Otkud početi? Možda od: “Posljednjih dana muku mučim sa strašnim glavoboljama, guglala sam i izvan sebe sam jer imam simptome tumora na mozgu!” Ili od: “Već godinama me bole leđa, ali napokon sam pronašao rješenje – jedan youtuber s milijun pratitelja objavljuje vježbe za koje se svi komentatori kunu da pomažu pa ću probati s tim.” Ili od: “Ide ljeto i moram smršavjeti, pa sam preko neta (u pitanju je jedan internetski oglasnik, nap. a.) naručila neke popularne tablete za brzo mršavljenje.” Ili od: “Ne pada mi na pamet cijepiti se protiv korone, pročitaj malo što pišu forumaši, sve to s pandemijom je smišljena prijevara!” Ili od meni najbizarnijeg: “Ne znam što ću, mali mi toliko kašlje da ga je već bolno slušati, pa sam pitala mame u jednoj grupi na Fejsu što da mu dam.”

Rezultati s Googlea. Influenceri s YouTubea čije su “preporuke” ništa drugo nego plaćena reklama. Trgovci lijekovima s oglasnika i opskurnih internetskih stranica. Sveznajući forumaši koji izjutra umjesto kave ispijaju čistu pamet. I, dakako, nezaobilazne mamike s društvenih mreža, ti vrhovni autoriteti znanja i savjetodavstva. Je li moguće da su ovo liječnici 21. stoljeća?

Je li moguće da im pacijenti poklanjaju svoje povjerenje? Da će se prije obratiti youtuberu vježbaču nego liječniku fizijatru? Da će prije naručiti neke sumnjive tablete za mršavljenje nego posjetiti nutricionista? Da će liječenje svog djeteta radije prepustiti skupu nekih anonimnih žena umjesto njegovu pedijatru? Da će, kvragu, za posve ozbiljne bolesti naručivati “senzacionalne” lijekove s interneta koji obećavaju doskočiti medicini i izliječiti ih onako kako ni sama medicina ne uspijeva?

Nažalost, moguće je. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je oko 50 % lijekova koji se prodaju preko interneta krivotvoreno dok je postotak potrošača koji istim putem traže zdravstvene savjete i kupuje takve proizvode još mnogo veći. Trgovci trljaju ruke jer u pitanju je enormna zarada na tuđoj nesreći, neznanju i lakovjernosti. Zdravstveni rizik za potrošače još je enormniji.

Riječ je o prodaji proizvoda uz lažne tvrdnje da liječe ili sprječavaju nastanak određene bolesti iako za takvu prodaju ne postoji odobrenje nadležnog tijela (u Hrvatskoj je to Agencija za lijekove i medicinske proizvode - HALMED). Prodaje se preko oglasnika, elektroničke pošte, društvenih mreža i sumnjivih internetskih stranica, gdje je nemoguće doći do podataka o prodavatelju, čime izbjegavaju svoju odgovornost, a potrošači takve proizvode masovno kupuju zbog obećavajuće (i neistinite) reklame, navedenih primjera izmišljenih ljudi kojima je proizvod navodno pomogao i primamljive cijene.

Inače, lijekom se smatra svaka tvar ili kombinacija tvari prikazana sa svojstvima liječenja ili sprječavanja bolesti kod ljudi, kao i ona koja se može upotrijebiti ili primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili za postavljanje medicinske dijagnoze.

Promet lijekovima na malo mogu obavljati pravne i fizičke osobe kojima je, sukladno posebnom zakonu, odobreno obavljanje ljekarničke djelatnosti, kao i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima kojima je HALMED izdao dozvolu za promet na malo lijekovima. Lijekove koji se izdaju na recept dopušteno je izdavati isključivo u ljekarnama, dok je izdavanje lijekova koji se izdaju bez recepta dopušteno i u specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima, sukladno s rješenjem HALMED-a.

Ovime ni pod koju cijenu ne demoniziram internetsku prodaju koja ima svoje divne prednosti, no važno je naglasiti da samo fizičke i pravne osobe koje obavljaju ljekarničku djelatnost mogu preko interneta nuditi za prodaju na daljinu lijekove koji se izdaju bez recepta. Njihova internetska stranica mora sadržavati najmanje kontakt-podatke HALMED-a, poveznicu na internetsku stranicu HALMED-a s podatcima o pravnim i fizičkim osobama koje nude lijekove za prodaju na daljinu i zajednički logotip u obliku propisanom za EU.

Prilikom oglašavanja, Zakonom o lijekovima zabranjeno je navođenje u oglasu da proizvod ima ljekovita svojstva ako nema odobrenje za stavljanje u promet kao lijek, odnosno ako nije registriran kao tradicionalni biljni lijek. Upravo ovakva vrsta zavaravajuće poslovne prakse, koju izrijekom zabranjuje i Zakon o zaštiti potrošača, pojavljuje se na crnom tržištu, svjesno dovodeći kupce u zabludu. Prouzročava im novčanu štetu, no još je opasnija ugroza zdravlja, s obzirom na to da mnogi potrošači, bez prethodne konzultacije s liječnikom, poklanjaju svoje povjerenje izjavama prodavatelja u nadi da će biti izliječeni, ne dovodeći u pitanje kvalitetu proizvoda, čak ni vjerodostojnost samog prodavatelja, a nerijetko i odustajući od dotadašnje terapije koju im je propisao njihov liječnik.

Svako štetno djelovanje tržišta na potrošača uvijek ima isti nazivnik - potrošačku neosviještenost - taj kolektivni društveni propust, u ovom slučaju osobito opasan. Zato valja kritički razmišljati, kloniti se neprovjerenih “čudesnih lijekova” koji obećavaju senzacionalne rezultate i uvijek, ali uvijek dati prednost znanosti pred šarlatanstvom. Nema tog posjeta kvalificiranom stručnjaku medicinske ili farmaceutske struke kojega mogu zamijeniti dijagnoze dr. sc. Googlea, sveprisutna naklapanja s društvenih mreža i čudotvorne tablete.

U slučaju bilo kakve sumnje na pojavu krivotvorenog lijeka, savjesno bi bilo obavijestiti HALMED (krivotvorine@halmed.hr).