OSIJEK - Kvaliteta ovogodišnje pšenice čak je i bolja nego lani te se iz ovogodišnje žetve ipak neće jesti lošiji kruh, a neće ni većina uroda, kako se smatralo, završiti u stočnoj hrani. Tvrdi to struka nakon prvih rezultata provedenih analiza ovogodišnje pšenice.
Izuzetno velike količine oborina u ovogodišnjoj proizvodnji pšenice pogodovale su velikom napadu bolesti (paleži klasa, paleži lis

OS SORTE I OVE GODINE DOBRE KVALITETE I VISOKIH URODA Kvaliteta pšenice sorti Poljoprivrednog instituta Osijek raširenih u proizvodnji je i ove godine, prema do sada urađenim analizama, vrlo dobra, kaže dr. Drezner. I urodi pšenice na Institutu su, s obzirom na vremenske (ne)prilike, vrlo dobri - od 6 do 8,5 t/ha, a u prosjeku više od 6,6 t/ha. Primjerice, na OPG-u Kovačić iz Tomašanaca kod Đakova sortama Poljoprivrednog instituta Osijek (zlata, feliks, srpanjka, katarina, renata, alka, lucija, aida, pipi) postignut je urod od 6,8 do 8 t/ha, vrlo dobre trgovačke i tehnološke kakvoće. Sadržaj bjelančevina i postotak vlažnog glutena (ljepka) u pšenici su vrlo dobri

ta, hrđe), što je znatno utjecalo i na smanjenje uroda i pogoršanje trgovačke kvalitete pšenice, a kako ističe dr.sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za strne žitarice na Poljoprivrednom institutu Osijek, to je i glavni uzrok povećanja primjesa i niže hektolitarske mase.
- Uz to su temperature zraka iznad 30 Celzijevih stupnjeva od 8. do 13. lipnja prouzročile preuranjeni završetak vegetacije pšenice, što je uglavnom glavni uzrok niže mase 1.000 zrna, dijelom povećanja tzv. bijelih primjesa (koje su uporabive i završavaju u stočnoj hrani), a u konačnici također je imalo i vrlo značajan utjecaj na umanjenje uroda pšenice - ističe dr. Drezner.
U pojedinim dijelovima, primjerice u Baranji, u prvih šest mjeseci palo je više oborina nego što iznosi prosjek za cijelu godinu te je, kako navodi dr. Drezner, dio usjeva propao i zbog plavljenja usjeva ili dugotrajne visoke razine podzemnih voda.
- Niža hektolitarska masa izravno utječe i na manji postotak izbrašnjavanja i povećanje udjela stočnog brašna. Kod znatnog dijela proizvođača pšenica je imala i manju masu 1.000 zrna (sitnije zrno). Sadržaj bjelančevina i postotak vlažnog glutena (ljepka) je vrlo dobar. Vrlo dobra je i sedimentacijska vrijednost brašna, te gluten indeks - kaže dr. Drezner, te naglašava da prvobitne analize kvaliteta pšenice koje se odnose na fizičke osobine tijesta (farinografske, ekstenzografske, amilografske, broj padanja, alveografske analize) ukazuju na vrlo dobru kvalitetu tijesta koje su neizravni pokazatelji kakvoće kruha.
- Može se pretpostaviti, stoga, da iz ovogodišnje proizvodnje ne bi trebali jesti lošiji kruh, a osobito u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo podosta problema s kvalitetom pšenice, te se vjeruje da neće biti potrebe za uvozom tzv. kvalitetnije pšenice. S obzirom na to da je iz prošlogodišnje proizvodnje na zalihama ostala pšenica lošije kvalitete, dobra kvaliteta ovogodišnje pšenice dobro je došla. Očekuje se da će se, osim za proizvodnju kruha i drugih pekarskih proizvoda, omogućiti dobru kvalitetu (iz prošlogodišnje i ovogodišnje pšenice) i za proizvodnju keksa, biskvita... za što se traži manji sadržaj glutena. Zna se da se kruh ne peče od nove pšenice prije nego što "odleži bar mjesec dana", dok se "pšenica ne smiri", tj. dok se se "ne smire kemijski i fiziološki procesi u zrnu pšenice", ali prvobitne analize u velikoj mjeri ukazuju na očekivanu kvalitetu - kaže dr. Drezner te zaključuje kako se ne očekuje da će stanovništvo od ovogodišnje pšenice jesti lošiji kruh nego prethodnih godina.

Zdenka RUPČIĆ