Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Čvrsto na dnu
Datum objave: 17. lipnja, 2017.

Kruha i igara, na latinskom “panem et circenses”, a u doslovnom prijevodu “kruha i cirkusa”, te riječi gorkoga prijezira koje je uputio slavni pjesnik Juvenal rimskom puku koji na samu početku Carstva kao da ništa drugo nije želio osim besplatna dijeljenja žita i spektakla u cirkusu, mogle bi po mnogočemu odrediti i današnji trenutak Hrvatske. Jest da je kruha sve manje, ali igara, točnije cirkusa i zabave za narod, koji se sve više odriče političke slobode i pretvara u skupinu šutljivih i nijemih, uvijek je u izobilju.

Jer kada zabavni cirkus ne dolazi iz saborskih klupa, gdje se pojedinci dobro zabavljaju za visoke plaće, onda se pojavi skupina “mulaca” koji izvrijeđaju proslavljenu sportašicu Janicu Kostelić, ili pak Luka Modrić, nogometaš s trakom kapetana reprezentativne vrste, koji na suđenju Zdravku Mariću i drugima odjednom oboli od amnezije i ničeg se ne sjeća. I evo cirkusa, evo igara, evo zabave za narod, evo razloga da se manje misli na kruh, na slabe ili neredovite plaće, na male mirovine, na nezaposlenost, na odlazak mladih... Tada u tom svijetu zabave i cirkusa, u narodnom veselju, jer svatko ima štogod reći i o Janici Kostelić i o Luki Modriću, negdje u kutu ostaju vijesti po kojima je Hrvatska opet dodirnula dno. Jer, crni su za nas najnoviji podatci Eurostata o BDP-u po stanovniku u državama Europske unije. Oni na žalost pokazuju da nas je sustigla čak i Rumunjska, a po stvarnoj individualnoj potrošnji su nas i prestigli. Još je samo Bugarska iza nas. Hrvatska je, znači, i službeno postala predzadnja zemlja EU-a po kupovnoj moći stanovništva. Prema podatcima za 2016., Hrvatska se nalazi na 59 posto prosjeka Europske unije BDP-a po stanovniku. Boli glava kada se pogledaju uspješne zemlje - Irska na 177, Nizozemska na 128, Slovenija 88, a Češka na 83 posto. Nije tome tako davno kada smo za Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Češku... bili pravi bogataši. I nije tako davno da smo imali gotovo dvostruko bolji standard od Rumunja, od zemlje koju pamtimo po bijedi pod komunističkom diktaturom Ceausescua. Ali, nakon toga, posebno po ulasku u EU, Rumunjska je napredovala, dok Hrvatska stagnira. Podatci kažu da je Rumunjska 2013. i 2014. bila na 55 posto prosjeka, 2015. je skočila na 58, a sada se izjednačila s Hrvatskom na 59 posto. Hrvatska je pak 2013. i 2014. bila na 59 posto, 2015. je pala na 58, da bi se prošle godine vratila na 59 posto. A kada je riječ o stvarnoj individualnoj potrošnji koja odražava blagostanje kućanstava, Rumunjska nas je prestigla. Godine 2013. ona je tamo bila na 54 posto prosjeka EU-a, da bi prošle godine dosegnula 63 posto. Hrvatska je prošle godine bila na 59 posto, jednako kao i 2013. godine. I ključni podatak - rumunjski BDP ove će godine rasti za 6,5 posto, a naš je u padu.

Zašto je tome tako? Valja pitati dežurne reformiste ove ili one vlade. Reformiste koji se ponašaju kao vatrogasci, a ne ozbiljni strateški političari. Sve one političke lutalice koji su vodili pogrešnu ekonomsku i socijalnu politiku. Naša državna administracija se i dalje dobro hrani i deblja, a birokratski guši mnoge ekonomske aktivnosti. Zato smo bili najduže u recesiji - šest godina. Ali i dalje nema zaokreta, nema manjih poreza, nema pravih olakšanja za male i srednje poduzetnike, nema istinski otvorenih vrata stranim investitorima. A zbog svega toga i dalje buja javni dug. Rumunjska je pak postala država s najvećim porastom stranih ulaganja i najbržim gospodarskim rastom u Europskoj uniji. Otvoreno je bar četiri puta više radnih mjesta nego u Hrvatskoj. Valja nam, znači, pod hitno početi voditi proaktivnu gospodarsku politiku usmjerenu ka gospodarskom rastu radi povećanja proizvodnje i potencijala zemlje. Donijeti hitne mjere za poticanje poduzetničke klime, ukloniti spore i neučinkovite birokratske procedure, bitno smanjiti parafiskalne namete, konačno reformirati sustav obrazovanja i do kraja ubiti politički klijentelizam. Inače, ako se uopće i nastavi ovaj sadašnji mali pozitivan trend i bude li BDP rastao po stopama od 2 posto, tek će 2021. doći do razine gospodarstva koju je Hrvatska imala 2008. godine.

Milivoj Pašiček - arhiva

19.8.2017.

Potonuće sveučilišta

12.8.2017.

Nacija psovača

4.8.2017.

Odmor za umaranje

29.7.2017.

Ne vadimo se na piromane

22.7.2017.

Egzodus znanja

15.7.2017.

Put prema nestanku

8.7.2017.

Strah od koncesija

1.7.2017.

Strah od sijedih

24.6.2017.

Ovršeni trebaju novi zakon

17.6.2017.

Čvrsto na dnu