ZAGREB - Hrvatske vlasti moraju preispitati visinu povlaštenih mirovina, posebice za tri kategorije: saborske zastupnike, članove HAZU-a i hrvatske branitelje. Uz to moraju bolje kontrolirati broj korisnika povlaštenih mirovina. Savjetuje to Vladi Institut za javne financije, koji je posebno zabrinut trendom rasta braniteljskih mirovina, jer se broj njihovih korisnika u šest godina udvostručio.Od 1,2 milijuna umirovljenika, njih 15,5 posto, više od 180.000, ostvarilo je mirovinu po povlaštenim uvjetima. Troškovi isplate tih mirovina, koje se isplaćuju iz proračuna, čine 21,1 posto svih rashoda za mirovine - 7 milijardi kuna. Pravo na povlaštenu mirovinu ima 13 kategorija, ali najveće odstupanje od primanja ostalih umirovljenika, napominje Institut za javne financije, je u slučaju branitelja, članova HAZU-a i saborskih zastupnika.
Većina branitelja prima mirovinu veću od 5.000 kuna, dok samo 3 posto građana umirovljenih “redovitim” putem može računati na tolika primanja
>U tom su razdoblju novi branitelji-umirovljenici činili čak trećinu novih umirovljenika u Hrvatskoj. Tako je trošak njihovih mirovina s 1,9 milijardi porastao na gotovo 5 milijardi kuna. To je dovelo do apsurdne situacije u kojoj 5 posto umirovljenika, koliko čine branitelji, pojede čak 14,5 posto godišnjih rashoda za isplatu mirovina. Tim bi se novcem godišnje mogle isplatiti prosječne mirovine za 200.000 umirovljenika. Udjel “braniteljskih” u ukupnim troškovima za isplatu mirovina bio je prije šest godina gotovo dvostruko manji. Uz dosadašnji trend rasta umirovljenih branitelja i rashoda za isplatu njihovih mirovina pred državu se, upozoravaju s Instituta, postavlja pitanje do kojih će razmjera rasti rashodi za braniteljske mirovine? Upravo stoga, dodaju, važno je objaviti registar hrvatskih branitelja. Vlada je dosad odbijala takvu mogućnost uz objašnjenje da je riječ o osobnim podacima i da to zakonodavstvo ne dopušta, makar je u svom programu iz 2007. godine, ali i onom koji je Saboru predstavila nova premijerka prije mjesec i pol, spomenuto da treba vidjeti mogu li se pronaći mehanizmi da se registar ipak objavi.
Osim što se iz mjeseca u mjesec povećavaju rashodi za isplatu braniteljskih, ali i ostalih povlaštenih mirovina, pogotovo saborskih zastupnika i članova Vlade, te članova HAZU-a, te mirovine stvaraju i nejednakost i nepravdu, uočavaju u Institutu. Naime, prosječna braniteljska mirovina od 5.800 kuna gotovo je tri puta veća od mirovine koju primaju građani umirovljeni po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Kad su u pitanju saborske i mirovine članova HAZU-a, ta je razlika i veća. Većina branitelja, njih 60 posto prima mirovinu veću od 5.000 kuna, dok samo 3 posto građana umirovljenih “redovitim” putem može računati na tolika primanja. Najveći broj branitelja, čak 80 posto, je u invalidskoj mirovini, koja u prosjeku iznosi 7.084 kune, dok je prosječna invalidska mirovina “običnih” građana Hrvatske tek 2.319 kuna.
Zanimljivo je i da se u ovoj godini uz 64.000 braniteljskih, isplaćuje isto toliko mirovina vezanih uz Drugi svjetski rat. Riječ je o 43.500 pripadnika NOR-a s prosječnom mirovinom od 2.600 kuna te 20.400 pripadnika Hrvatske domovinske vojske, odnosno domobrana, čija je mirovina u prosjeku 2.200 kuna.J.Marić