Ivana Varga docentica je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, gdje nastavu izvodi na više kolegija u sklopu Katedre za žitarice, industrijsko i krmno bilje. Područja stručnog interesa koja ju u ovom trenutku zaokupljaju brojna su i za znanstvenu zajednicu važna, primjerice, ona vezana uz industrijsku konoplju. Ivana je posvećena poslu, odnedavno je tehnička urednica časopisa Poljoprivreda, autorica i koautorica većeg broja znanstvenih radova, a s ciljem usavršavanja i poticanja međunarodne suradnje posjećuje sveučilišta diljem Europe. Ova je uspješna znanstvenica i mama troje djece.

U Hrvatskoj je samo stotinjak registriranih proizvođača industrijske konoplje. Kakve su mogućnosti proizvodnje i upotrebe te višenamjenske biljke na našem području? U čemu "leže" potencijali uzgoja?

- Industrijska se konoplja tradicionalno uzgajala na našem području stoljećima, a danas je doživjela doslovno procvat. Zanimljivo je što je sve više mladih poljoprivrednika zainteresirano za tu kulturu. Često imam upite mojih kolega i studenata koji bi se bavili uzgojem industrijske konoplje o tome kakva joj tla odgovaraju, za što se koristi, koja je otkupna cijena cvijeta i sjemena.

U posljednje vrijeme ulja na bazi kanabidiola postala su vrlo popularna, osobito CBD ulje. Recite nam više, što kaže nova zakonska regulativa?

- Od svih kanabinoida u industrijskoj konoplji kanabidiol je, ili skraćeno CBD, najpoznatiji. CBD ima potencijal za kliničku primjenu i u psihijatriji. Veličina tržišta CBD-a od konoplje procjenjuje se na 1,7 milijardi dolara u 2020., a predviđeno je povećanje od oko 12 % do 2026. Naši su zakoni usklađeni s europskim, prema kojima je uzgoj industrijske konoplje i izdvajanje CBD ulja potpuno legalno. Industrijska konoplja ima vrlo mali udio (samo 0,2 %) psihoaktivne tvari poznatije kao THC (delta-9-tetrahidrokanabinol), s druge strane, sadržaj je CBD-a visok, najčešće oko 5 %, a, prema istraživanjima, nađene su i vrste koje imaju više od 50 %. Prema Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje i načinu prijave uzgoja maka iz Narodnih novina, postoji popis od 40-ak sorti koje imaju dozvolu za uzgoj u Hrvatskoj. Naši proizvođači imaju dobra iskustva sa sortama talijanskog i mađarskog podrijetla, koje su uzgajali i naši bake i djedovi. Svake vegetacije dolazimo do nekih novih saznanja u uzgoju industrijske konoplje. Primjerice, mnogi proizvođači uzgajaju industrijsku konoplju sadeći prijesadnice (klonove) kako bi dobili ujednačene razgranate biljke i imali što veći urod sjemena i cvijeta, koji upotrebljavaju za dobivanje CBD ulja.

U svjetlu nedavnih potresa, zanimljivo je i istraživanje koje provodite na industrijskoj konoplji. Što je cilj istraživanja, imate li već neke rezultate?

- Na natječaju Hrvatske zaklade za znanost iz 2020. godine dobili smo pozitivno ocijenjen Uspostavni projekt (Nabijena zemlja za modeliranje i normizaciju u potresno aktivnim područjima), u kojemu smo suradnici kolega s Katedre i ja, a voditelj je doc. dr. sc. Ivan Kraus, mladi kolega s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek. Tema je vrlo zanimljiva i sretni smo što smo dobili ovu priliku. Naše su stare zemljane kuće uglavnom napuštene i u lošem stanju, a projektom će se pokušati odrediti koji bi biljni materijal (slama žitarica i vlakno industrijske konoplje) bio najbolji za ojačanje pri gradnji ili sanaciji kuća s nabijenom zemljom. Kako se u posljednje vrijeme ljudi vraćaju prirodnim i ekološkim materijalima i obnovljivim izvorima energije, ovaj projekt daje doprinos održivom načinu života.

Još jedno područje vašeg interesa je i šećerna repa. Kakva je budućnost proizvodnje šećerne repe i šećera u Hrvatskoj?

- Nažalost, krajem siječnja 2020. prestala je s preradom korijena šećerne repe virovitička šećerana, a nakon toga je stigla vijest i o gašenju šećerane u Osijeku. Trenutno u Hrvatskoj imamo samo jednu šećeranu, i to u Županji. Naši poljoprivrednici imaju zavidnog znanja i velikog iskustva u proizvodnji šećerne repe i zaista je velika šteta što su zatvorene šećerane koje su radile od početka 20. stoljeća. Proizvodnja šećera kao strateškog proizvoda bitna je za svaku zemlju i takvu proizvodnju treba poticati. Jako je velik problem u proizvodnji šećerne repe bolest lista - pjegavost lista šećerne repe - što zahtijeva velik broj tretiranja kako bi se očuvao list, jer se time više šećera skladišti u korijen i sami troškovi prerade u šećeranama su manji. Proizvodnja šećerne repe zahtijeva velika ulaganja u mehanizaciju, te je zbog toga bitno udruživanje proizvođača i organizatora proizvodnje, kako bi ostvarili bolju konkurentnost, imali manje gubitke i troškove u proizvodnji.

Doktorirali ste na repi, o toj ste industrijskoj biljci napisali mnoge stručne i znanstvene radove. Osim u proizvodnji šećera, za što se još koristi?

- Prilikom vađenja šećerne repe odsijeca se glava korijena jer ima više celuloze, a manje šećera. Glava korijena najčešće se zaorava i služi kao zelena gnojidba, premda se može koristiti kao stočna hrana, a ima potencijal i za dobivanje bioetanola. Prilikom prerade šećerne repe u šećeranama, uz glavni proizvod - šećer saharozu - ostaje nekoliko nusproizvoda kao što su repini rezanci, koji se koriste kao stočna hrana, zatim slatki sirup - melasa, koja se može koristiti također kao dodatak stočnoj hrani, ali i za proizvodnju alkohola i penicilina. Zanimljivo je istaknuti karbokalk, koji je bogat kalcijem i koristi se za kalcizaciju kiselih tala kako bi se podigao pH i povećala biološka aktivnost u tlu.

Znatan broj napisanih znanstvenih radova zasigurno vam pomaže i u obavljanju posla tehničke urednice časopisa Poljoprivreda. O kakvom je časopisu riječ, kakav je impact faktor, intenzitet objavljivanja?

- Časopis Poljoprivreda sada izlazi dva puta godišnje. Izlazi od 1995., a publiciraju ga Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivredni institut Osijek. U časopisu se objavljuju znanstveni radovi iz svih područja agronomske znanosti i struke. Teme su uistinu raznolike, od uzgoja, hranidbe i držanja domaćih životinja, pčelarstva, zaštite bilja, proizvodnje povrća, ljekovitog bilja, ratarskih kultura do drugih aktualnih tema koje prate svjetske trendove u agronomskoj struci. Ono što je nama bitno jest da časopis bude u bazi koja obuhvaća vrhunske časopise u svijetu (Web of Science), gdje trenutno časopisu treba biti dodijeljen faktor odjeljka (impact factor).



Na Fakultetu skupljate stare sorte sjemena i pohranjujete ih u svrhu očuvanja. O kakvom je projektu riječ?

- Zbog genetske erozije, koja je dijelom prouzročena intenzifikacijom i prelaskom poljoprivrednika na profitabilne kulture, diljem svijeta dolazi do opasnosti od smanjenja genetske raznolikosti. Postojeća je raznolikost poljoprivrednih kultura nezamjenjiva za potrebe proizvodnje hrane i čini bogatstvo i baštinu svake zemlje. Kao članica Radne skupine Industrijsko bilje na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek sudjelujem u jednom projektu iz Podmjere 10.2 - Biljni genetski resursi, u kojem se nastoji pronaći, opisati sorte i pohraniti sjeme naših domaćih starih sorti. Od industrijskog bilja prikupili smo nekoliko sorata uljne bundeve i domaćeg maka na području Republike Hrvatske. S obzirom na to da je projekt još uvijek aktualan, nastojat ćemo prikupiti još sorata, jer domaćinstva diljem zemlje sigurno imaju svoje vlastito sjeme koje se prenosi generacijama, a na ovaj ga se način može sačuvati od izumiranja.

Vrijeme godišnjih odmora je iz nas, stignete li pročitati nešto za svoju dušu? Iz pouzdanih izvora znamo da vam literature ne nedostaje!

- U ovoj fazi života prevladava dječja literatura. Uvijek pokušavamo neki problem koji nastane riješiti slikovnicama, koje djeca progutaju u sekundi. Kako suprug puno čita, često ukradem neki naslov koji mi zapne za oko. Ono što bih svima preporučila, i neće vam biti žao što ste izdvojili vrijeme za to, knjiga je Osam planina talijanskog autora Paola Cognettija.