Mišo Tokić: Tehnologija je dobrodošla,no važniji je onaj tko ju koristi
Datum objave: 24. srpnja, 2021.
Magistar filozofije i hrvatskog jezika i književnosti danas je na
poslijediplomskom studiju Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju na
Doktorskoj školi. Poseban interes posvećuje etici u marketingu i menadžmentu
naslanjajući se na radno iskustvo stručnog suradnika u promociji i marketingu
jedne od inovativnijih izdavačkih kuća koje djeluju na našem području. S Mišom
Tokićem razgovaramo o školstvu i udžbenicima budućnosti, onome što digitalno
doba donosi i tehnologijama koje mijenjaju poglede na učenje.
Tesla i učitelj
Škola budućnosti nije
samo ustanova znanja, već ustanova kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja
opremljenog najnovijim obrazovnim i tehničkim sredstvima. Je li budućnost došla?
- Kada govorimo o budućnosti i perspektivi naših učenika u
školi, uzmimo samo nekoliko zanimljivih činjenica u obzir koje je iznio naš
poznati edukator i astronom Korlević. Samo 2016. stvorili smo podataka koliko je
stvoreno od cijele 2015. pa do krapinskog pračovjeka. U ovoj 2021. duplamo
ukupnu količinu informacija svakih 12 sati. Uskoro ćemo imati teleskop (Square
Kilometre Array) koji će u danu izbaciti količinu podataka koja je jednaka
količini svih podataka cijeloga interneta u 2016. godini. U razgovoru s
učiteljima vidi se da promišljaju o tome kako osposobiti djecu da budu uspješna
i kako ih pripremiti za svijet koji dolazi. Iznimno je bitna dobra tehnološka
opremljenost učionice, ali još je važniji onaj tko ih koristi. Nikole Tesle,
prema njegovim riječima, kao velikog izumitelja ne bi bilo da nije imao učitelja
Martina Sekulića, za kojega većina ljudi vjerojatno nikada nije ni čula. Stoga,
nema škole budućnosti bez vrhunskih učitelja.
U
golemoj mjeri živimo digitalno, škole se opremaju interaktivnim ekranima,
tabletima, osiguravaju besplatan internet. Kako se vaša izdavačka kuća
prilagodila obrazovanju "sutrašnjice"? - Kako bi rekao Carl
Sagan, tehnologija je postala dio naše svakodnevice i mi smo društvo koje
apsolutno ovisi o tehnologiji. Pozdravljam modernizaciju škola i nastavnih
sredstava i doista me raduje što se škole na našem području obnavljaju i
opremaju. U školama imamo vodstva koja razumiju kako je ulaganje u škole zapravo
ulaganje u budućnost. No, od svega toga najvažnije je što imamo vrhunske
učitelje i nastavnike koji uz sve poteškoće rade izniman posao. U našoj
izdavačkoj kući uvijek razmišljamo kako mi kao izdavač možemo pomoći učiteljima
i pridonijeti kvaliteti obrazovanja i novoj paradigmi učenja. Smatram kako je
iznimno važno imati partnerski odnos s obrazovnim institucijama. Uložili smo
veliki trud i znanje u proces digitalizacije hrvatskih škola. Ponosan sam što
smo sa svojim digitalnim udžbenicima na softverskoj platformi mozaBook prva
velika izdavačka kuća koja je uvela napredna softverska rješenja u obrazovni
sustav.
Recite nam više o mozaBook platformi? -
Shvatili smo da hrvatskom školstvu možemo pridonijeti svojim cjelovitim
digitalnim rješenjima. Krenuli smo s licenciranom prezentacijom i stručnim
predavanjima na kojima smo učiteljima pokazali sve prednosti sustava. MozaBook
je zapravo svojevrstan interaktivni prezentacijski softver u koji su
implantirani naši digitalni udžbenici. U mozaBooku imate virtualnu stvarnost
gdje primjerice možete prošetati Stradunom u 16. stoljeću, spajati strujne
krugove ili pokazati nastajanje potresa. To su male aplikacije s dinamičkim 3D
modelima, slojevima, različitim mogućnostima prikaza, ugrađenim skriptama i
scenarijima, animacijama, naracijama, ugrađenim kvizovima i interaktivnim
igrama, pa čak i mogućnostima za doživljaj u virtualnoj stvarnosti. S pomoću tih
alata sve je u jednoj interakciji, od nas, preko našeg servera do učionice,
učitelja, učenika i roditelja, svi mogu sudjelovati u kreiranju, ispravljanju i
dopunjavaju sadržaja. To je jedna posebna "učionica za 21. stoljeće" koja se
može mjeriti s najmodernijim učionicama zapadnog razvijenog svijeta.
Uz digitalne materijale, posebnu pozornost posvetili ste i
projektu razvijanja materijala za darovite učenike i učenike koji rade prema
primjerenom programu. Što je temelj novom pristupu?
- Kako bi
rekao John Dewey, obrazovanje je proces življenja, a ne samo priprema za budući
život. Svako je dijete posebno. To je bila ključna misao u ovome projektu.
Pripremili smo novu generaciju udžbenika za učenike s teškoćama u razvoju. Cilj
je, između ostaloga, školu učiniti ugodnim i poticajnim okruženjem. Udžbenici su
izgledom i sadržajem jednaki standardnim udžbenicima, ali su grafički, sadržajno
i jezično prilagođeni. Osim udžbenika napravili smo zbroj jednostavnih zadataka
za svaki predmet i razred od prvoga do četvrtoga razreda. Time smo zaokružili
podršku učenicima s poteškoćama u učenju. Tu veliku zahvalnost pridajem stručnim
timovima logopeda i edukacijskih rehabilitatora koji su pokazali iznimno znanje
i stručnost te nam pomogli da ostvarimo ovaj jedinstven projekt. Veliku
pozornost pridajemo i darovitim učenicima. Kroz ovaj projekt realizirat ćemo
priručnik, praktični rad i suradnju s dvije velike institucije u području rada s
darovitim učenicima.
Zbog nabave novih udžbenika roditelji su
uglavnom u "drami". Upravo je završen odabir udžbenika za nadolazeću školsku
godinu. Kako ste kao izdavačka kuća zadovoljni? - Naravno,
uvijek je taj početak nastavne godine nekako turbulentan, no roditelji i
učitelji mogu biti mirni, udžbenici su spremni i upravo nam je sada razdoblje
kada ih pripremamo i šaljemo po narudžbama škola. Iznimno smo zadovoljni
odabirom udžbenika i zahvalni smo na danom povjerenju. Osobno me doista veseli
činjenica da je naš trud i kvalitetan rad prepoznat. Dano povjerenje i visoka
zastupljenost putokaz su nam za daljnje razvijanje svoje podrške i kvalitete
udžbenika. Mogao bih reći i da završetkom odabira udžbenika naš posao i priprema
za početak nastavne godine tek počinju. Veselimo se početku nastave i
realizaciji nekoliko velikih projekata i novosti koje smo pripremili.
Bitna je ravnoteža
Vodite i Male
filozofe kao izbornu nastavu, surađujete s lokalnom zajednicom, kroz posao
upoznajte puno ljudi. Jesmo li kao društvo postali previše digitalni?
- Mali filozofi su volonterski rad i plod isključivo ljubavi prema
poučavanju i filozofiji. Program provodim na izbornoj nastavi u kojoj nam je
glavni cilj razvoj i usmjeravanje djece u uvježbavanju vlastitoga kreativnog i
kritičkog mišljenja. Stoga na Malim filozofima djeca promišljaju, razgovaraju,
logički povezuju i razvijaju kritičko mišljenje na temelju argumenata. Na
jednome satu obrade teme Mašta učenik je (3. razred!) argumentirao kako bez
mašte nema logike! Sličnu je definiciju dao i A. Einsten. Logika će vas odvesti
od točke A do točke B, a mašta vas vodi gdje poželite. Djeca su čudo i zapravo
me uvijek iznova raduje razina njihova zaključivanja. Jedan od privilegija posla
jest i rad na različitim projektima gdje imam priliku sudjelovati u razvijanju
lokalne zajednice. Jedan je takav projekt iznjedrio suradnju s Fakultetom za
odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Rezultat suradnje je digitalno
opremljena Alfa učionica. Totalna digitalizacija obrazovnog sustava, naravno,
nije dobra stvar. Mi koji smo u školama vidimo koliko djeci nedostaje međusobna
interakcija.
Kad niste digitalni, kakve žanrove čitate u
tiskanom obliku? Preporučite nam nekoliko naslova.
- Veći dio
vremena iščitavam znanstvenu i stručnu literaturu, a ono malo vremena što ostane
volim provesti u svijetu C. S. Lewisa, J. R. R. Tolkiena i ostale ekipe iz puba
The Eagle and Child. Danas smo mnogo spominjali proces digitalizacije u našem
obrazovnom sustavu. U školi metodičari iznimno paze na vrijeme koje djeca
provedu pred ekranima i tu problema nema. Koliko je bitno za roditelje istu
ravnotežu održati i kod kuće, može se pročitati u knjizi Digitalna demencija
njemačkog neuroznanstvenika i psihijatra Manfreda Spitzera. Historia est
magistra vitae, pa ljubiteljima dobre knjige svakako preporuka za vrhunskog
finskog pisca Miku T. Waltarija i njegove iznimne povijesne romane Sinuhe
Egipćanin, Besmrtnik Turms, Rimljanin i Tamna strana duge.