Nikolina Baškarad rođena je u Travniku, Bosna i Hercegovina. Nakon srednje škole neko se vrijeme bavila glazbom i glumom u amaterskom kazalištu u Travniku. Akademiju dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli upisala je 1999. godine, na odsjeku "Gluma" u klasi doc. Vlade Keroševića. Kao studentica igrala je u produkcijskim predstavama za djecu i odrasle. Tade se prvi put susrela s radom s djecom, što ju je usmjerilo prema storytellingu, interpretaciji baštine i dramskoj pedagogiji.

Ispunjava li vas i danas rad s djecom i mladima, koliko je važno približiti im kulturnu baštinu? Kroz koje projekte i metode to činite?

- Rad s djecom i mladima i rad za djecu i mlade ono je što me pokreće posljednjih godina. Kulturna je baština samo jedan od segmenata rada s njima. Približavanje kulturne baštine omogućuje im da razumiju svoju prošlost, povijest, kulturu i, najvažnije, da osvijeste pripadnost svojoj zajednici. U radu najčešće koristim metode dramske pedagogije, interpretacije baštine i svoga zanata. Radim u Udruzi za ruralni turizam Đola kao voditeljica projekta i kreatorica edukativnog, zabavnog i izvedbenog programa Udruge. Udruga, osim projekata koje provodi, ima i gospodarsku djelatnost, a to je osmišljavanje turističkih programa. Trenutačno s djecom radim kroz projekt "RuralART", koji vodim već drugu godinu. U sklopu prve faze projekta nastao je Dramski studio Đolićarci, u kojemu radim s djecom na osnovama glume, ali i na oživljavanju mitova, bajki, legendi, a također upoznajemo davno zaboravljene osobe koje su rođene u Baranji kao što su Otti Berger, Josef Angster, Hugo Conrad von Hotzendorf. U Dramskom studiju djeca i mladi također razvijaju maštu i kreativnost te govorno i tjelesno izražavanje. Uče kritički promišljati, razvijaju osobnost, partnerske odnose u igri, komunikaciju i izvedbene vještine. Javni nastupi i predstave neizostavan su dio. Tako je prva predstava koju je radio Dramski studio i koja je oživila likove iz mitova, bajki i legendi bila Čuda iz mistične šume, koja je govorila o vodenim vilama, vili Rusalki i Grabancijašu te drugim davno zaboravljenim slavenskim bićima. S obzirom na to da u Baranji žive različiti narodi, različitih konfesija i podrijetla, kulturnu baštinu koristim kao temelj za razumijevanje i toleranciju prema drugim kulturama i zajednicama te se trudim potaknuti djecu da kroz različite kreativne aktivnosti sami promišljaju baštinu. Posebno mi je izazovna u radu s djecom u Dramskom studiju linija između obrazovnoga i umjetničkog segmenta. Odgoj uz umjetnost je ono što me trenutačno ispunjava.

O storytellingu se posljednjih godina sve više govori, možete li nam približiti pojam u kontekstu vašeg djelovanja?

- Storytelling se često koristi u muzejima, turističkim atrakcijama i obrazovnim programima kako bi se stvorila autentična atmosfera i približila povijest posjetiteljima na jednostavan i privlačan način. Ova metoda također može biti korisna u poslovanju kada tvrtke koriste storytelling kako bi povezale svoj brend s vrijednostima i pričama koje privlače njihovu ciljnu publiku. Kreiram obrazovne programe i programe oživljene povijesti za turiste i radoznalce, a storytelling je neizostavan u svakom segmentu. Kroz priče, odnosno kazališno-turističke predstave, povijest postaje živa i relevantna, a gledatelj se lakše povezuju s ljudima i događajima o kojima se govori, i to se proteže kroz sve naše programe.

Kako reagiraju slušatelji, postoje li istraživanja koja govore o dobrobitima ove metode?

- Priča je danas sve. Dobra će priča svakoga zainteresirati, bilo da prodajete, kupujete, učite, prenosite znanje… Priča je u svakom segmentu života oduvijek. Prvo je bio glas pa slovo.

Koliko vam ranija glumačka iskustva i dramska pedagogija pomažu u današnjem poslu? Vaših angažmana zapravo je poprilično.

- Moj bi put u kulturnome turizmu ovoga tipa sigurno bio teži da nemam prethodno glumačko iskustvo, posebno u radu s djecom. Prije nekoliko godina, kada sam ušla, rekla bih na velika vrata, u turizam, shvatila sam da, ako to želim raditi, trebam nešto i o turizmu naučiti, pa sam položila tečaj za interpretatora baštine i tako postala članicom Interpret Europe, te tečaj za turističkog vodiča. Za rad s djecom upisala sam specijalistički studij Dramske pedagogije na UFZG-u. Te su mi vještine dodatno pomogle u razvijanju autentičnih i zanimljivih kulturnih programa i predstava te u samom radu s djecom. Pišem, režiram, glumim, sve što projektu treba, radim zajedno s timom Udruge Đola te glumcima i glazbenicima koji s nama surađuju.

Priželjkujete li si povratak na kazališne daske?

- Mogu reći da je kazalište zasigurno moja prva ljubav, tu i tamo poželim prošetati daskama, ali samo prošetati jer kroz ovaj posao imam punu slobodu izbora likova koje ću igrati i volim proces kreiranja programa odnosno predstava za turiste i sve što ono nosi, od istraživanja, analiza, kreiranja i biranja priča pa i ciljne skupine kako bismo znali metodu kojom ćemo oživiti odabranu priču.

Vi ne radite samo s djecom, tu su i odrasli i vaši brojni projekti u kojima ste sudjelovali, neke i vodili.

- Izdvojit ću Istra inspirit - travel Through time, višestruko nagrađivani projekt doživljajnoga turizma koji obogaćuje kulturno-turističku ponudu oživljavanjem povijesnih događaja na autentičnim lokacijama kroz uprizorene istarske legende i mitove. Tu sam se prvi put susrela i zaljubila u storytelling i living history kao oblik interpretacije kulturne baštine. Već sljedeće godine na poziv Jesenke Ricl postajem dio tima Hrvatskog društva kulturnog turizma - Crocultour u Osijeku. Surađujući s različitim udrugama na različitim projektima počinjem raditi s mladima, pa onda i s djecom te tako upoznajem ekipu Udruge za ruralni turizam Đola iz Darde gdje sam danas zaposlena.

Posljednjih nešto više od godinu dana intenzivno radimo na programu Mistična Baranja koji objedinjuje nekoliko programa, a sad krećemo s promocijom programa Mistični bus. Riječ je o doživljajnom interpretativnom programu u kojemu putujete kroz vrijeme i upoznajete mitove i povijesne ličnosti Baranje. U programu je deset različitih ponuda: degustacije, kazališno-turističke predstave i ostale čarolije Baranje koje su nekada u jednom paketu, a nekad odvojeno, ovisi o tome što želite. Vi poželite - mi ostvarimo.

Mistična Baranja zvuči sjajno, vjerujem da je publika jako zadovoljna i da uživa u razotkrivanju baranjskih misterija. Otkrijte i za čitatelje Glasa Slavonije jednu.

- Prva priča na kojoj smo radili ona je o Crvenoj Marti. Legenda kaže da je bila okrutna vladarica Zmajevca i Batine te da je silom tjerala seljake na rad, a sve što bi kod nje zaradili, nekako je opet završilo u njezinoj riznici. Za to je čuo kralj Korvin koji je sam, prerušen u seljaka, došao uvjeriti se u to. Kad se vratio na dvor, poslao joj je pismo u kojemu je stajala kazna koju mora platiti, neću otkriti kako. Crvena Marta, svjesna da kaznu neće moći platiti, uzela je sve svoje blago i počela bježati kočijom put Dunava na kojemu je imala skelu… Kako priča završava, istražite sami ili dođite na neku od naših predstava.

Koliki je potencijal Baranje kroz doživljajni turizam?

- Što bi rekli Baranjci: Aaaajuj!! Ispod svakoga kamena, iza svakoga ugla, na brdu, čokotu, u grozdu, buretu, čovjeku krije se zanimljiva priča.

Gdje pronalazite informacije potrebne za posao, Baranju i misterije? Što čitate u slobodno vrijeme, za svoju dušu?

- Za svaki posao morate stalno raditi na sebi, istraživati, čitati, razgovarati s ljudima, pa tako to radim i ja. U slobodno vrijeme uglavnom čitam za posao razne putopise, povijesne radove, biografije povijesnih ličnosti i slično. S obzirom na to da volim svoj posao, i to što čitam je ono što me motivira, opušta i veseli.