Josipa Mijoč: Meni se svijet okrenuo otkako smo osnovale Institut Andizet
Datum objave: 28. svibnja, 2022.
Redovita je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, predsjednica
Katedre za kvantitativne metode i informatiku. Voditeljica je projekata
akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i
istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Aktivna je i u
znanstvenoj i stručnoj publicistici. S Josipom Mijoč, među ostalim, razgovaramo
o nedavno završenoj Kreativnoj riznici - simpoziju kreativne
industrije.
Kreativna industrija
Kako biste nam ukratko opisali kreativnu industriju, što ona
zagovara, predstavlja, kakve koristi zajednici daje?
- Kreativna se industrija u cijelome svijetu nalazi u procesu
institucionaliziranja, a mene osobno, znanstveno i istraživački, zaokuplja
posljednjih desetak godina. Kada bih sažela kreativnu industriju u rečenici,
rekla bih kako je ona industrija zaštićena autorskim pravom nastalim kroz
stvaranje proizvoda, usluga ili, još bolje rečeno, projekata usmjerenih razmjeni
na tržištu. Odlikuje ju visok stupanj inovativnosti, kreativnosti, prototipa,
eksperimentiranja, stručnosti i talenta, izvoznog je potencijala, a samim time i
pokretač gospodarskog razvoja i oporavka. Iznimno je raznolika jer sjedinjuje 12
sektora: arhitekturu, audiovizualne umjetnosti, baštinu (arhivi, knjižnice i
muzeji), dizajn, glazbu, izvedbene umjetnosti, knjigu i nakladništvo, medije,
tržišno komuniciranje i oglašavanje, primijenjene umjetnosti, računalne igre i
nove medije te vizualne umjetnosti.
Kulturni i kreativni sektori
usko su povezani, surađuju li u Osijeku u dovoljnoj mjeri? Kakvim vidite
potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?
- Poslovno okružje
zahtijeva međusobnu suradnju kulturnih i kreativnih sektora, ali i njihovu
uključenost u ostale industrije. Posebnost je kreativne industrije u njezinoj
mogućnosti doprinosa u stvaraju rješenja i prototipa koja projektu ili poduzeću
donose razlikovnu i konkurentsku prednost. Sudjelovala sam na projektu Mladi u
kulturi u kojemu smo istodobno okupljali stručnjake sektora kreativne industrije
i mlade koji u tom sektoru vide buduće zaposlenje. Rasprave su se provele u
razdoblju od jedne godine jer smo pomno analizirali svaku od ukupno 12
sektorskih rasprava te nakon analiza pisali zaključke. Uočila sam kako se
stručnjaci unutar sektora nedostatno poznaju, slabo surađuju, a da suradnja s
drugim sektorima, iako prepoznata kao nužnost od strane stručnjaka, u praksi
značajno nedostaje. Osim međusobne suradnje sektora kreativne industrije, u
studiji Mladi u kulturi uočena je i potreba za boljom komunikacijom kreativaca i
umjetnika s građanima, većom informiranosti mladih o programima i projektima
kreativaca, odnosno razvijanjem kulturnih navika građana.
Nedostatak suvremenih prostora jedan je od najvećih problema
svih kulturnih ustanova. Kako napredovati ako nisu zadovoljeni osnovni
uvjeti?
- Iskustvo pandemije ukazalo je na sve manju potrebu za
individualnim radnim prostorom, a izraženiju za dijeljenim radnih, kulturnih i
umjetničkih prostora u svim gospodarskim segmentima. Takav način ostavlja veću
slobodu u organiziranju radnog vremena, primjenu i nomadske komponente životnog
stila, uočavanje raznolikosti kulturne i poslovne prakse te prisnijeg kontakta s
publikom odnosno korisnicima. Navedeno možemo pronaći u inkubatorima, hubovima,
centrima koji su osmišljeni kao mjesta za umrežavanje. Primjere u Osijeku
očekujemo u prenamjeni prostora bivšeg OLT-a, Gospodarskom centru, IT parku, ali
i Staroj pekari. S druge strane, sveučilišne bi sastavnice trebale i same
osiguravati i usmjeravati vlastite prostore za ovu vrstu rada kako bi mladi
kreativci i budući poduzetnici tražili i prepoznali dijeljene prostore
prikladnima za rad. Slažem se da i ustanove u kulturi imaju neadekvatnih
prostora, ali dojma sam kako sjajno nadilaze ograničenja, generatori su
aktivnosti za lokalnu zajednicu te time postavljaju nove kulturne i poslovne
standarde.
Kreativna riznica nesumnjivo je potvrdila kako je
Osijek atraktivan grad za kulturna i kreativna okupljanja. Kakve je zaključke
iznjedrio ovogodišnji simpozij kreativne industrije?
- Otkako
sam s Jasnom Horvat 2015. godine organizirala prvu, Kreativna riznica svake se
godine nadograđivala u inovativnosti programa koji na popularan način
predstavlja trendove povezane s najboljim praksama kreativne industrije.
Rizničarska tema svake godine određuje sadržaje, panele i goste, a u osmom je
organiziranju 2022. godine temom Vodikova kreativnost s 28 događanja Kreativna
riznica vratila posjetitelje uživo na Ekonomski fakultet u Osijeku. Tehnološki i
produkcijski smo je unaprijedili jer smo protekle dvije godine tehnologijom
nadomještali epidemiološka ograničenja. Mentorski smo se posvećivali studentima
- rizničarima i u suradnji s njima pripremali program poticajan za buduću odluku
mladih o projektnom radu, razvoju vlastitih sposobnosti te odabiru zanimanja u
kreativnoj industriji. Svi posjetitelji i sudionici napuštali su prostore
Riznice i našeg grada sa zaključkom: "Izvrsna atmosfera, rasprave i produkcija.
Dolazimo i sljedeće godine!"
S obzirom na to da je Kreativna
riznica kroz godine stvorila respektabilnu reputaciju, prepoznajete li promjene
u kreativnim djelatnostima nastale utjecajem vaših višegodišnjih djelovanja?
- Kreativna industrija RH znanstveno i teorijski izučava se u
Osijeku, te je Ekonomski fakultet jedini u Hrvatskoj koji je okupio istraživače,
poslovne i amaterske stručnjake na temu uspostavljanja, razvoja i zapošljavanja
u kreativnoj industriji. Za sada to činimo provedbom popularizacijskih
aktivnosti, a upravo smo zbog Kreativne riznice nagrađeni od strane Hrvatskog
sabora Državnom nagradom za znanost u kategoriji popularizacije znanosti. Kroz
osam godina u našem timu bilo je više od 400 volontera s nebrojeno volonterskih
sati čime od 2014. godine izravno potičemo volonterski angažman mladih u
zajednici. Volonterima su osigurani mentori, a njihova suradnja i zajednički
projekti najveća su vrijednost Riznice. Ponosna sam kada na društvenim mrežama i
u životopisima naših volontera pročitam kako navode vrijedno iskustvo koje su
stekli na projektu Kreativne riznice.
Kružna kreativnost
Inicirali ste
osnivanje Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u
kreativnoj industriji. Na kakvim još projektima radite, recite nam više i o
ciljevima Instituta. - Meni se cijeli svijet okrenuo u posve
novom smjeru otkako smo osnovale Institut Andizet Jasna Horvat, Marina Stanić i
ja. Do tada sam isključivo bila usmjerena na statistiku kao primarno područje u
kojemu se usavršavam, ali sam se nakon obranjenog doktorskog rada usmjerila na
širu razinu društveno odgovornog djelovanja. Uskoro će Institut Andizet
proslaviti deveti rođendan što će biti prigoda za analizu sada već brojnih
projekata usmjerenih razvoju kulturnih i kreativnih potencijala našeg grada i
Republike Hrvatske. Najveći projekti Andizeta su Kreativna riznica (8 izdanja),
međunarodno Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije (3 izdanja), ERASMUS+
projekt Mladi u kulturi te europski projekt Rotor kreativne industrije.
Intenzivno radimo na izgradnji i potvrdi novog poslovnog modela u kreativnoj
industriji koji smo nazvali kružna kreativnost.
Vrlo ste aktivni
u zajednici grada Osijeka, imate li vremena samo za sebe? Čime se tada bavite,
čitate li nešto za svoju dušu?
- Kada nisam na Fakultetu ili
uredu Andizeta, tada me uglavnom možete pronaći na sportskim terenima na kojima
su mi djeca, te kroz smijeh često ističem kako imam i treći ured, i to onaj na
Akademiji Krpan & Babić gdje boravim gotovo svakodnevno. Za mlade danas,
osim razvoja čitalačke znatiželje i kritičkog razmišljanja, potrebno je
ugrađivati i vrijednosti koje donosi sportsko okružje. Moje su čitalačke navike
istraživačke prirode, takvi su tekstovi moj prozor u drugi svijet i na taj način
crpim idejnosti i vježbam potragu za kreativnim rješenjima na neočekivanim
mjestima. Sukladno s mojim projektnim rezultatima u kreativnoj industriji,
istraživački čitam opus Jasne Horvat jer upravo njezini romani ugrađeni su u
veći broj inovativnih umjetničkih i poslovnih praksi koje primjenjujemo. Osim
toga, znanstveni tekstovi i članci moje su redovito štivo jer metodološke norme
i suvremena istraživanja najbolji su poticaj i izvor inovacija.