Nakon završetka gimnazije, diplome, magisterija i doktorata, radi u Centru za
predškolski odgoj Osijek kao savjetnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja,
vanjska je suradnica na Pedagoškom fakultetu, a od 2001. kao stalna zaposlenica
Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Nakon brojnih izlaganja i predavanja
na sveučilištima, međunarodnim i domaćim skupovima i konferencijama,
usavršavanja, napisanih knjiga i niza znanstvenih radova, danas je prof. dr. sc.
Vesnica Mlinarević privremena dekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Humanitarno djelovanje nije joj strano,
dapače, kao ni knjiga i čitanje.
Poželjna Kineziologija
Predsjednica ste Upravnog vijeća GISKO-a, kako ste zadovoljni radom
Knjižnice?
- GISKO djelatnošću zadovoljava potrebe za informacijama, znanjem i kulturom
stanovnika Osijeka i okolice. Programi i aktivnosti na raspolaganju su i putem
mrežnih mjesta uz nove modele pristupa, povezivanja i suradnje. Kulturnim
programima promovira različite oblike svoje djelatnosti, sve pohvale na
ozbiljnom i složenom radu, vodstvu i djelatnicima. Kulturno-promotivne
djelatnosti za odrasle kontinuirane su i raznolike u pandemijskim uvjetima.
Vrijedne su i prepoznatljive pedagoško-animatorske aktivnosti, radionice,
izložbe, književni kviz, pričaonice… Izdvajam aktivnosti Knjižnica na kućnom
pragu, aplikaciju mKnjižnica, volonterski program i bogatu međunarodnu suradnju
te niz programa u American Corneru. GISKO je prepoznatljiva i u promicanju
istraživačkih i znanstvenih aktivnosti, popularizaciji znanosti i suradnji s
odgojno-obrazovnim i kulturnim institucijama.
Ne propuštamo spomenuti kako je namjenski građena zgrada jedan od preduvjeta
bolje provedbe knjižničnih programa i aktivnosti. Kakva su vaša
promišljanja?
- GISKO treba prostor i sada je pravo/krajnje vrijeme. Rijeka je dobila novu
knjižnicu u okviru projekta Europska prijestolnica kulture, čemu se nadao
Osijek. Počela je gradnja nove zgrade gradske knjižnice i čitaonice u
Vinkovcima. O veličini prostora ne bih, jer bi komparacija bila bolna, posebice
ako usporedimo niz projekata, aktivnosti i knjižni fond Gradske i sveučilišne
knjižnice Osijek, po čemu je prepoznatljiva i iznimna. Osijek je gospodarsko i
kulturno središte Slavonije i zato treba modernu i funkcionalnu knjižnicu,
adekvatne površine i opreme prepoznatljivog vizualnog identiteta primjerenu
potrebama i zahtjevima modernog doba, a najviše Osječanima, jer je i sada GISKO
kulturni inkubator i javni servis za sve generacije. Potiho se u predizbornim
obećanjima spominje gradnja gradske knjižnice, a Osječani to svakako
zaslužuju.
Privremena ste dekanica Kineziološkog fakulteta. Zašto je toliko dugo trebalo
da Osijek dobije ovaj i više nego potreban i tražen fakultet?
- Nije bilo ranije, možda je čekalo novo tisućljeće, važno da je osnovan kao
treći kineziološki fakultet u Hrvatskoj i treba težiti razvoju,
prepoznatljivosti i kvaliteti studiranja, istraživanja, cjeloživotnog
obrazovanja i promicanju sporta, posebice vrhunskog sporta u istočnom dijelu
Hrvatske. Tradicija školovanja kadra iz područja kineziologije, odnosno fizičke
kulture, počela je 1961. na Pedagoškoj akademiji, a na Fakultetu za odgojne i
obrazovne znanosti 2017. počela je nastava na preddiplomskom sveučilišnom
studijskom programu Kineziologija za prvu generaciju studenata. Sveučilišni je
Senat 27. svibnja 2020. donio odluku o osnivanju Kineziološkog fakulteta u
Osijeku, 27. srpnja imenovana sam privremenom dekanicom te je od tada moj fokus
na ustroju i razvoju Fakulteta. Danas na Kineziološkom fakultetu studiraju 233
studenta na preddiplomskom sveučilišnom studiju Kineziologija i na diplomskom
sveučilišnom studiju Kineziološka edukacija. Iduće akademske godine upisujemo i
50 izvanrednih studenata na Preddiplomski studij. Radi obrazovanja kadra za rad
u područjima primijenjene kineziologije i traženih kompetencija na tržištu rada
u tijeku su upisi polaznika na programe cjeloživotnog obrazovanja - voditelj
sportsko-rekreacijskih aktivnosti i voditelj kondicijske pripreme. Interes je
studenata velik, poželjan smo fakultet, dvije trećine studenata nije u
mogućnosti upisati se. Vodimo se prepoznatljivošću na tržištu rada i
uključenošću u sport i razvoj zdravog grada i društva te razvijamo
znanstveno-istraživačku djelatnost primijenjene kineziologije.
Imate li vi dovoljno prostora s obzirom na to da ste novi fakultet? S kim
surađujete u ovom razdoblju djelovanja?
- Imamo prostore za stručne službe, nastavnike, studente i nastavu u lijevom
krilu Graditeljsko-geodetske škole, koristimo sportsku dvoranu, izišli su nam
ususret s prostorom i dekani Građevinskog i arhitektonskog fakulteta, Fakulteta
za odgojne i obrazovne znanosti, Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti i pročelnik
Odjela za matematiku. Željela bih naglasiti i suradnju s ostalim sastavnicama
Sveučilišta, Kineziološkim fakultetima Zagreb i Split, sportskim klubovima i
udrugama, NK Osijekom, Nogometnom akademijom Krpan Babić, AK Slavonija Žito, RK
Osijek, Športskim objektima, OŠ Frana Krste Frankopana, Graditeljsko-geodetskom
školom Osijek, Dječjim vrtićima Osijek, Centrom za autizam, Dječjim domom
Klasje, a velika nam je podrška rektor i uprava Sveučilišta. Fakultet nisu samo
prostori, ljudski su resursi kapital i naši studenti, zajedništvo i težnja prema
izvrsnosti. Sa 16 nastavnika, a nadajući se novim zapošljavanjima krizi unatoč,
imamo perspektivu, veliki interes studenata za upis, razvijat ćemo nove
diplomske i druge studije. Željno očekujemo početak projekta gradnje vanjskih
sportskih terena u sveučilišnom kampusu i gradnju polivalentne sportske dvorane.
Činiti dobro
U mladosti ste se bavili padobranstvom? Koje sportove pratite, trenirate li i
danas?
- Padobranstvo mi je donijelo novi pogled na svijet, testirala sam svoje
granice, suočila se sa strahovima, to je za mene bila strast, vještina i način
života. U ekstremnom sportu osoba ovisi sama o sebi, sposobnostima, kondicijskoj
pripremi i znanju. Ti sportovi obično uključuju veće brzine, visine, visok
stupanj fizičkog i mentalnog napora, ojačate i odrede vas u životu. Ljudi biraju
izazove u skladu s predispozicijama, a svladavanje izazova ljudska je potreba
prema bržem, boljem. Pratim nogomet, atletiku, tenis, skijanje. Tadašnji
adrenalinski sport zamijenila sam putovanjima, hodanjem, vježbanjem,
plivanjem...
Volite darivati sebe, ali još više drugima. Recite nam više o vašim
humanitarnim projektima?
- Dajući sebe i svoje dragocjeno vrijeme na usluzi onima u potrebi, važno je
činiti dobro "sitnim" djelima u svom okruženju i naglasiti vrijednost u
promoviranju pozitivnih međuljudskih odnosa. Članica sam Lions kluba Mursa i
bavim se humanitarnima radom. Posljednja je naša akcija Budućnost se piše kada
dijete diše - Noa za male borce i prikupljena su uz pomoć dobrih ljudi
financijska sredstava za kupnju NO-A uređaja za doziranje dušikovog monoksida
nužnog najmlađim pacijentima Klinike za pedijatriju u Osijeku. Bez svijesti o
nužnosti pomaganja život bi bio tužniji u raskoraku dvaju svjetova, svijeta
bogatih i siromašnih, zdravih i bolesnih, moćnih i obespravljenih. Mi, mursice,
duhovno bogatstvo dobivamo i dajemo ljudima dobra srca. Stvaramo ono što je
nekome u potrebi unijelo vjeru u ljudsku dobrotu i nadu u bolje sutra. Vodim se
motom "Ljubav i znanje dijeljenjem se množe".
Možete li nam preporučiti nekoliko naslova koje ste pronašli na policama
GISKO-a?
- GISKO uistinu ima bogat knjižni fond. Moja su preporuka futuristički roman
Svjedočanstva kao nastavak uspješnice Sluškinjina priča, zatim Gala – Dali,
Nešto crveno pokraj ceste, roman o pogrešnim pretpostavkama, drugim šansama i
snazi odnosa, roman Rastapanje o šokantnoj kronici odrastanja, a svakako i
Posveta Kataloniji, memoari Georgea Orwella, kao i njegovi najpoznatiji romani
Životinjska farma i 1984. Upravo čitam Walden ili život u šumi, o životu u
skladu s prirodom i porukom kako želimo stvari koje zapravo ne
trebamo.