Nakon mnogobrojnih ekonomskih analiza gorućih svjetskih i lokalnih događanja te posljedičnih drastičnih turbulencija koje su snašle tržište proizvoda i usluga, meni je ovoga lipnja pripala podosta odgovorna zadaća – prenijeti javnosti glas potrošača. Kako prosječan hrvatski potrošač (koji je, zapravo, temelj tog tržišta) doživljava bujicu galopirajućih poskupljenja i, još važnije, kako se snalazi da ga ta bujica posve ne proguta?

Pandemija koronavirusa, rast cijena sirovina i energenata, a time i rast cijena u svim drugim segmentima prodaje, nezaobilazne zloupotrebe nemile situacije koje su također pronašle svoj put, inflacija, ratna krvoprolića u Ukrajini, najave konverzije kune u euro. Zatim nedostatna informiranost potrošača za koju, prije svega, držim odgovornom državu. Proturječne, nerijetko bombastične informacije s medijskih pladnjeva. Manjak znanja. Višak povodljivosti. Zaštita potrošačkih prava potrebnija je nego ikad; ovo je vrijeme izazovno i potrošačima u zapadnim zemljama gdje zaštita potrošača ipak nije zadnja rupa na svirali, pa se samo može pretpostaviti s čime se suočava hrvatski potrošač koji je još uvijek prešutno stigmatiziran drzne li se uopće posegnuti za nekim od prava koja mu zakonodavac jamči na papiru. A i nedavne izmjene Zakona o obveznim odnosima baš mu ne idu naruku. Izgubljen, razočaran, zabrinut i suočen s neizvjesnošću svakodnevnog života, tako bih u ovom trenutku opisala prosječnog hrvatskog potrošača. Osim pojedinaca koji u čudu podižu obrve uz decidirane tvrdnje poput: "Što te toliko brine taj rat u Ukrajini… pa ne puca se kod nas!" Svaki rat, upamtimo, posredno se događa cijelome svijetu, prije svega jer svjedoči nazadnoj monstruoznosti ljudskog roda, a onda i socioekonomskim posljedicama s kakvima se upravo suočavamo. Često čujem: "Terase kafića su krcate, ima se." Žalosno je da se kava od deset kuna smatra indikatorom financijskog prosperiteta jednog naroda. Nema se. Umjesto toga, ispričat ću vam, onako iz prve ruke, iskustveno, "s terena" (jer neposredno savjetovanje potrošača i dandanas moj je privilegij) kako živi hrvatski potrošač.

- Znate li koliko građana živi na rubu siromaštva?

- Znate li koliko ih je suočeno s energetskim siromaštvom, pa se zimi doslovce smrzavaju u svojim domovima jer si ne mogu priuštiti račune za plin u visini polovine svojih mjesečnih primanja?

- Znate li koliko umirovljenika sa sramotno niskim mirovinama provodi zimske dane na toplom, u obližnjem trgovačkom centru, kako bi kod kuće uštedjeli na grijanju?

- Znate li da od istih tih mirovina financiraju i svoju odraslu djecu koja ni s visokom stručnom spremom godinama ne uspijevaju dobiti posao (i to ne nužno u struci), rezerviran za one s protekcijom?

- Znate li koliko mališana za doručak mora birati jogurt ILI kiflu jer roditelj nema za oboje?

- Znate li da su svježe meso, voće i povrće rijetki luksuz na trpezama mnogih hrvatskih obitelji?

- Znate li koliko građana kupuje isključivo na akcijama?

- Znate li koliko ih, kad padne prvi mračak, obilazi kante sa smećem jer i ono na akcijama im je preskupo?

- Znate li koliko roditelja ne može svojoj djeci priuštiti školske izlete i ekskurzije?

- Znate li da su osnove financijske pismenosti mnogim ljudima nepoznanica, pa tako ne znaju raspolagati novcem, čak ne znaju razliku između debitne i kreditne kartice, izračunati postotak ili, pak, vjeruju da neće biti ovršeni poderu li u komadiće zaprimljeno rješenje o ovrsi?

- Znate li koliko kućanstava ne može podmiriti neočekivani trošak ili si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta?

- Znate li da je tržište preplavljeno proizvodima manjkave kvalitete za koje potrošači, i ne znajući, izdvajaju svoj novac i onda ga naočigled gube, a nitko ih ne uči kojim pravnim mehanizmima se zaštititi?

- Znate li koliko iznosi cijena najma ili cijena kvadratnog metra nekretnine; čovjek negdje mora živjeti, a nitko ne pita može li si to priuštiti?

Godinama radeći s potrošačima, ovako bih ilustrirala tek djelić hrvatske stvarnosti i mnogo prije sadašnjih poskupljenja. A kako će se živjeti s novim cijenama, pokušajte zamisliti.