OSIJEK - Osim bitke za otkupnu cijenu pšenice od 1,25 kn/kg, koju već tjednima vode seljaci s Ministarstvom poljoprivrede, pred njima je sada još jedna vrlo teška bitka - bitka za žetvu.
- Da su vremenski uvjeti bili povoljni, do sada bi žetva pšenice već bila pri samom završetku. Međutim, zbog obilnih kiša, koje su pale u količini od 60 do 100 litara po četvornom metru, u cijelosti još nije ob

Požeta pšenica koju je proteklih dana u silose zaprimila osječka tvrtka Žito zadovoljavajuće je kakvoće. Međutim, prema riječima Darka Dukarića, direktora divizije trgovine u osječkom Žitu, riječ je tek o manjim količlinama odnosno zaprimiljeno je samo oko 4.000 tona zrna pšenice. Inače, silosi Žita ovog ljeta mogu zaprimiti oko 70.000 tona pšenice na skladištenje.

avljena ni žetva uljane repice ni žetva stočnog ječma. Oni ratari koji su bili hrabriji i između kiša ipak kretali u žetvu pšenice, bilježili su vlagu pšenice od 15 posto i hektolitarsku težinu ispod 75, s tendencijom daljnjeg pada (standard je 76). Primijećeno je i osipanje zrna pšenice, pa čak i njezino proklijavanje, što je vrlo opasno jer takva pšenica neće biti za ljudsku prehranu, nego samo za stočnu hranu, a čija je otkupna cijena upola niža - kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek. Nad napominje kako se zbog takvog, izvanrednog stanja razmišlja o tome da se ide i sa zahtjevima za spuštanje standarda, odnosno hektolitarske težine sa 76 na 74, jer postoji bojazan da inače otkupljivači neće htjeti kupiti takvu pšenicu. Nad podsjeća da je slično bilo i prije pet ili šest godina, kada je bio prihvaćen hektolitar 74. Iako su pogledi proizvođača pšenice ovih dana upereni u pregovore vezane uz otkupnu cijenu pšenice, ona, čini se, ipak sada pada u drugi plan, jer je sve izraženija bojazan da pšenicu nema tko otkupiti, posebice stoga što joj zbog prekomjerne vlage opada kvaliteta. Kako ističe Darko Grivičić, poljoprivredni proizvođač koji zbog kiše još nije požeo ni ječam, a danas planira krenuti u žetvu pšenicu, koju je lani posijao na 200 hektara, kaže da je, prema informacijama kojima raspolaže, slično stanje sa pšenicom i u drugim zemljama (Mađarskoj, Češkoj i Ukrajini).
- Hektolitar pšenice je u padu i ako kiša nastavi padati, stanje bi moglo biti alarmantno. Na brodskom području ima pšenice čija je pljevica pocrnjela, no, na sreću, zrno još nije. Ako i zrno pocrni, pšenica može koristiti jedino kao stočna hrana. Ima i površina gdje je došlo do proklijavanja pšenice - kaže Grivičić i dodaje da je čuo kako je najgore stanje pšenice u Baranji. Grivičić smatra da pad standarda, odnosno hektolitarske težine, ne bi trebalo posebno dogovorati, nego dodaje, da bi je otkupljivači “prešutno” trebali prihvatiti, što znači ako je niži, niža je i cijena i obrnuto.

Zdenka RUPČIĆ