Svoje je prve glazbene korake napravila u Vokalnom ansamblu Brevis, s kojim je proputovala svijet pjevajući u najprestižnijim dvoranama kao što su Carnegie Hall, Grand Philharmonic Hall i Sydney Opera House. Danas ova pjevačica i autorica niže uspjehe, na zadovoljstvo publike njeguje brojne glazbene suradnje stvarajući fuziju soula, funka, jazza i modernog pop-izričaja. Nera Mamić dojmljivim nas glasom vrlo lako uvodi u svoj svijet kreativnih i snažnih glazbenih melodija.

Vokalni je ansambl Brevis rasadnik mnogih glazbenih talenata, vrhunski se glasovi oblikuju upravo kroz njegovo djelovanje pod vodstvom maestre Antoanete Radočaj Jerković.

- Slažem se! S obzirom na to da sam od četvrte godine života kroz pjevanje u Dječjem zboru Zumbići, a kasnije u Djevojačkom zboru Brevis stvorila zdravu pjevačku rutinu s mnogo predivnih mladih žena i proputovala svijet pjevajući na daskama o kojima svaki glazbenik sanja. Tu su i roditelji odigrali važnu ulogu jer su znali slušati i gledati moje sklonosti i strasti. Pjevanje u zboru posebna je vrsta ovisnosti i hrane za pjevača kroz koju se nauči obuzdati ego i osluškivati najsitnije muzičke senzacije.

Nakon Brevisica ostvarujete se trima autorskim singlovima u koautorskoj suradnji s riječkim producentom Oljom Dešićem.

- Suradnja s Oljom došla je kao nuspojava mog dugogodišnjeg pjevanja u a cappella sastavu Akvarel za koji Olja piše aranžmane. Dok smo snimali Akvarelov posljednji album, Olja i ja smo koautorski kliknuli i ubrzo je nastala Jednostavna stvar kao prvi singl, a poslije Alamo i Tabula rasa. Bilo mi je uzbudljivo što Olja nije autor koji je u ladici čuvao neke pjesme, nego smo zajedno izazivali inspiraciju i stvarali od nule. Uvijek je znao koji soul osjećam i koje harme čujem u glavi.

Suradnju ostvarujete i s dvojcem Krankšvester. Kako ste se složili s njihovim pomalo "pomaknutim" i snažnim osobnostima?

- S Krankšvesterom sam pjevala jedine koncerte na koje nisam zvala baku i djeda! (smijeh) Snimala sam nekoliko traka na posljednja dva albuma, a pjevala sam i dosta većih live nastupa u Tvornici, Domu sportova, na Ferragosto Jamu... Iako mi je bila najmanje draga dok smo ju snimali, Retardirana je napravila baš boom. S njom se hvalim da imam prvi milijun viewova na YouTubeu. (smijeh) Osobnosti su nam se sudarale pod najboljim mogućim kutom. Nisam neka prostakuša, pa je mnogima bilo neobično čuti me u toj kombinaciji, ali rado sam obojila njihov osebujan izričaj s malo nježnosti i RnBja.

Uz Brunu Oberan i Damjana Pirovića frontmanica ste sve poznatijeg electro-funk sastava Electric Corn. O kakvom se bendu radi, kakvu glazbu izvodite i što vas osim glazbe spaja?

- Electric Corn moja je požeška banda i punjač baterija kad sam na rezervi. Nastao kao ogranak Big Banda Požega u želji da u originalnoj postavi discosastava iz 60-ih i 70-ih svira nostalgičnu funk, disco, soul glazbu, ali i moderan pop i ozdravlja publiku i nas same. Zato nas je u bendu 11, to je strašna koncentracija energije na bini koju emitiramo i vraćamo kroz rasplesanu publiku. Mislim da je Electric Corn bend koji je dosta nespretno opisati riječima, dolazak na koncert objasni štošta. (smijeh)

Od ove godine djelujete i s bendom Updown, proljetos ste objavili singl Mijenjam sve. Kakve su reakcije na singl? I vezano uz sastav, kažete da je Updown bend, ali i životna filozofija?

- Mijenjam sve, kao soundtrack promjene, za mene je bio dokaz da je glazba ljekovita i zapravo me strpljivo i nježno motivirao da postavim neke zdrave granice i potpuno počnem vjerovati svom unutarnjem narativu. Nas je pjesma zarazila do mjere da smo imali interni dogovor kako ju prestajemo slušati čim iziđe. (smijeh) Slično je djelovala i na publiku, baš je bila "earbug" mnogima. Iza imena Updown stoje i Dario Hleb, Zvonimir Glibušić i Antonio Benkotić. Iako nas do samog imena benda nije dovela nikakva dublja filozofija, nego jedna Hlebova neuspješna fora (smijeh), s kojeg god da mjesta krenem, odgovor je – updown. Sunce i Mjesec, On i Ona, ritam, puls, zvučni val, hermetički principi, život kao takav.

Licencirana ste mentorica pjevanja. Tko sve može doći kod vas na edukaciju? Naime, puno je ljudi "bez sluha", rado bismo pokušali svladati bar djelić pjevačkih tehnika. Ima li mjesta i za nas?

- Od jeseni 2021. godine radim u Yamaha Music School Hrvatska. Filozofija Yamaha Music School počiva na ideji da svatko treba imati mogućnost razvijati svoju muzikalnost bez obzira na životne i umjetničke ambicije. Metoda je u izravnoj vezi s ljubavlju prema glazbi, a pjevanje je, osim muzičke, i zdrava aktivnost. Radimo na tehnikama disanja, otpuštanju tenzija koje blokiraju izražavanje kroz glas i pokret, tako da sam sigurna da svatko sa sata odlazi s nekim alatima koji će mu koristiti, bio on netko kome je pjevanje životni poziv ili netko tko neopterećeno želi razvijati ljubav prema glazbi do razine na kojoj sam želi biti.

S obzirom na sve navedene aktivnosti, pretpostavljam da kad ne pjevate - spavate?! (smijeh) Kako provodite slobodno vrijeme, što vas zaokuplja?

- Spavalica sam po prirodi, pa si san nerado uskraćujem. Fizička aktivnost mi je nužna čak i kao dio pjevačke rutine. U posljednje je vrijeme to trčanje, iako imam partnera koji je atletski trener, pa to često budu nemilosrdni treninzi koje kombiniram s ipak nježnijom jogom. Obožavam boravak u prirodi, hiking, gledanje zalazaka, plesanje, čitanje, putovanja, odlaske na koncerte i kuhanje. Naravno, zaokuplja me i Instagram iako na njemu nastojim profiltrirati ono korisno za održavanje mentalne i duhovne higijene, tako da ja kontroliram njega, a ne on mene. Ili je i to neki privid. (smijeh)



Što čitate, dajte nam nekoliko preporuka!?

- Moja joga učiteljica Arijana nedavno mi je preporučila knjigu Michaela Browna Proces prisutnosti, koja je ipak nešto više od knjige, pa sam trenutno baš zaokupirana njome. Knjiga se bavi putovanjem u svjesnost, potisnutim emocionalnim traumama koje izazivaju disbalanse koji se onda reflektiraju kao simptomi bolesti. Od pisaca jako volim Hessea, pa sigurno preporučujem Sretan je tko može voljeti i Siddharthu. Jedna od knjiga kojima se vraćam je i Žene koje trče s vukovima.

Spominjete Instagram i vrijeme provedeno na njemu, kako ga upotrebljavate, tj. koristi li vam i kakvo mišljenje imate o pogrešnoj upotrebi i doživljaju društvenih mreža općenito?

- Mnogo je toga stvar odabira. Ono što hranimo pažnjom, postaje naša stvarnost. Kao umjetnica, mislim da društvene mreže valja iskoristiti kao playground za razvoj vlastite kreativnosti i njezino nesebično dijeljenje sa svijetom, što vodi do međusobnog inspiriranja i umrežavanja. Meni je Instagram razbistrio kako nismo toliko daleko jedni od drugih, netko kome se diviš isto sjedi i scrolla za svojim mobitelom, upravo tako su me repostali Lalah Hathaway, Justin Stanton iz Snarky Puppyja, a na jedan je cover reagirao i Jacob Collier. Preko Instagrama moguće je probijati te puteve do vidljivosti na nekom većem planu. U teoriji je sve vrlo jasno i lako, ali i sama sam se uhvatila kako bezglavo bauljam po feedu i autopilotski pomičem palac dok kazaljke na satu lete. Dugoročno, bez samokontrole i uz sklonosti prokrastinaciji, to može biti vrlo destruktivno. Isto tako, društvene su mreže nametnule ideale ljepote i sustave vrijednosti koji ozbiljno utječu na sve, a mlade pogotovo. Zato posebno ističem i pratim sve one profile koji njeguju autentičnu i prirodnu ljepotu, ljubav prema svim živim bićima bez lažne selektivne empatije, kao i sve one koji glasno govore o problemima u društvu i hrabro nazivaju stvari imenom i prezimenom.

Društvene mreže, ali i brojne druge životne okolnosti djeluju na naše mentalno, emotivno i duhovno zdravlje. Kako nam glazba, iz vaših iskustava, može pomoći?

- Apsolutno utječu, i to upravo u tom neodvojivom kontekstu kako je i napisano, jer sve smo to odjednom, i duh i tijelo i um. Još u antičkoj Grčkoj glazbu su koristili u katarzične svrhe, ali i kao lijek. Danas je muzikoterapija sve više prisutna kao metoda u svrhu poboljšanja i/ili liječenja cjelokupnog zdravlja čovjeka. Svjedočila sam očitim promjenama u ponašanju i osjećanjima djece prije i nakon sata pjevanja, ali čak i nakon samog slušanja glazbe.