U recesiji koja obilježava ovo razdoblje, Hrvatska ima izvanrednu šansu da, tražeći tržišne niše za izlaz jednim dijelom iz turističkih kriznih oscilacija, pokrene vlastitu sustavniju, organiziraniju i dinamičniju inicijativu za uključivanje u svjetski medicinski turizam. Riječ je o tržištu, koje će u odnosu na sadašnjih 60 milijardi dolara već 2010. doseći 100 milijardi dolara te brojku od gotovo

Glavni pružatelji usluga su azijske zemlje - Indija, Singapur, Tajland, Malezija i Filipini - koje su u 2007. ostvarile prihod u iznosu od 3,4 milijarde dolara i drže 12,7 posto svjetskog tržišta. U Sjevernoj Americi to su Meksiko i Kuba, u Južnoj Americi Brazil, Venezuela, Argentina i Kolumbija, u Africi Južnoafrička Republika i Egipat, a u Europi Mađarska, Poljska, Belgija, Španjolska i Švicarska. Zamjetan je ulazak i novih igrača - Koreje, Kine, Libije, Irana te zemalja karipskog područja i Južne Amerike usmjerenih ponajprije na tržište SAD-a. 17 milijardi dolara Amerikanci potroše godišnje na zdravstvene usluge izvan SAD-a

50 milijuna putovanja godišnje, rastući zbog starenja svjetske populacije prema godišnjoj stopi od 20 do 25 posto.
Medicinski turizam se kao sveobuhvatni pojam koristi za cjelovit spektar aktivnosti - od wellnessa i spa tretmana do svih vrsta kozmetičkih i najsloženijih zdravstvenih operacija, uključivši primjerice i transplantacije srca.
Tako u strukturi sadašnjeg ukupnog obujma medicinskog turizma 41 posto otpada na stomatološke usluge, 40 posto na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, a 19 posto na estetsku kirurgiju. Primjera radi, samo su Amerikanci potrošili 2007. godine 17 milijardi dolara na zdravstvene usluge izvan SAD-a.

Interes osiguravatelja
Medicinski turizam popraćen je i nizom dinamičnih paralelnih procesa kao što su povezivanje službene medicine s tradicionalnim tehnikama i metodama liječenja, daljnje jačanje i razvoj multinacionalnih bolnica (korporacija) kao pružatelja usluga, koje vođene troškovnom efikasnošću ulažu u razvoj usluga u zemljama trećeg svijeta te pojava sve većeg broja korisnika s novih bogatih tržišta, poput Rusije i arapskih zemalja, kojima cijena nije limitirajući faktor, što neizbježno vodi prema specijalizaciji u "ekskluzivnosti".
Budući da se uočava mogućnost da čak i vlade pojedinih država dio svojih zdravstvenih proračuna potroše u trećim zemljama, može se očekivati još intenzivnije uključivanje osiguravajućih društava u ponudu medicinskog turizma, uz napomenu da su ograničavajući faktori rizik kontinuirane njege i rizik odgovornosti za nestručno liječenje.

Dvije prednosti
Hrvatski značajni potencijali ogledaju se u dvije ključne polazne prednosti - vrhunskom medicinskom kadru i destinacijskoj atraktivnosti. No, ocjenjuje se da značajniji razvoj nije moguć bez trajnije i ciljno usmjerene podrške nadležnih institucija, posebice Ministarstva zdravstva i Ministarstva turizma, čiji je angažman potreban u uklanjanju niza normativnih barijera i olakšavanju ulaska u investicije ovog tipa poduzetnicima. Naime, vlada uvjerenje da smo još uvijek nedostatno tržišno i poslovno elastični te da prostora za poboljšanje ima. Ključni moment za dovođenje ovog selektivnog oblika turizma iz faze improvizacije i spontanosti na razinu posebne gospodarske grane je razvijanje i održavanje kvalitetne i sustavne suradnje sa specijaliziranim svjetskim agencijama za medicinski turizam i razvijanje ciljane komunikacijske strategije prema potencijalnim korisničkim nišama. Uspije li se u tom odvažnom naporu, otvara se prostor za povećanje cjelogodišnjeg korištenja turističkih receptivnih kapaciteta, odnosno veću sveukupnu prihodovnost turizma na pojedinim područjima u Hrvatskoj.

Edvin JURIN