari, kao što će manje-više sve i morati činiti na jedan ili drugi način. Drugi je problem očuvati likvidnost korporativnog i financijskog sektora, što nosi sa sobom određene tehničke probleme, ali je također načelno jasno. Treći je problem očuvanja proizvodnje, realne ponude, u uvjetima smanjenja društvenosti, smrti društva da se koloritno izrazim. Ovaj posljednji problem bit će najteže riješiti ako zaista epidemija potraje godinu ili godinu i pol dana. (D.J.)

DAMIR KREŠIĆ/IZIDORA MARKOVIĆ VUKADIN

Osigurati likvidnost turističkog sektora

Prema mnogim analitičarima, posljedicama koje će na gospodarstvo Hrvatske ostaviti aktualna koronavirusna pandemija, turizam će biti najpogođeniji. Koliko je situacija ozbiljna, koje će i kakve gubitke pretrpjeti sezona, o tome su svoje mišljenje za Magazin iznijeli doc. dr. sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, i dr. sc. Izidora Marković Vukadin, znanstvena suradnica na Institutu za turizam.

- Zemlje koje su pogođene koronavirusom sigurno će zabilježiti znatan pad ekonomske aktivnosti i sukladno tome imat će i određene gospodarske gubitke, čiju je visinu u ovome trenutku teško precizno procijeniti. Kada je riječ o turizmu, veličina mogućih gubitaka direktno je povezana s dužinom trajanja pandemije, ako se globalna zdravstvena kriza stavi pod kontrolu do sredine travnja, onda će šteta za hrvatski turizam biti znatno manja nego u slučaju da se kriza produži na svibanj ili lipanj. Poznato je da se većina noćenja u Hrvatskoj (više od 70 % u 2019. godini) ostvaruje tijekom tri ljetna mjeseca (lipanj - kolovoz), tako da turizam ne mora nužno pretrpjeti goleme gubitke ako se pandemija stavi pod kontrolu tijekom travnja. Moglo bi lako ispasti da će nam ove godine jedan od glavnih nedostataka hrvatskog turizma - a to je visoka sezonalnost turističke potražnje - postati ujedno i prednost jer bi nam upravo sezonalnost mogla spasiti turističku godinu, tako da je svako zlo za neko dobro. Međutim, moramo imati na umu da će oporavak turističkog tržišta trajati i nekoliko mjeseci nakon završetka pandemije, pri čemu postoji opasnost da će i sezonske rezervacije biti slabije, a individualni gosti donosit će odluke o putovanju znatno kasnije nego što je uobičajeno.

Koliko je već sad stanje s turizmom, sa nadolazećom sezonom, ozbiljno...?

- Stanje je jako ozbiljno jer je turističko gospodarstvo, potaknuto dobrim rezultatima u proteklih pet godina i ne očekujući krizu ovakvih razmjera, ušlo u snažan investicijski ciklus, usmjeren i na povećanje broja smještajnih kapaciteta i na podizanje njihove kvalitete, ali i na razvoj sadržaja izvansmještajne ponude, što je sve bio nužan preduvjet poboljšanja konkurentske pozicije Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu. Sada, u uvjetima krize, isplativost tih investicija i povrat na ulaganja može lako doći u pitanje. Stoga je od velike važnosti da se svi dionici uključeni u proces turističkog privređivanja, od gospodarstvenika preko poslovnih banaka do države, dogovore oko mjera koje će se poduzimati u postkriznom razdoblju, kako bi se osigurala likvidnost turističkog sektora i kako bi se turizam, kao ključni segment hrvatskog gospodarstva, što brže opravio.

Kolika je važnost talijanskog tržišta za hrvatski turizam, ali i drugih, poput njemačkog, a da o dolascima iz Azije i ne govorimo...?

- Kada je riječ o emitivnim tržištima, najveća je opasnost mogućnost nekontroliranog širenja koronavirusa u Njemačkoj, jer na Nijemce otpada oko 20 % od ukupnog turističkog prometa, i u Italiji, koja nam je također jako važno emitivno tržište (oko 5 % noćenja u 2019. ostvarili su turisti iz Italije). Italija ima i dodatno značenje zbog geografske blizine, zbog čega je moguće da se kod udaljenih, prekomorskih tržišta (npr. jugoistočna Azija i SAD) cijelo ovo područje (a ne samo Italija) doživljava kao područje koje je rizično za putovanja - turisti s dalekih tržišta u pravilu idu na kružne ture, i cijelo područje jugoistoka Europe doživljavaju kao jedinstvenu turističku destinaciju, pa ako ne posjećuju Italiju, velika je vjerojatnost da neće posjetiti ni Hrvatsku. Sve navedeno moramo promatrati u novom svjetlu proglašenja karantene u Istri, zbog čega su zatvoreni svi smještajni objekti, ali i restorani, kafići… Ovu godinu koju je trebalo obilježiti predsjedanje RH Europskom unijom i Rijeka kao europska prijestolnica kulture, što je sve trebalo imati značajne pozitivne učinke na turizam, u konačnici će obilježiti nedostatak predsezone i upitna sezona.

Gledajući ukupnu širu sliku, može li RH turizam uopće podnijeti ovu situaciju, i koje bi mjere trebalo poduzeti da nam ovogodišnja turistička sezona koliko-toliko preživi?

- S obzirom na to da se radi o globalnoj krizi, najbolje što možemo napraviti je da se pridržavamo krilatice ‘misli globalno - djeluj lokalno‘. Hrvatska je premala država da bi mogla nuditi ‘globalna rješenja‘, ali svakako se možemo ponašati oprezno i racionalno, a to prije svega znači da ne smijemo nepotrebno širiti paniku, trebamo pratiti razvoj situacije u ostalim europskim državama i pokušati predvidjeti nekoliko izglednih scenarija - od onih najboljih do onih najgorih, i za sve predviđene scenarije trebamo imati spremna rješenja. Kada je riječ o mjerama koje će biti potrebno poduzeti, one će prije svega biti u domeni fiskalne politike (porezna rasterećenja), transfernih davanja i državne pomoći onima koji su krizom najviše pogođeni, pomoći koja će vjerojatno biti dostupna iz EU izvora kao i aktivnih mjera poslovnih banaka i drugih financijskih institucija koje će se morati prilagoditi novonastalim kriznim uvjetima.

Uz koronavirus, hoće li trajnije posljedice na RH turizam ostaviti i nova migrantska kriza, ako eskalira, što je lako moguće?

- Ni jedna kriza nije dobra za turizam, turizam se najbolje razvija u stabilnom i sigurnom ekonomskom i političkom okruženju, tako da je i moguća migrantska kriza potencijalna ugrozu za turizam. Utjecaje različitih političkih i ekonomskih previranja na turizam najbolje možemo vidjeti na recentnim primjerima Turske, Grčke i zemalja sjeverne Afrike, od čega je Hrvatska poprilično profitirala.

Zaključno - koji bi bio najgori scenarij u svezi s turizmom, kad se radi o epidemiji, je li to stavljanje cijele države u izolaciju, kao što su to učinili u Italiji?

- S obzirom na to da nisam epidemiolog, teško mi je govoriti o najgorem scenariju kada je riječ o epidemiji i izolaciji, proglašenju karantene i sl. Pretpostavka je da je karantena najbolje rješenje za suzbijanje pandemije, međutim za turizam bi značila situaciju potpunog gašenja aktivnosti na neko vrijeme. Stoga možemo reći, kada je riječ o turizmu, da su trenutno pozitivni scenariji sve manje izgledni, prije se može govoriti o scenarijima ili ishodima koji su manje ili više loši za hrvatski turizam. (D.J.)

HRVOJE ŠIMOVIĆ

Hitnim mjerama pomoći gospodarstvu

Kriza odnosno recesija sigurno je pred vratima. Prekratko je vrijeme prošlo da bismo mjerili konkretne učinke. O tome koliko će kriza s virusom potrajati ovisi kolike će posljedice biti. Nadam se što kraćoj krizi, posebno da završi tijekom proljeća, tj. prije sezone - kaže dr. sc. Hrvoje Šimović, redoviti je profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:

- Pad ekonomske aktivnosti je očigledan iz dva razloga. Prvo, glavni trgovinski partneri su nam u problemima, Italija prije svih. Drugo, pad domaće potražnje je isto očigledan. Ogleda se primarno kroz smanjenu potrošnju (npr. ugostiteljstvo itd.). Cijene na burzama su trenutni iskaz očekivanja što će se dogoditi s ekonomijom i dobro je da se trgovanje na burzama zatvara jer u ovako izvanrednim okolnostima postavlja se pitanje jesu li burzovne cijene, npr. neke dionice, zaista odraz stvarne vrijednosti neke kompanije.

- Tko je odgovoran ne može u potpunosti ponuditi ekonomska struka. Činjenica je da se svijet rapidno mijenja (porast populacije, iskorištavanje okoliša i prirodnih resursa itd). Izvor krize možemo locirati u Kini, ali Kina se razvija upravo zbog velike potražnje ostatka svijeta za jeftinijim kineskim proizvodima i uslugama. Poanta je što u budućnosti učiniti kako bi svijet bio spreman na ovakve izvanredne šokove.

- Svakako su turizam i ugostiteljstvo pred najvećim izazovom. To ne treba posebno naglašavati. Prije svega trebamo učiniti sve da epidemija prođe te da kao destinacija budemo sigurni. Imali smo pet godina Domovinskog rata pa svi dobro znamo što znači nemati turizam. Turizam je danas još razvijeniji i ako pandemija potraje, štete bi zaista bile goleme. Paralelno, nadamo se da će i druge zemlje biti na sličnom tragu kako bi turisti koji dolaze bili zdravi i dobrodošli. Drugi segment je segment trgovine i prijevoza. Mi smo mala otvorena i uvozno orijentirana zemlja. Taj problem se već adresira i nadam se da će se što prije riješiti.

- Sve mjere koje se donose su dobrodošle. Teško mi je procijeniti razmjere ove krize. Lako je moguće da će sve biti "kap u moru" ako kriza potraje dulje od proljeća. Vezano uz prethodno, isto vrijedi za Hrvatsku kao za cijeli EU. Rebalans proračuna vjerojatno je neizbježan. Tada ćemo znati koliko će nas rebalans "koštati" kroz visinu deficita. Zasigurno će pasti porezni prihodi zbog smanjene potrošnje (npr. PDV) kao i zbog odgode i smanjenja poreza koji se najavljuju poduzetnicima. Poanta je koliko će država biti spremna na rashodnoj strani izvršiti prilagodbu. Nije vrijeme da se razmišlja o rebalansu nego mjerama kako pomoći gospodarstvu. U prvoj fazi svakako najavljena odgoda i smanjenje poreza na dohodak i dobit je dobar potez. Tu bi još trebalo uključiti sva neporezna davanja koja opterećuju poduzetnike, kao razne naknade, doprinose komorama, razne pristojbe, rente itd. Bilo bi dobro odustati od mjera koje graniče s populizmom, a konačni učinak im je upitan (npr. mjere za povratak iseljenih, subvencionirani krediti za kupnju stanova itd.). Kamatne stope su na svojem povijesnom minimumu pa nas taj potencijalni dug trenutno neće (pre)skupo koštati. Imamo nekoliko godina uravnoteženog proračuna i Hrvatska neće imati problem s financiranjem deficita.

Problem može nastati ako takva situacija potraje. Zato u drugoj fazi (buduća vlada) mora opet otvoriti problem velikog i neučinkovitog javnog sektora (pitanje plaća, materijalnih troškova), provesti mirovinsku reformu itd. Sve od čega smo odustali kad nam je ekonomski rast zamaglio pogled i samo privremeno odgodio probleme.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana