Redovita je profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, predsjednica Katedre za kvantitativne metode i informatiku. Voditeljica je projekata akademske zajednice, međunarodnih istraživačkih studija te stručnih i istraživačkih projekata iz područja kreativne industrije. Aktivna je i u znanstvenoj i stručnoj publicistici. S Josipom Mijoč, među ostalim, razgovaramo o nedavno završenoj Kreativnoj riznici - simpoziju kreativne industrije.

Kako biste nam ukratko opisali kreativnu industriju, što ona zagovara, predstavlja, kakve koristi zajednici daje?

- Kreativna se industrija u cijelome svijetu nalazi u procesu institucionaliziranja, a mene osobno, znanstveno i istraživački, zaokuplja posljednjih desetak godina. Kada bih sažela kreativnu industriju u rečenici, rekla bih kako je ona industrija zaštićena autorskim pravom nastalim kroz stvaranje proizvoda, usluga ili, još bolje rečeno, projekata usmjerenih razmjeni na tržištu. Odlikuje ju visok stupanj inovativnosti, kreativnosti, prototipa, eksperimentiranja, stručnosti i talenta, izvoznog je potencijala, a samim time i pokretač gospodarskog razvoja i oporavka. Iznimno je raznolika jer sjedinjuje 12 sektora: arhitekturu, audiovizualne umjetnosti, baštinu (arhivi, knjižnice i muzeji), dizajn, glazbu, izvedbene umjetnosti, knjigu i nakladništvo, medije, tržišno komuniciranje i oglašavanje, primijenjene umjetnosti, računalne igre i nove medije te vizualne umjetnosti.

Kulturni i kreativni sektori usko su povezani, surađuju li u Osijeku u dovoljnoj mjeri? Kakvim vidite potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

- Poslovno okružje zahtijeva međusobnu suradnju kulturnih i kreativnih sektora, ali i njihovu uključenost u ostale industrije. Posebnost je kreativne industrije u njezinoj mogućnosti doprinosa u stvaraju rješenja i prototipa koja projektu ili poduzeću donose razlikovnu i konkurentsku prednost. Sudjelovala sam na projektu Mladi u kulturi u kojemu smo istodobno okupljali stručnjake sektora kreativne industrije i mlade koji u tom sektoru vide buduće zaposlenje. Rasprave su se provele u razdoblju od jedne godine jer smo pomno analizirali svaku od ukupno 12 sektorskih rasprava te nakon analiza pisali zaključke. Uočila sam kako se stručnjaci unutar sektora nedostatno poznaju, slabo surađuju, a da suradnja s drugim sektorima, iako prepoznata kao nužnost od strane stručnjaka, u praksi značajno nedostaje. Osim međusobne suradnje sektora kreativne industrije, u studiji Mladi u kulturi uočena je i potreba za boljom komunikacijom kreativaca i umjetnika s građanima, većom informiranosti mladih o programima i projektima kreativaca, odnosno razvijanjem kulturnih navika građana.

Nedostatak suvremenih prostora jedan je od najvećih problema svih kulturnih ustanova. Kako napredovati ako nisu zadovoljeni osnovni uvjeti?

- Iskustvo pandemije ukazalo je na sve manju potrebu za individualnim radnim prostorom, a izraženiju za dijeljenim radnih, kulturnih i umjetničkih prostora u svim gospodarskim segmentima. Takav način ostavlja veću slobodu u organiziranju radnog vremena, primjenu i nomadske komponente životnog stila, uočavanje raznolikosti kulturne i poslovne prakse te prisnijeg kontakta s publikom odnosno korisnicima. Navedeno možemo pronaći u inkubatorima, hubovima, centrima koji su osmišljeni kao mjesta za umrežavanje. Primjere u Osijeku očekujemo u prenamjeni prostora bivšeg OLT-a, Gospodarskom centru, IT parku, ali i Staroj pekari. S druge strane, sveučilišne bi sastavnice trebale i same osiguravati i usmjeravati vlastite prostore za ovu vrstu rada kako bi mladi kreativci i budući poduzetnici tražili i prepoznali dijeljene prostore prikladnima za rad. Slažem se da i ustanove u kulturi imaju neadekvatnih prostora, ali dojma sam kako sjajno nadilaze ograničenja, generatori su aktivnosti za lokalnu zajednicu te time postavljaju nove kulturne i poslovne standarde.

Kreativna riznica nesumnjivo je potvrdila kako je Osijek atraktivan grad za kulturna i kreativna okupljanja. Kakve je zaključke iznjedrio ovogodišnji simpozij kreativne industrije?

- Otkako sam s Jasnom Horvat 2015. godine organizirala prvu, Kreativna riznica svake se godine nadograđivala u inovativnosti programa koji na popularan način predstavlja trendove povezane s najboljim praksama kreativne industrije. Rizničarska tema svake godine određuje sadržaje, panele i goste, a u osmom je organiziranju 2022. godine temom Vodikova kreativnost s 28 događanja Kreativna riznica vratila posjetitelje uživo na Ekonomski fakultet u Osijeku. Tehnološki i produkcijski smo je unaprijedili jer smo protekle dvije godine tehnologijom nadomještali epidemiološka ograničenja. Mentorski smo se posvećivali studentima - rizničarima i u suradnji s njima pripremali program poticajan za buduću odluku mladih o projektnom radu, razvoju vlastitih sposobnosti te odabiru zanimanja u kreativnoj industriji. Svi posjetitelji i sudionici napuštali su prostore Riznice i našeg grada sa zaključkom: "Izvrsna atmosfera, rasprave i produkcija. Dolazimo i sljedeće godine!"

S obzirom na to da je Kreativna riznica kroz godine stvorila respektabilnu reputaciju, prepoznajete li promjene u kreativnim djelatnostima nastale utjecajem vaših višegodišnjih djelovanja?

- Kreativna industrija RH znanstveno i teorijski izučava se u Osijeku, te je Ekonomski fakultet jedini u Hrvatskoj koji je okupio istraživače, poslovne i amaterske stručnjake na temu uspostavljanja, razvoja i zapošljavanja u kreativnoj industriji. Za sada to činimo provedbom popularizacijskih aktivnosti, a upravo smo zbog Kreativne riznice nagrađeni od strane Hrvatskog sabora Državnom nagradom za znanost u kategoriji popularizacije znanosti. Kroz osam godina u našem timu bilo je više od 400 volontera s nebrojeno volonterskih sati čime od 2014. godine izravno potičemo volonterski angažman mladih u zajednici. Volonterima su osigurani mentori, a njihova suradnja i zajednički projekti najveća su vrijednost Riznice. Ponosna sam kada na društvenim mrežama i u životopisima naših volontera pročitam kako navode vrijedno iskustvo koje su stekli na projektu Kreativne riznice.

Inicirali ste osnivanje Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji. Na kakvim još projektima radite, recite nam više i o ciljevima Instituta.

- Meni se cijeli svijet okrenuo u posve novom smjeru otkako smo osnovale Institut Andizet Jasna Horvat, Marina Stanić i ja. Do tada sam isključivo bila usmjerena na statistiku kao primarno područje u kojemu se usavršavam, ali sam se nakon obranjenog doktorskog rada usmjerila na širu razinu društveno odgovornog djelovanja. Uskoro će Institut Andizet proslaviti deveti rođendan što će biti prigoda za analizu sada već brojnih projekata usmjerenih razvoju kulturnih i kreativnih potencijala našeg grada i Republike Hrvatske. Najveći projekti Andizeta su Kreativna riznica (8 izdanja), međunarodno Milenijsko natjecanje iz kreativne industrije (3 izdanja), ERASMUS+ projekt Mladi u kulturi te europski projekt Rotor kreativne industrije. Intenzivno radimo na izgradnji i potvrdi novog poslovnog modela u kreativnoj industriji koji smo nazvali kružna kreativnost.

Vrlo ste aktivni u zajednici grada Osijeka, imate li vremena samo za sebe? Čime se tada bavite, čitate li nešto za svoju dušu?

- Kada nisam na Fakultetu ili uredu Andizeta, tada me uglavnom možete pronaći na sportskim terenima na kojima su mi djeca, te kroz smijeh često ističem kako imam i treći ured, i to onaj na Akademiji Krpan & Babić gdje boravim gotovo svakodnevno. Za mlade danas, osim razvoja čitalačke znatiželje i kritičkog razmišljanja, potrebno je ugrađivati i vrijednosti koje donosi sportsko okružje. Moje su čitalačke navike istraživačke prirode, takvi su tekstovi moj prozor u drugi svijet i na taj način crpim idejnosti i vježbam potragu za kreativnim rješenjima na neočekivanim mjestima. Sukladno s mojim projektnim rezultatima u kreativnoj industriji, istraživački čitam opus Jasne Horvat jer upravo njezini romani ugrađeni su u veći broj inovativnih umjetničkih i poslovnih praksi koje primjenjujemo. Osim toga, znanstveni tekstovi i članci moje su redovito štivo jer metodološke norme i suvremena istraživanja najbolji su poticaj i izvor inovacija.