OSIJEK - Hit ovogodišnje proljetne sjetve svakako će biti biti šećerna repa. Jedan od glavnih razloga povećanog zanimanja za sjetvu šećerne repu je, kako se čuje, pad otkupnih cijena svih ostalih poljoprivrednih proizvoda, ali i nezainteresiranost prehrambenih tvrtki za ugovaranje i kreditiranje njihove proizvodnje. Šećerane, naime, ove godine jedine jamče određenu sigurnost, odnosno kreditiranje

Najveće zanimanje za sjetvu šećerne repe vlada na županjskom području, gdje je navodno za Sladoranu već čvrsto ugovoreno 11.000 hektara površina. Viro već ugovorio 9.000 hektara U Sirovinskom sektoru virovitičke tvornice šećera Viro zadovoljni su dosadašnjim rezultatima ugovaranja proizvodnje šećerne repe za 2010. godinu. Od ukupno planiranih 10.000 hektara, već je ugovorena proizvodnja na približno njih 9.000. Od ukupno planiranih ovogodišnjih proizvodnih površina 90 posto je na domaćem sirovinskom području, a oko 10 posto kod poslovnih partnera u Mađarskoj. S obzirom na povećano zanimanje poljoprivrednika za proizvodnju šećerne repe u ovoj godini, u Sirovinskom sektoru šećerane Viro očekuju da će biti ugovorene i veće proizvodne površine od planiranih 10.000 hektara. (G.G.) 230 kuna za tonu cijena je šećerne repe za ovu godinu koju ugovara osječka šećerana

proizvodnje i otkup, a šećerna repa, osim toga što je najdohodovnija, i jedina je kultura koja već duže vrijeme ima unaprijed poznatu cijenu.

Repa najisplativija kultura
U osječkoj šećerani povećano zanimanje za sjetvu šećerne repe u odnosu prema godini ranije iskazano je još lani u prosincu, ističe Miroslav Kos, direktor sirovinskog sektora u Kandit Premijeru.
- To se moglo i očekivati jer je šećerna repa jedina poljoprivredna kultura koja ima unaprijed poznatu cijenu (ove je godine ona 230 kn/t), siguran otkup i stimulativan poticaj od 4.050 kn/ha. S predugovaranjima nove proizvodnje šećerne repe počeli smo u prosincu lani i već je tada vladalo povećano zanimanje manjih poljoprivrednika za sjetvu šećerne repe. Do sada već imamo oko 1.700 hektara ugovorenih površina s malim proizvođačima na području Republike Hrvatske. Za ovu godinu planiramo ugovoriti proizvodnju šećerne repe na ukupno 13.000 hektara - u Hrvatskoj 9.000 hektara, oko 3.000 hektara u Vojvodini i 1.000 hektara u Mađarskoj - kaže Miroslav Kos.
Povećano zanimanje za sjetvu šećerne repe iskazuju i veliki proizvođači. Tako je, kako doznajemo, Novi agrar ove godine u proljetni sjetveni plan uvrstio više površina nego lani te planira zasijati repom oko 1.000 ha u Hrvatskoj, a u Vojvodini u tvrtki Ratkovo, koja se nalazi također u sastavu Grupe Žito, oko 300 ha.

Više soje i kukuruza
Kako doznajemo od pojedinih ratara, ove godine većina ne planira sijati na značajnijim površinama suncokret jer im nije više atraktivan i zbog cijene koja je niža nego ranijih godina, te stoga jer uljare imaju zaliha od lani, a neizvjestan je otkup. I ove se godine očekuje, kako kažu pojedini poljoprivrednici, sjetva sjemenskog kukuruza u ranijim okvirima i to unatoč tomu što mu je poticaj upola manji nego lani (s 6.000 kn/ha pao je na 3.000 kn).
Kako ističe mr. Josip Šimenić, predstojnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek, ovog proljeća presudnu ulogu pri odabiru poljoprivrednih kultura imat će sigurnost otkupa, a ne cijena.
Na Institutu drže da bi ovog proljeća, osim šećerne repe, koja ipak ima određeni limit u površinama pri ugovaranju, moglo biti zasijano nešto više površina pod sojom koja je tražena, i kukuruza, i to na površinama koje su ostale jesenas nezasijane. - Mi smo na Institutu pripremili uobičajene količine sjemena kao i ranijih godina. Trenutno je u tijeku akcijska prodaja sjemena kukuruza po cijenama nižim i do 20 posto - kaže Šimenić.

Zdenka RUPČIĆ