Maja Galić ima bogato iskustvo u jačanju konkurentnosti gospodarstva te razvoju poslovne klime malih i srednjih poduzetnika. Time se bavi više od deset godina, tijekom kojih se specijalizirala za pripremu i provedbu projekata financiranih sredstvima EU-a. Član je Odbora za EU fondove pri udruzi Glas poduzetnika te dugogodišnji predavač u Algebrinu edukacijskom programu Voditelj izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova. Dosadašnji portfelj projekata na kojima je radila doseže vrijednost veću od 350 milijuna kuna. O mogućnostima koje pružaju EU projekti, zamkama i prednostima, razgovaramo s magistrom informacijskih znanosti, sve uspješnijom mladom poslovnom ženom.

Kako je tekao vaš put stjecanja znanja vezanih uz povlačenje EU sredstava? Mnoge je i danas strah svega vezanog uz europske fondove. Ima li mjesta za paniku?



- Zapravo, vrlo zanimljivo i potpuno neočekivano. Nakon završetka studija javljala sam se na sve natječaje za posao koje sam pronašla, od poslovne tajnice u jednom trgovačkom centru do prodajne predstavnice za jednu duhansku kompaniju. Jednog me dana nazvala kolegica s fakulteta (hvala, Kristina), koja je u međuvremenu pronašla posao u struci, i rekla kako je na radiju čula za projekt Centra za poduzetništvo i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji su, kao partneri na projektu, u potrazi za visokoobrazovanim i nezaposlenim osobama, budućim polaznicima programa za voditelje EU projekata. Napisala sam zamolbu za sudjelovanje u programu - od zamolbi za posao vjerojatno kreće moja ljubav prema kreativnom pisanju projekata (smijeh) - i upala. Na samom kraju programa dobili smo upit tadašnje voditeljice je li slobodno proslijediti naše životopise jednoj osječkoj tvrtki. I eto, nakon nekoliko testiranja i razgovora za posao počinje moj rad na EU projektima. Mjesta za paniku nema, ali otvorio se veliki prostor za rad na realizaciji novih ideja preko fondova.

Prvo iskustvo vezano uz EU projekte stekli ste upravo u poduzetničkom inkubatoru? Koju ste funkciju imali, na kojim ste projektima radili, s kim ste surađivali?



- Da, tamo kreće upoznavanje velike količine entuzijasta, malih pokretača velikih stvari, ljudi kojima sam se uvijek nekako divila na njihovim uspjesima, a to su poduzetnici. Imala sam super upravu, još bolju ekipu i imala sam što od njih naučiti. Počela sam rad na administrativnim poslovima, a vrlo brzo i na provedbi projekta za koji je Inkubator tada dobio EU sredstva. Odmah sam bačena u vatru. Uglavnom sam radila na infrastrukturnim projektima, a kroz provedbu sam upoznala veliku količinu kvalitetnih ljudi, s kojima danas dijelim puno više od posla. Ljepota rada na projektima je u tome što ne postoji određena struka koja se njima "treba" baviti. U tom poslu doista ima ljudi različitih struka, profila i razmišljanja. Svaki je projekt drukčiji i uvijek iznova učite o nekoj drugoj temi, upoznajete nove ljude, tako da bih, uz golemo iskustvo koje sam stekla, kao najveći rezultat rada ondje izdvojila upravo stjecanje velikog kruga kvalitetnih i dragih poslovnih suradnika i prijatelja.

Odlazite iz poduzetničkog inkubatora i počinjete raditi u vlastitoj tvrtki. Što vas je ponukalo na tu odluku?



- Odluka nije donesena u danu, i jako je dugo čučala u meni. Ponukala me želja da se potpuno posvetim onome što najviše volim, a to su projekti namijenjeni poduzetnicima. Također, u njihovu svakodnevnom okruženju, jednostavno poželiš biti dio njih. Svakakvih sam savjeta u tom razdoblju primila, ali jedan mi se osobito urezao. Prijatelj mi je rekao: ‘Ako te u životu ne vodi strah, sigurno ćeš uspjeti.‘ Jako volim svoj posao, sitne bojazni uvijek postoje, ali ne i strah koji bi me u tome blokirao, pa sam se, eto, odlučila samozaposliti. Diktiram si tempo (i priznajem, ponekad pretjeram), ali kao i u svakom poslu, zanimljiv je to miks ljutnje i umora, ali i smijeha i zadovoljstva. Kako u mom životu ime BISA ima posebno značenje, ime tvrtke je BIS Advice d.o.o., a ne Maja Consulting, kako bi to jednoj konzultantici priličilo. (smijeh)

Za povlačenje EU sredstava potrebna je dobra ideja, puno truda i potpora državnih institucija. Da je novac moguće povući svjedoče i vaši dosadašnji rezultati.



- Polaznicima u Algebri često ispričam priču kako me prije nekoliko godina nazvao član obitelji s pitanjem: ‘Čujem da se otvorio natječaj za poljoprivrednike, 50.000 eura nepovratno. Kako ja to mogu dobiti?‘ Pitam ga: ‘Jesi li ti poljoprivrednik?‘ Hm, nije bio. Bez obzira na to što se o fondovima u posljednje vrijeme puno priča, čini mi se da nije dovoljno osviještena činjenica da EU fondovi podupiru priče koje su prethodno dokazale svoju uspješnost i sposobnost u određenom području. Naravno, postoje i natječaji namijenjeni početnicima, diversifikaciji djelatnosti i sl., ali nekakvi preduvjeti moraju biti zadovoljeni. Ono što projektom "obećate", doista morate i realizirati. Drugim riječima, rezultati moraju postojati. S nekim klijentima radim dugi niz godina i projekti se jako lijepo nadovezuju. Ako mi je klijent poduzetnik, na prvom sastanku vrlo često čujem rečenicu ‘Nikada ništa nisam dobila/o.‘ E... ti su mi projekti najdraži, osobito kad nekoliko mjeseci poslije budu odobreni.

Budući da su EU fondovi veoma važni za razvoj poduzetništva te, općenito, za razvoj naše zemlje, bilo bi dobro da se što više osoba uključi u proces povlačenja sredstava. Jesu li toga svjesni naši poduzetnici?



- EU fondovi sigurno imaju jako veliku ulogu u razvoju naše zemlje i vjerujem da ćemo se gotovo svi složiti da su se veliki pomaci dogodili ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ako ništa, često ćemo na putu vidjeti table s oznakama vidljivosti "Financirano sredstvima Europske unije", sagrađene zgrade različitih namjena, obnovljene trgove, turističke atrakcije, za krajnje korisnike besplatne edukacije i dr. Zaista je puno mogućnosti. Neki su ih prepoznali i puno ranije, neki ih sada prepoznaju (i naravno da za to još nije kasno), a mislim da svi zajedno trebamo raditi na tome da ih što više približimo poduzetnicima. Na raspolaganju nam je novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje, natječaji iz Fonda za oporavak, i ono što je za nas Slavonce jako važno - nova nacionalna klasifikacija statističkih regija, rezultat koje će biti veći postotak sufinanciranja za područje koje je obuhvaćeno regijom Panonska Hrvatska. Naime, stara podjela na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku svrstala nas je u kategoriju ‘razvijenih‘ regija pa su, sukladno tome, poduzetnici iz, primjerice, Zagrebačke županije i Osječko-baranjske županije imali jednaku stopu sufinanciranja.

Na svojim predavanjima u Algebri ističete važnost tima koji kao jednu od glavnih karakteristika treba imati motiviranost. Recite nam više?



- Predavanja su moja druga ljubav i od 2014. godine, kada sam počela predavati u programu za voditelja EU projekata u Algebri, kroz njih je prošlo jako puno kvalitetnih polaznika. Neki od njih su danas moja ljuta konkurencija (smijeh) i presretna sam kad vidim da su ih te teme nastavile zanimati i da su vrlo uspješni u tome, jer to znači da sam dobro obavila svoj posao. U konačnici, ja sam nekada bila polaznik jedne EU edukacije, kao i oni. Mislim da je program vrlo kvalitetan i da se zaista ima što čuti i naučiti. S mnogima sam u kontaktu, rado ih čujem i komentiram s njima teme na kojima rade. Motivacija je bitna u svakom poslu, a bez timskog rada nema kvalitetnog projektnog prijedloga. Polaznike nastojim motivirati mnoštvom primjera iz prakse, a oni mene motiviraju željom za znanjem te dodatnim pitanjima.

Studirali ste informatologiju pa pretpostavljamo da, osim fondova, postoji ljubav i prema knjizi. Recite nam što čitate? Uz kakve se naslove opuštate?



- Najčešće se opuštam uz romane, a vrsta romana koji čitam najviše ovisi o mjestu na kojemu se nalazim. Ako je to more, onda je roman ljubavni ili ljubavno-kriminalistički. Za godišnji odmor najčešće biram knjige poput djela Liane Moriarty. U svakom slučaju, najdraži su mi kriminalistički romani, a osobito cijenim rad Joa Nesbøa.