Objavljeno 4. ožujka, 2017.
Hoće li Hrvatska pokušati i treći put u 25 godina zabraniti rad nedjeljom za trgovce?!
Hrvatska biskupska konferencija ponovno je pokrenula inicijativu za ozakonjenje neradne nedjelje te poziva hrvatske građane da je podrže i pridonesu očuvanju nedjelje u njezinu povijesnom značenju, kao neradnoga dana koji pruža prigodu za obiteljsko okupljanje.
Ovo je peta inicijativa hrvatskih biskupa u proteklih 20 godina kojom se zauzimaju za ozakonjenje neradne nedjelje. Naime, biskupi su još 1997. godine poslali pastirsko pismo u kojem su progovorili o nedjelji kao danu počinka za ljude, a komisija Hrvatske biskupske konferencije “Pravda i mir” (Iustitia et pax) opetovano se 2000., 2004. i 2012. godine zauzimala za ozakonjenje neradne nedjelje.
Političko pitanje
Inzistiranje na neradnoj nedjelji bilo je najvažnije političko-socijalno pitanje sredinom prvog desetljeća 2000-ih. Prvi zakon kojim je uvedena zabrana rada nedjeljom donijela je koalicijska vlada Ivice Račana, i to na inzistiranje njihova partnera HSS-a i Crkve. Predsjednik Hrvatskog Caritasa, nadbiskup Ivan Prenđa, i ravnatelj Instituta za kulturu mira Božo Vuleta još u rujnu 2003. uručili su premijeru Ivici Račanu peticiju s 300.000 potpisa za zabranu rada trgovina nedjeljom. Trgovine su nedjeljom postale zatvorene u siječnju 2004., a već u svibnju su s osam glasova za i pet protiv odlukom sudaca Ustavnog suda ponovno počele raditi. Taj je zakon tada ocijenjen kao najgori i najkonzervativniji što ga je donijela Račanova vlada, a smatralo se kako su na šteti najviše bili mali trgovci, čija je egzistencija ovisila upravo o radu njihovih malih trgovina. No vlada Ive Sanadera ponovno je 15. srpnja 2008. zabranila rad trgovina nedjeljom, s primjenom od početka 2009. godine. Ovaj put zakon je trajao koji mjesec duže, a njegovi su najveći zagovornici, uz Sindikat trgovine, ponovno bili Katolička Crkva i HSS. Odlukom Ustavnog suda taj je zakon ponovno ukinut 16. rujna 2009. Prijedlog Ustavnom sudu za ukidanje tog zakona tada je podnijelo osam velikih trgovačkih centara. Emmezeta je tvrdila da je zbog neradne nedjelje otpustila 40-ak ljudi. Mišljenje Ustavnog suda, prema kojem su ocijenili da zakon nije donesen na zakonskoj osnovi, bio je zasnovan na dvije činjenice. Prva je da zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika, jer im se zabranom ograničavaju poduzetnička prava i slobode. Druga činjenica je da su trgovci dovedeni u nejednak položaj, jer je bio prevelik broj iznimaka.
Hrvatska biskupska konferencija nakon tog drugog pada zakona na Ustavnom sudu promijenila je strategiju i umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom zatražila je da se radnici, ako moraju raditi nedjeljom, za to dvostruko plate. Sada kažu kako je razumljivo da u društvu postoje službe kao, primjerice, zdravstvene, sigurnosne, prometne i neke uslužne koje su od općeg i javnog interesa, pa ih je potrebno obavljati nedjeljom i blagdanima. No ima poslova i zaduženja koji se ne moraju obavljati nedjeljom. Tu prije svega misle na poslove u kojima su radnici, zbog slabosti hrvatske zakonske zaštite, “prisiljeni raditi bez nedjeljnog odmora”, ističe se u priopćenju HBK-a.
Predvodnici u EU
Hrvatska u Europskoj uniji uistinu predvodi po radu nedjeljom, što je potvrdila i prošlogodišnja statistika Eurostata. U odnosu prema ostalim članicama EU, u kojima nedjeljom prosječno ne radi 74,7 posto zaposlenih, u Hrvatskoj je u toj kategoriji samo 63,3 posto radnika. Odnosno, za razliku od EU, u kojoj prosječno nedjeljom radi samo nešto više od četvrtine svih zaposlenika (25,3 posto), u Hrvatskoj je taj udjel 36,7 posto. Prema Eurostatovim podacima, 8,3 posto hrvatskih radnika redovito radi nedjeljom, a 28,3 posto ponekad ih radi nedjeljom. Pri tome je, kako ističe europarlamentarka Marijana Petir, koja je godinama angažirana oko teme rada nedjeljom, Hrvatska u skupini onih koji ponekad rade daleko ispred svih ostalih članica EU, a što je u konačnici postavlja i na prvo mjesto u radu nedjeljom. Nasuprot Hrvatskoj, u EU se u proteklih deset godina povećava udjel onih koji nikad ne rade nedjeljom.
Prednjače u tome Talijani. U Italiji je nedjelja slobodan dan za 80 posto radnika. U tom su društvu još Portugal, Mađarska i Francuska, a, uz Hrvatsku, nedjelja je najčešće radna u Nizozemskoj i Danskoj. Zanimljivi su i podaci Kölnskog instituta za Njemačku, prema kojima više od 45 sati tjedno rade oni koji imaju fakultetsku diplomu, 73 posto ljudi nikada ne radi nakon 22 sata radnim danom, 60 posto tamošnjih radnika nikada ne radi nedjeljom, a 19 posto rijetko kada. S gospodarskom krizom pitanje slobodne nedjelje i posebnog plaćanja za djelatnosti u kojima je rad nedjeljeom neizbježan, od zdravstvenih ustanova do prometnog i turističko-ugostiteljskog sektora, potpuno je palo u drugi plan. Hrvatski poslodavci nikada se nisu izjasnili o mogućim briselskim smjernicama u definiranju kvalitetnijih pravila oko neradne nedjelje.
Nefreteta Z.EBERHARD
ARGUMENTI ZA
Glavni argument trgovaca za rad trgovina nedjeljom blagostanje je potrošača. Radno vrijeme nedjeljom pruža više vremena za kupnju. Većina ljudi ima više slobodnoga vremena nedjeljom, pa time i više vremena za odlazak u kupnju. Rad trgovina nedjeljom potiče dodatno zapošljavanje radnika u trgovini te veći promet i zaradu trgovaca. Tijekom turističke sezone rad trgovina nedjeljom pomaže povećanju turističke ponude i potrošnje. Ako je u nekoj državi zabranjen rad trgovina nedjeljom, kupci u graničnom području odlaze u kupnju nedjeljom u susjednu državu, ako tamo nije zabranjen rad trgovina nedjeljom.
ARGUMENTI PROTIV
Argumenti u korist neradne nedjelje obično dolaze od sindikata i udruga, Crkve, kao i socijalističkih i demokršćanskih stranaka. Oni se zauzimaju za zaštitu radnika u trgovini, ranjivih zbog ekonomskih uvjeta i nedostatka sigurnosti radnog mjesta. Radnici imaju potrebu za odmorom i provođenjem vremena u krugu obitelji, pogotovo ako imaju djecu. Za vjernike nedjelja je dan posvećen štovanju Boga, svetkovanju, odlasku na svetu misu, odmoru i rekreaciji.
MAĐARSKA MORALA ODUSTATI OD ZABRANE
U travnju prošle godine mađarska vlada također je nakon nešto više od godinu dana morala odustati od nepopularne zabrane rada maloprodajnih lanaca nedjeljom, što je bio rijedak slučaj uzmicanja premijera Viktora Orbana, koji je time zapravo izbjegao referendum za koji su se tada zauzimali oporbeni socijalisti. Dvije trećine Mađara koji su sudjelovali u anketi tvrtke Ipsos 2015. godine potvrdile su da se protive zabrani rada nedjeljom. Vlada je tvrdila da je zabrana korisna za maloprodajni sektor i da je zaposlenost u tom sektoru lani porasla. “Pokazalo se da zabrana unosi razdor. Ne možemo uvjeriti građane da je ovo uspješna mjera gledanos njihova stajališta. Po njihovu je mišljenju ona otežala njihov svakodnevni život”, kazao je pri odluci o ukidanju zakona šef Orbanova kabineta Antal Rogan.
bez uspjeha
BISKUPI SU PET PUTA INICIRALI ZABRANU NEDJELJNOG RADA
Hrvatska u Europskoj uniji uistinu predvodi po radu nedjeljom