Ukrajina je ponovo na raskrižju. Na današnjim predsjedničkim izborima 36 milijuna ukrajinskih birača odlučivat će hoće li njihova zemlja nastaviti putem europskih integracija ili će se vratiti pod rusko okrilje. Prema anketama, dogodit će se ovo drugo. Iako će o šefu države najvjerojatnije odlučivati drugi izborni krug 7. veljače, najviše izgleda za pobjedu ima proruski opozicijski vođa i Viktor J

Zemlja podijeljena Narančasta revolucija nakon pet godina pretvorila se u vlastiti neuspjeh. Zemlja je ponovo podijeljena na istočni proruski i zapadni proeuropski dio. Ukrajinski izgledi pogoršani su nakon ruske intervencije u Gruziji, u kojoj se Kijev, iako ne izravno, angažirao na gruzijskoj strani.

anukovič, kojemu u prvom krugu najavljuju osvajanje 42 posto glasova, a njegova glavna suparnica Julija Timošenko zasad osvaja 22 posto. Prema anketama, u drugom krugu Janukovič osvaja 58, a Timošenko 39 posto.
Sadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko mogao bi doživjeti poraz koji graniči s blamažom jer prema anketama osvaja tri posto glasova zbog ekonomske i političke krize iz koje Ukrajina ne uspijeva pronaći izlaz. Unatoč američkoj potpori, narančasta revolucija nije omogućila blagostanje i bolji život već naprotiv Ukrajina proživljava agoniju i na rubu je bankrota.
Unatoč predizbornim anketama i znatnoj Janukovičevoj prednosti, analitičari smatraju da karizmatična Timošenko nije bez izgleda, ali samo ako uspije mobilizirati glavninu svog biračkog tijela. Timošenko pritom daje i nemoguća obećanja, kao što je ono da će Ukrajina postati članica EU-a u njezinom predsjedničkom mandatu. Obećava i obnavljanje narušenih odnosa s Rusijom, stoga se potrudila ishoditi potporu Moskve, nakon što je s ruskim premijerom Vladimirom Putinom nedavno postigla sporazum oko plina. Rusija je i izravno zainteresirana za rezultat ukrajinskih izbora, razočarana u nemogućnost suradnje s antiruskim predsjednikom Juščenkom u prethodnom mandatu. Za njegova najvjerojatnijeg nasljednika Janukoviča, kojeg su godinama proglašavali za namjesnika Moskve (govori se i o njegovim vezama s KGB-om), pobjeda na izborima predstavljat će osobnu pobjedu, nakon svih poniženja što ih je u proteklih pet godina trpio pod vlašću narančastih revolucionara. Juščenkov projekt izlaska iz ruske orbite i približavanje Zapadu doživio je krah, tako da sadašnja ukrajinska pozicija simbolizira i neuspjeh Bruxellesa i Washingtona u širenju euroatlantskih integracija na europski istok. Stoga analitičari procjenjuju da će najveći pobjednik ukrajinskih predsjedničkih izbora, i to bez obzira na to hoće li se u predsjedničku palaču u Kijevu useliti Janukovič ili Timošenko, biti Moskva.

Denis ROMAC