ZAGREB - Dvotjedna konferencija o klimi u Kopenhagenu, prema ocjenama mnogih, završila je razočaravajuće. Jedino oko čega su se svjetski čelnici dogovorili jest financiranje borbe protiv zagađenja u iznosu od 30 milijardi dolara u iduće tri godine, te pomoć bogatih od 100 milijardi dolara nerazvijenim zemljama za borbu protiv uzroka i posljedica globalnog zagrijavanja do 2020. godine. Kao i nekoli

Razina mora podiže se za metar – Globalne emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva u 2008. bile su 40 posto više nego 1990. Samo 20 godina takvih emisija daje 25 posto vjerojatnoće da će zagrijavanje preći dva stupnja Celzijusa. – Brojna satelitska i površinska mjerenja pokazuju kako grenlandski tako i antarktički ledeni pokrovi ubrzano gube masu. – Sateliti pokazuju veliki prosječni porast razine mora (3,4 milimetra godišnje u posljednjih 15 godina). Vjerojatno je da će do 2010. godine globalna razina mora porasti najmanje dvostruko. Ukoliko se emisije ne smanje, može znatno premašiti jedan metar. Hrvatski političari morat će shvatiti da su klimatske promjene jedno od osnovnih pitanja svjetske politike

ko puta ranije na konferencijama o klimi i u Kopenhagenu su pregovori trajali do kasnih noćnih sati zadnjeg dana. Konačno je tek “primljen na znanje” dokument koji su pripremili čelnici pet najvećih sadašnjih (i budućih) emitera stakleničkih plinova, na čelu s predsjednikom SAD-a.
– Ne može se reći da to nije ništa, ali je manje od onog što se najavljivalo. I što su čak i pesimisti očekivali, tvrdi jedan od osnivača Zelene akcije i najistaknutiji hrvatski ekoaktivist Zoran Oštrić.
– Cijelo vrijeme u Kopenhagenu je vladao kaos, razne interesne grupe vukle su svaka na svoju stranu, mnogo se vremena izgubilo na razglabanje o proceduri, naglašava Oštrić, i dodaje kako je paralelni skup međunarodnog civilnog društva na kojem je bilo tridesetak aktivista Zelene akcije iz Hrvatske, bio mnogo bolje organiziran. Konačne reakcije, prema njegovim riječima, kreću se od priznanja da pravi posao tek predstoji do totalnog očaja.
– Osobno nisam očekivao mnogo više od postignutog. Jedan ekologist je kazao da je u ovakvim uvjetima možda bolje da ne bude obvezujućeg dogovora, jer bi svakako bilo previše kompromisa. Prema Oštrićevom mišljenju nije bitno kako se trenutačno osjećamo, nego što nam je činiti.
– “Visoka politika” je promašila, ali borba za spas planeta nastavlja se. Ima milijun stvari koje stoje pred nama i koje treba činiti. Aktivisti moraju nastaviti raditi lokalno, a misliti globalno, kao i dosad, smatra on. No, Hrvatska će, kaže, evidentno imati problema, jer pri kraju druge godine kyotskog razdoblja (2008.-2012.), nećemo zadovoljiti prihvaćenu obvezu od pet posto smanjenja emisija u odnosu na 1990., a Strategija energetskog razvoja, koju je Sabor nedavno prihvatio, predviđa još znatno daljnje povećanje emisija, dok EU ima prihvaćeni cilj od 20-postotnog smanjenja.
– Danas smo ispod prosjeka EU, ali ako se sadašnji trendovi ostvare, već 2020. bismo dostigli prosjek EU, a 2030. dostigli najveće zagađivače. Realno, to neće biti ostvarivo. Hrvatski političari će prije ili kasnije shvatiti da su klimatske promjene jedno od osnovnih pitanja svjetske politike i da moraju biti jedno od osnovnih pitanja nacionalne politike, zaključuje Oštrić, kojeg raduje što osporavatelji klimatskih promjena ipak nemaju razloga za zadovoljstvo, jer svi načelno priznaju da su uvjerljivi znanstveni pokazatelji da se globalno zagađivanje događa, da će imati pretežno negativne posljedice i da ljudske aktivnosti tome bitno doprinose.

Dražen Boroš