Ponovno je u Engleskoj jedan teroristički napad upozorio svijet kako nema vremena za opuštanje. London broji nove žrtve baš na dan kada su prošle godine stradali ljudi u briselskoj zračnoj luci.

Slučajnost ili namjera? Pitanja se nameću sama od sebe. Američki je predsjednik Donald Trump objavio prijedlog proračuna za sljedeću fiskalnu godinu. U njemu je povećano izdvajanje za obranu, a “rezan” je novac za stranu pomoć i zaštitu okoliša. “U ovim opasnim vremenima ovo je nacrt proračuna nacionalne sigurnosti i poruka svijetu - poruka o američkoj snazi, sigurnosti i odlučnosti”, kazao je Trump u izjavi. Ministarstvo obrane će prema predstavljenom dokumentu imati deset posto veći proračun. Temeljni proračun iznosi 574 milijarde dolara, plus dodatnih 65 milijardi za postojeće vojne operacije. Proračun Ministarstva domovinske sigurnosti povećava se za 6,8 posto, na 44,1 milijardu dolara, uključujući 1,5 milijardi za gradnju zida uzduž meksičke granice ove godine i 2,6 milijardi 2018. U isto vrijeme vojni budžet Ruske Federacije smanjen je za frapantnih 25,5 posto u 2017. u odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine Moskva je za vojsku izdvojila 3,8 bilijuna rublji (65,4 milijarde američkih dolara), dok je za ovu godinu taj iznos smanjen na 2,8 bilijuna rublji (49,04 milijardi dolara), što su najveći rezovi u ruskom vojnom budžetu još od turbulentnih ranih 90-ih godina. Jesu li ovi vojni proračuni dviju supersila pokazatelj i nagovještaj nekih boljih i sigurnijih vremena? Teško da se to može tako sagledavati. Nakon brojnih terorističkih napada odlučnost velikih sila za uništenje terorizma i posebno ISIL-a i njegovih sljedbenika prema sredstvima koja se odvajaju za obranu trebala bi dati i rezultate. Postavlja se zapravo pitanje jesu li “veliki” odlučni braniti samo svoj državni teritorij od terorista ili je to globalno pitanje svijeta. Donald Trump je pokušao ograničiti ulazak građana iz šest većinom muslimanskih zemalja u SAD. Međutim, suprotstavljeni su mu neki američki sudci. Tako je sudac Derrick Watson samo nekoliko sati prije nego je uredba trebala stupiti na snagu donio odluku i suspenziju uveo na temelju zahtjeva države Havaji, koja uz još nekoliko država nastoji blokirati Trumpovu uredbu smatrajući je diskriminirajućom. Prema Trumpovoj direktivi, uvela bi se tromjesečna zabrana ulaska u Ameriku svih državljana šest većinom muslimanskih zemalja i četveromjesečna zabrana ulaska svim izbjeglicama. Trump je dokument izdao uz argument da želi spriječiti ulazak terorista u Ameriku. Opet još jedno pitanje - je li zapravo Trump u pravu kada donosi takvu odluku? Gledajući iz kuta najnovijih događaja, čini se da jest. Suprotstavljanje ulasku državljana iz zemalja iz kojih dolazi najveći broj terorista, iz zemalja koje su nesigurne i pod kontrolom ISIL-a, može biti opravdavajuće. Treba li pri tome napraviti selekciju i imaju li obavještajne službe SAD-a, Rusije, Kine i europskih zemalja dovoljno kapaciteta i spoznaja te surađuju li li međusobno razmjenjujući informacije pod znakom je pitanja. Jer kako inače protumačiti “solističke” napade u Berlinu, Bruxellesu, Parizu i sada u Londonu nego kao nesposobnost obavještajnih službi. Zaštita građana svih država svijeta koji žele mirno živjeti bez terorizma i straha od mogućih stradanja od prvenstvenog je značaja za sve.

Moram se malo vratiti na najnovije događaje u Europi, odnosno na odnose koji su sve više neprijateljski između zemalja Europske unije i Turske. Ti odnosi mogu umnogome pridonijeti povećanju ili smanjenju napetosti u Europi, a samim time i u svijetu. Berlin je oštro kritizirao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ocijenivši da je on predaleko otišao kada je njemačku kancelarku Angelu Merkel optužio za primjenu “nacističke prakse”. “Mi smo tolerantni, ali nismo glupi. Zato sam turskom kolegi vrlo jasno stavio do znanja da je ovim granica prijeđena”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel. Šef njemačke diplomacije Erdoganove je komentare upućene Njemačkoj o temi nacizma nazvao šokantnim. Predsjednik Turske je ranije u nedjelju optužio Angelu Merkel: “Sada koristite nacističke mjere... Protiv koga? Moje turske braće u Njemačkoj i braće ministara”, rekao je Erdogan. Fotomontaža Angele Merkel s brčićima i nacističkom odorom osvanula je u petak na naslovnici turskog provladinog dnevnika, usred krize između Ankare i EU-a. Turski predsjednik Erdogan optužio je Njemačku i Nizozemsku za “nacističku praksu” nakon što su te dvije zemlje na svojem tlu zabranile okupljanja u korist referenduma o proširenju njegovih ovlasti. Ipak, nakon rezolutnih odluka Njemačke i Nizozemske, Turska je odustala od slanja svojih ministara na skupove potpore u tim državama. Odnosi država EU-a i Turske nikako nisu jednoznačni. Turska, kao članica NATO-a, predstavlja interes ne samo zemalja EU-a već i ostalih država članica saveza. Njemačka je vlada proteklih mjeseci odlučila obustaviti slanje naoružanja i streljiva Turskoj, iako za to s njom ima 11 ugovora. S druge strane, usred krize u odnosima između Njemačke i Turske, njemački proizvođač oružja, koncern Rheinmetall, želi proširiti poslovanje u Turskoj. Kako će Erdogan i njegovi ministri gledati na javljanje na natječaj turskog ministarstva obrane njemačkog koncerna, a u svjetlu “nacističkih” postupaka njemačkih političara pokazat će vrijeme.