Dunja Duić: Djed je zaslužan za to što ovdje želim provesti život
Datum objave: 20. veljače, 2021.
Već sam pogled na životopis sugerira kako je riječ o iznimno vrijednoj,
pametnoj i dobro organiziranoj osobi. Dunja Duić docentica je na Katedri
ustavnog i europskog prava i prodekanica za znanost, međunarodnu suradnju i
poslijediplomske studije na Pravnom fakultetu Osijek. Autorica je i urednica
nekoliko knjiga i niza znanstvenih radova iz područja europskog prava.
Predsjedava Upravnim odborom Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku.
Uz sve navedeno ova je uspješna mlada žena brižna majka trogodišnjih blizanki i
devetogodišnje kćeri.
PRAVO NIJE
SUHOPARNO
Vanjska i sigurnosna politika Europske unije naslov je vaše autorske
knjige. Kako je nastala i kome je namijenjena?
- Čini mi se da
su me oduvijek zanimali politika i međunarodni odnosi. Zapravo, kad sam bila
mala, htjela sam biti Mirjana Rakić. Spletom nekih životnih okolnosti, umjesto
politologije, upisala sam Pravni fakultet. Bit ću potpuno iskrena, nikad se
nisam vidjela u ulozi odvjetnika ili suca. Prilika mi se pružila kada sam dobila
stipendiju za poslijediplomski studij u Belgiji. Upisala sam poslijediplomski
studij iz europskog prava u Gentu. Imala sam veliku sreću pohađati predavanja
vrhunskih profesora europskog prava, i tako je u moj život ušla mogućnost
izučavanja vanjske i sigurnosne politike EU-a. Na toj sam temi kasnije
doktorirala. Dugogodišnje proučavanje vanjske i sigurnosne politike EU-a temelj
je knjige koja je namijenjena studentima, ali i praktičarima koji se bave
sigurnošću i vanjskom politikom.
Kako je majka troje djece završila na NATO-ovim vježbama koje
simuliraju cyber napade?
- U okviru NATO-ova programa Znanost za
mir i sigurnost bila sam voditeljica projekta naslovljenog Ususret učinkovitoj
kibernetičkoj obrani u skladu s vladavinom prava. Projekt je bio namijenjen
vojnim i civilnim pravnim savjetnicima u oružanim snagama, odvjetnicima
sigurnosne zajednice, civilnim odvjetnicima na državnim sigurnosnim mjestima,
stručnjacima za politiku koji savjetuju o kibernetičkim problemima i studentima.
Kao voditeljica projekta i vanjski ekspert za sigurnosna pitanja EU-a bila sam
pozvana, uz ostale vanjske sudionike, biti dio vojne vježbe Cyber Coalition
kojom se upravljalo iz NATO-ovog kibernetičkog poligona u estonskom gradu
Tartuu. Uopće ne vidim prepreku da majka troje djece sudjeluje u čuvanju
kibernetičke sigurnosti, naravno kad ima izvanrednu podršku
obitelji.
Kada je riječ o vođenju kibernetičke obrane, zašto je
važno da ona bude u skladu s pravnim propisima?
- Koliko god
pravo svima zvučalo kako nešto suhoparno i nerazumljivo, pravnim je normama
reguliran gotovo svaki aspekt našeg života. Kada govorimo o pitanjima
kiberentičke obrane, ono što je važno istaknuti, osim nacionalnih propisa,
odnosi su država članica EU-a i država članica NATO saveza. U trenutku kad je
jedna država napadnuta, kako na zemlji, vodi, zraku, tako i online, aktivira se
načelo zajedničke obrane. Zvuči jednostavno, međutim, jako je važno da
djelovanje država bude u skladu s nacionalnim pravnim propisima i propisima
UN-a, NATO-a i EU-a. Zato, kada bi došlo do takvog napada ključno je voditi
brigu o pravnim propisima kako bi se poštovali međunarodni odnosi, temeljna
ljudska prava i ne bi prekršila načela razmjerne obrane.
Što radi
prodekanica za znanost, međunarodnu suradnju i poslijediplomske studija na
Pravnom fakultetu, kako ste se našli u toj ulozi?
- Dužnost
prodekanice preuzela sam u srpnju nakon polugodišnjeg v. d. mandata. Trenutačno
sam uz dekana izv. prof. dr. sc. Tunjicu Petraševića i prodekane doc. dr. sc.
Paulu Poretti i doc. dr. sc. Antu Novokmeta na početku četverogodišnjeg mandata.
Nije mi bio jednostavno prihvatiti ovu dužnost, uz veliku obitelj i obveze u
nastavi i znanosti, pitala sam se hoće li biti prezahtjevno. Kako smo si zadali
pozitivne ciljeve u želji za unošenjem promjena i modernizacijom Pravnog
fakulteta, još uvijek nisam požalila što sam izazov prihvatila. Moram reći da
sam sada, nakon godinu dana, uistinu ponosna kako su se nastavnici i studenti
brzo organizirali i nastavili raditi u "novom normalnom". Uz to, kroz proteklu
godinu, unatoč koroni, mislim da su se na fakultetu dogodili neki važni pomaci
koji su temelj za daljnji rad. Primjerice, ustrojen je novi studijski program
Diplomskog studija Socijalni rad, usvojen je novi Strateški program za razdoblje
2020. - 2025., i provedena je velika reforma Doktorskog studija. Iako se svaki
dan sastoji od stalnih izazova i niza obveza, trudimo se raditi pozitivne stvari
i pokrenuti znanstveno-nastavne procese.
U vašem životopisu
ističe se organizacija Dana Europe. Koji je cilj manifestacije, i je li polučila
željene rezultate?
- Prvi su Dani Europe održani 2016. godine, i
od tada se održavaju redovito svake godine. Dane organizira Katedra za ustavno i
europsko pravo i Europski dokumentacijski centar Knjižnice Pravnog fakulteta.
Tijekom Dana studenti i građani imaju priliku slušati rasprave o različitim
temama vezanim uz Europu i europsko pravo. Uz predavanja, održavaju se i
radionice o pisanju EU projekata, izrade Europass CV-a i pretraživanju europskih
baza podataka. Izuzetno sam ponosna što je ovo projekt osmišljen i realiziran u
suradnji sa studentima. Prvotni je cilj bio aktivirati studente V. godine u
okviru vježbi iz europskog prava. Želja mi je bila da pred kraj školovanja
dožive nešto vezano uz EU, razviju organizacijske sposobnosti i aktivno rade na
projektu. Ponosna sam što smo i prošle godine uspješno nastavili tradiciju Dana
Europe kada smo cijelu manifestaciju održali online, studenti uvijek imaju
pregršt ideja.
"ZLATNO
DOBA"
Nedavno je Gradskom vijeću Osijeka predložena inicijativa da se po
vašem djedu, nekadašnjem osječkom gradonačelniku Ivanu Feketeu, nazove pješački
most. U kojoj je fazi ta inicijativa?
- Godina poslijediplomskog
studija u inozemstvu naučila me da usprkos golemoj ljubavi prema putovanjima,
svoj život želim provesti u Osijeku. Djed je doista najzaslužniji za tu vezu s
gradom, ono što je on ovom gradu ostavio u nasljeđe neosporna je vrijednost.
Osječani kažu da je to "zlatno doba" Osijeka, kada su sagrađeni promenada,
pješački most, aerodrom, Gradski vrt, Copacabana, Pampas, dvorana Zrinjevac,
brojne osnovne škole, vrtići, fakulteti, domovi zdravlja, ambulante, gradski
kolektor, južna obilaznica itd. Iako je moj djed preminuo 2014. godine, tek je
prošle godine pokrenuta inicijativa da se prema njemu nazove pješački most.
Inicijativa koja je pokrenuta na Gradskom vijeću nije nikad stigla na Odbor za
utvrđivanje prijedloga imena ulica i trgova, i u mandatu ovog gradonačelnika i
neće. Mislim da je djed zaslužio da se po njemu imenuje neki dio našeg grada. S
obzirom na to da je prijedlog ostao nerazriješen za mandata ovog gradonačelnika,
nadam se da će njegov nasljednik dopustiti odlučivanje o ovoj
inicijativi.
Kao i djed, i vi ste zaljubljenik u knjigu i
čitanje. Što čitate, koje biste nam naslove preporučili?
-
Tijekom akademske godine najviše čitam znanstvenu literaturu. Međutim, kao
pasionirani čitatelj, kroz godinu skupljam nove naslove koji me zanimaju i zatim
provodim cijelo ljeto uz knjigu. Teško je nešto preporučiti, ali mogu istaknuti
posljednje dvije knjige koje čekaju da fakultet zatvori svoja vrata, a otvore se
ona ljetnog književnog svijeta. Upravo sam kupila posljednju knjigu Zorana
Ferića Putujuće kazalište i Miljenka Jergovića Vjetrogonja Babukić i njegovo
doba. U zadnje su vrijeme na mene trag ostavile knjige Yuvala Noaha Hararija,
dok kao ultimativnu zabavu u čitanju volim svakih nekoliko godina pročitati J.
M. Simmela i njegov zabavni klasik Može i bez kavijara. Na kraju, moram reći
kako se nadam da sam ljubav prema čitanju uspjela prenijeti na svoju djecu.
Helena trenutačno ne ispušta iz ruke već šestu knjigu Gregov dnevnik, sekama
blizankama trenutačni su favoriti Disneyjeva kolekcija i pustolovine Mrljeka i
Prljeka.