Objavljeno 30. srpnja, 2019.
Zajednica i pojedinci mogu pridonijeti na svijet oko sebe gledajući iz šire perspektive, ne egocentrično
Akademija za umjetnost i kulturu već nekoliko godina obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom, nastojeći time, osim pružanja mogućnosti osobama s inavliditetom, pratiti umjetničke programe i odgajati i obrazovati svoje studente kako bi kod njih razvili svjesnost i osjetljivost prema onima koji su u drukčijem položaju iz kojega promatraju i umjetnost. Korak dalje prva je Međunarodna umjetnička i znanstvena konferencija Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju, kojoj će 5. i 6. prosinca biti ponosni domaćini, a koja se održava pod Visokim pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ali i uz podršku i pokroviteljstvo Osječko-baranjske županije na čelu sa županom Ivanom Anušićem i Grada Osijeka i gradonačelnika Ivana Vrkića.
U provedbu je Konferencije uključen čitav niz institucija, od osječke podružnice Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti do Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Iako je obilježavanje tek unatrag nekoliko godina, a prva konferencija im tek predstoji, osjetljivost za ovu temu i skupinu postoji godinama.
Osjetljivost postoji
- Konferencija je zamišljena kao mjesto na kojem ćemo problematiku osoba s invaliditetom promišljati znanstveno i očekujemo predstavljanje najnovijih istraživanja vezanih uz ovu temu ne samo u umjetnosti, nego i znanosti, ali i općem odgoju i obrazovanju. Očekujemo dobar odjek u široj akademskoj zajednici. U pripremi smo pozvali druge sastavnice Sveučilišta da nam se pridruže kao partneri, što su mnogi i učinili - doznajemo od dr. sc. Mirne Sabljar, predsjednice Organizacijskog odbora konferencije kojoj u pripremi konferencije najviše pomažu i članice Organizacijskog odbora izv. prof. art. Tatjana Bertok Zupković i doc. dr. sc. Tatjana Ileš s AUKOS-a.
Ciljeve konferencije široko su postavili, napominje dr. sc. Sabljar s Odsjeka za glazbenu umjetnost. Jedan od osnovnih je potaknuti veću inkluziju osoba s invaliditetom u umjetničke programe, ali i znanost i odgoj i obrazovanje.
- Cilj nam je raditi i konferencijom djelovati na odbacivanju stereotipa - komentira dr. sc. Mirna Sabljar. Mnoge će možda začuditi da i u 21. st. još uvijek stereotipa ima.
- Tek kada čovjek uđe u problematiku, tek tada shvati koliko je tu zapravo problema, bolje rečeno situacija koje se svakodnevno događaju osobama s invaliditetom, a koje znatno utječu na njihov život. Za osobe s invaliditetom postoje zajednička ograničenja, ali i svatko od njih ima nešto osobno što ga određuje u svakodnevnom životu i to je ono što određuje i njihova djelovanja pa i obrazovanje. Njima je malo drukčije u životu i iz druge pozicije doživljavaju svijet od neinvalidnih osoba. Kada čovjek surađuje i uključi se u tematiku, postaje svjestan koliko je situacija u kojima se moraju prilagođavati. Mi kao zajednica, a posebno kao pojedinci, možemo pridonijeti tako da na svijet oko sebe gledamo iz šire perspektive, a ne egocentrično - ističe Mirna Sabljar.
I mali i veliki uvijek se uspoređuju s drugima, od kojih su nekada ti drugi bolji, a nekada i lošiji od nas. Nije iznimka ni da se na ovu osjetljivu temu pitamo kako i otkad se o tome promišlja i djeluje izvan Hrvatske, u zapadnom, razvijenijem svijetu.
Uvijek može bolje
- U sjevernim zemljama skrb o osobama s invaliditetom na svim je razinama i u svim njihovim životnim fazama prilično razvijena i vjerojatno sukladna njihovim financijskim mogućnostima. Mislim da je Hrvatska na jako dobrom putu. Djelujući u Stručnom savjetu pravobraniteljice, proučavajući neke dokumente, ali i konkretne aktivnosti uviđam da ipak kao društvo brinemo i trudimo se. Tako vedra i nasmijana osoba, ali prije svega izvrstan student, kao što je Antonio Rendulić, daje snagu i kada neke granice treba probijati da se i dalje trudim i radim. Upravo je Antonio bio jedan od poticaja Akademiji da bude organizator i domaćin ovako velike i nadamo se u budućnosti dobro prihvaćene i posjećene konferencije - ponosna je dr. Sabljar. Ambiciozno planiraju da se konferencija održava svake dvije godine, jer sudionicima i istraživačima žele ostaviti dovoljno prostora i vremena.
Uz to, svi nastavnici koji djeluju sa studentima s invaliditetom, ali i svi ostali koji pomažu u tom da oni imaju jednaka prava na studiranje, trudimo se da je njihovo obrazovanje na istoj akademskoj razini koja je zadana na svim studijskim programima, da ostvaruju jednake ishode učenja koje svi studenti moraju ostvariti. Takvim se studentima olakšava pristup prostorima, njihov način učenja je drukčiji, kao i praćenje nastave, no ono što je krajnji cilj obrazovanja općenito na visokoškolskim ustanovama - stjecanje kompetencija - to ostaje nepromijenjeno i jednako je za sve, napominje dr. sc. Sabljar.
Narcisa Vekić
prosinac
konferencija na Akademiji u Osijeku
Na okruglom stolu sudjelovat će i studenti
Upozorava dr. Sabljar i na poslijediplomski studij kreativne terapije, kroz što je Akademija također ovoj tematici i konferenciji prirodno stremila.
- Naši poslijediplomci se obrazuju biti terapeuti koji će sigurno dio svog djelovanja usmjeriti prema osobama s invaliditetom. Jedan od ciljeva Konferencije je i promocija kreativnih terapija, kao onih koje mogu dodatno pridonijeti kreiranju terapije umjetnošću koje pomažu osobama s invaliditetom, i pridonose boljem kreiranju njihova slobodnog vremena - kaže dr. Sabljar, čijem optimizmu i entuzijazmu sigurno veliki poticaj daje snažna podrška vodstva Akademije, posebice dekanice prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić. Velika je uloga i vodstva cijeloga Sveučilišta, zahvaljujući kojemu se događaju prilagodbe prostora i nastavnih materijala i načini izvođenja nastave na individualnoj razini za svakog studenta s invaliditetom, a to je najbolji mogući način kako studentima prilagoditi visokoškolsko obrazovanje.
- Predviđeno je i da ćemo u sklopu Konferencije imati okrugli stol na koji ćemo pozvati i studente s invaliditetom i s njima razgovarati o njihovu studiranju. Na našem primjeru prilagodbe mogu reći da je podrška Sveučilišta uvijek bila besprijekorna, a takva je i danas. U zgradi Odsjeka za vizualne i medijske umjetnosti izgrađen je lift kako bi svi prostori našem studentu bili dostupni. U drugim je zgradama, za koje naš on nije primarno vezan, uređaj kojim se premošćuju prostorne barijere i on se nesmetano može kretati - ne krije dr. Sabljar zadovoljstvo afirmativnom politikom vodstva Sveučilišta prema osobama s invaliditetom.
Ured pravobraniteljice djeluje proaktivno
- Nedavno je donesen Pravilnik o pomoćnicima u nastavi, nakon čega smo u Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditeom imali sastanak s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja na kojem su se čule konkretne primjedbe. Mislim da je velika stvar što imamo Pravilnik, a u praksi i provedbi će se vidjeti i njegove prednosti i eventualn nedostatci. Velika je dobrobit od postojanja Ureda pravobraniteljice, koji se predano i vrlo stručno bavi pitanjima osoba s invaliditetom na svim razinama, ukazuje na moguća poboljšanja i uvijek djeluje proaktivno u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom. Hrvatska ima i Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koju je Hrvatski sabor donio 2007. i koja pokazuje kako i u kojem smjeru bismo svi kao pojedinci i kao društvo i ustanove trebali djelovati da bi se osobe s invaliditetom maksimalno integrirale u sve aspekte društvenog djelovanja - dodaje dr. sc. Sabljar, kojoj je poticaj u svemu upravo daroviti student AUKOS-a Antonio Rendulić, koji ostvaruje izvrsna akademska postignuća.
Dobre su točke u svakoj generaciji
- Osobe s invaliditetom su osobe koje povezuju i dobre su točke u svakoj generaciji jer svojim drukčijim pozicijama ljudi oko njih dobivaju dodatnu energiju, pozitivnost, humanost. Svaki od tih studenata, sa svojom jedinstvenom pričom okuplja brojne studente i profesore da djeluju s istim ciljem - pojašnjava dr. Sabljar, koja za sebe kaže da je oduvijek imala potrebu djelovati u zajednici. Uz podršku vodstva AUKOS-a prijavila se u Ured pravobraniteljice sa svojim dosadašnjim rezultatima i budućim planovima i prošla. Njezina je zamjenica u jednogodišnjem mandatu u Stručnom savjetu izv. prof. art. Tatjana Bertok-Zupković. Donosi im to drukčiju uključenost u problematiku, dovodi ih u središte zbivanja i bliskost s osobama čije je djelovanje važno. Jednogodišnji mandat je zbog transparentnosti. Stručni savjet ima 15 članova i isto toliko zamjenika, a čine ga osobe iz cijele Hrvatske, ne samo iz visokoškolskih ustanova, nego i udruga i ljudi koji se iz različitih aspekata bave tematikom osoba s invaliditetom u našem društvu.