Ime je dobila po životinji čije je krzno u srednjovjekovnoj Hrvatskoj služilo kao sredstvo plaćanja poreza. Često ju možemo vidjeti u društvu banova Jelačića ili Mažuranića, nešto se rjeđe pojavljuje u društvu književnika Marulića, a pogotovo Ante Starčevića. Ugledate li u blizini ponekog slavuja ili smeđeg medu, znajte da je i ona tu, ali ne zadugo; nije još proslavila ni trideseti rođendan, a već odlazi. Riječ je, dakako, o hrvatskoj kuni.

"Odreknemo li se kune, odričemo se i svoje države!" "Ništa nam dobroga euro ne donosi!" "Plaće pretvorene u eure još će više zvučati kao crkavica!" To su neke od parola potrošača pri spomenu uvođenja eura kao službene valute od 1. siječnja 2023. Ima tu i sentimenta, i nacionalizma, i nedovoljne informiranosti, i neznanja, i akumuliranog nezadovoljstva cjelokupnim stanjem u državi. A osobito panike, jer građane ponajviše zabrinjavaju dodatna poskupljenja.

Vladajući, pak, smiruju strasti, pa tako gdin Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije, priznaje da ulazak u europodručje uistinu može dovesti do neznatnog porasta cijena, ali samo jednokratno. S druge strane, smatra da su koristi višestruke: niža cijena zaduživanja, eliminacija troškova konverzije, poticaj turizmu, zaštita građana od tečajnih šokova, učvršćivanje financijskih tržišta, jer euro je, kako tvrdi, "sidro stabilnosti" u vrlo kompliciranoj geopolitičkoj i gospodarskoj situaciji. Istaknuo je i da se visoke stope inflacije podudaraju s ulaskom Hrvatske u europodručje, ali da to nema veze jedno s drugim, jer glavni pokretači rasta cijena visoke su cijene energenata i prekidi u dobavnim lancima, kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Optimistično previđa i da je inflacija dosegla svoj zenit, da će početi slabjeti te da će hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine doživjeti rast od šest posto, što je više od europskog prosjeka. Koliko su te prognoze točne, može potvrditi samo onaj tko nikada ne griješi - gospon Vrijeme.

Do tada nam preostaje oprostiti se od hrvatske kune i upoznati se s novom valutom u našim novčanicima, zajedničkom za više od 340 milijuna ljudi. Euro je zakonsko sredstvo plaćanja u svim državama europske monetarne unije. Prva serija euronovčanica sastoji se od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga serija "Europa" sastoji se od istih apoena, osim onoga od 500 eura, koji se više ne tiska, ali je i dalje u upotrebi. Eurokovanice se izdaju u osam apoena (1 i 2 eura te 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi).

Načelo zaštite potrošača nalaže da se preračunavanje cijena provodi bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije (1 EUR = 7,53450 HRK), zakonom utvrđenim pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, pri čemu potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Važno je i načelo zabrane neopravdanog podizanja cijena, kojim je poslovnim subjektima zabranjeno pri uvođenju eura podići cijenu robe ili usluge za potrošače bez opravdanog razloga.

Dvojno iskazivanje cijena završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura. Postoji niz iznimki od dvojnog iskazivanja cijena, poput maloprodaje na štandovima, klupama na tržnici, sajmovima ili, primjerice, na kuponima za popust i taksimetrima. Poslovni subjekti dužni su i pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos, uz prikaz fiksnog tečaja.

U postupku zamjene valute glavnu ulogu imaju banke, Fina i Hrvatska pošta, u čijim će se poslovnicama za sve potrošače 12 mjeseci od dana uvođenja eura provoditi zamjena uz primjenu fiksnog tečaja, pri čemu se bez naknade zamjenjuje najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Želi li potrošač zamijeniti veće količine novčanica i kovanica, banka može zaračunati naknadu. Na zahtjev klijenta koji kod banke ima otvoren račun, banka je dužna tijekom razdoblja od 12 mjeseci nakon dana uvođenja eura provesti zamjenu gotovine u euro uz istodobnu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja, bez naknade. HNB je dužan nakon proteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura bez naknade zamjenjivati kunsku za gotovinu u eurima uz primjenu fiksnog tečaja, i to novčanice kune bez vremenskog ograničenja, a kovanice do proteka tri godine od dana uvođenja eura.

Od 15. prosinca do 15. siječnja banke su ukinule naknade za podizanje novca na bankomatima drugih banaka. Do 15. siječnja bit će prilagođeni svi bankomati za isplaćivanje isključivo eura. Do tada, HUB je objavio interaktivnu kartu svih bankomata aktivnih u stvarnom vremenu, kako bi građani u svakom trenutku znali koji bankomat radi i gdje mogu podići gotovinu.

Razdoblje dvojnog optjecaja kune i eura traje 14 dana od dana uvođenja eura, tijekom kojega je primatelj plaćanja dužan za plaćanje u kunama ostatak vratiti u eurima. Iznimno, nije li u objektivnoj mogućnosti ostatak vratiti u eurima, može ga vratiti i u kunama, a u jednoj transakciji mora prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune. Kako bismo doskočili gužvama, savjetujem da već sada položite svoj novac na bankovni račun, kako bi se automatizmom provela konverzija bez naknade te da u prvim danima siječnja nastojite plaćati eurima ili karticama, ne biste li olakšali poslovanje trgovcima, koji ipak nisu dežurne mjenjačnice.

Za kraj, postoji knjiga s dvanaest poglavlja po imenu "Nova godina", a autor ste Vi, poštovani čitatelju. Želim Vam da svaku stranicu ispišete tako da idućeg Silvestrova pucate od ponosa kad ju počnete listati!