Prof. dr. sc. Milica Lukić na Filozofskom je fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku od 2018. i prodekanica za razvoj i poslovanje. U nadahnjujućoj suradničkoj atmosferi radi na pozitivnim promjenama u toj ustanovi. Na fakultetu su tako obnovljene mnoge učionice, zajedničke prostorije, knjižnica je dobila zasebnu zgradu... Fakultet je osuvremenio vlastitu ulogu, a njegova je vidljivost povećana. Estet u duši i djelu, stručnjakinja za staroslavenski jezik i kulturnu baštinu, dobitnica Državne nagrade za znanost, poznavateljica knjiga, filmova, dobrih vina, srednjovjekovne i barokne gastronomije... govori nam o izazovima i planovima u upravo pristigloj 2021. godini.

Na Filozofskom fakultetu predajete niz kolegija vezanih uz staroslavenski jezik i slavenska pisma. Koliko su ti kolegiji važni za razumijevanje početaka nacionalne baštine?

- Studijski program hrvatskoga jezika te je kolegije uvrstio u obvezne na prvoj godini studija. Bez njih je nemoguće postići razumijevanje hrvatske kulturne baštine, kao ni kulture ostalih slavenskih naroda. Pri tome se jezik nameće kao izvor za razumijevanje kulture. Staroslavenski je jezik zajednički kulturni iskon svih Slavena, jezik je to koji je gotovo svim slavenskim narodima služio kao književni bar u nekom razdoblju njihove povijesti. Podsjećam da je to slovo iskona upisano u Bašćansku ploču, čime je ona označena simboličnim početkom hrvatske književne, pismovne i kulturne povijesti.

Osobno mi je zanimljiv vaš kolegij Srednjovjekovni simboli i njihova značenja. Neke srednjovjekovne simbole danas razumijemo s lakoćom, neke, pak, i ne. O kojim je simbolima riječ? Što nam danas kazuju ti isti simboli?

- Taj je interdisciplinarni, ali inicijalno filološki/gramatološki kolegij potpuno posvećen simboličkom tumačenju glagoljice kao srednjovjekovnoga pisma u koje je utkana kršćanska simbolika. Ta se simbolika iščitava iz triju komunikacijskih razina svakoga slova - njegova oblika, njegova brojevnog koda i njegova (leksičkog) imena. Lako je zamijetiti da prvo slovo (oble) glagoljice az (?) ima oblik križa, temeljnoga kršćanskog simbola i simbola druge božanske osobe - Isusa Krista. Križ je uočljiv i u ostalim slovima, ali jednako tako i krug/kružnica te trokut. Krug/kružnicu možemo protumačiti kao simbol božanskoga jedinstva i savršenstva, prve božanske osobe - Boga Oca, a trokut kao simbol Svetoga Trojstva, ali i treće božanske osobe - Duha Svetoga. Glagoljica je dakle matrica od koje se polazi u tumačenju simbologije srednjega vijeka udruživanjem filologije s filozofijom, teologijom, historiografijom, matematikom, znanosti o umjetnosti i drugim disciplinama. Simbolika glagoljice posreduje priču o kršćanstvu na način koji studenti lako upijaju te je za zaključiti kako je dragocjena suvremenim osobama unatoč činjenici da je stvarana za potrebe opismenjavanja i pokrštavanja na srednjovjekovnom, slavenskom (velikomoravskom) prostoru.

Predajete i na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost u Cetinju, Crna Gora. Koliki vam problem u provedbi nastave stvara pandemija, na oba fakulteta? Je li narušen standard svladavanja gradiva?

- Do prošloga sam ožujka punih šest godina svaki mjesec putovala u Crnu Goru na predavanja. Od tada crnogorske studente, kao i mnoge osječke, znam samo kao ime koje ne mogu povezati s licem, osobom, energijom koju nose, a to jako nedostaje mojoj definiciji nastavničkoga poziva. Vjerujem da sam jedna od mnogih koji živu nastavu drže nezamjenjivom, ali unatoč tome uočavam kako i održavanje nastave na daljinu može biti vrlo uspješno i kvalitetno i za nastavnike i za studente. Svakako skraćuje kilometre. Svježe studentske ankete pokazuju da je prošlogodišnje “pandemijsko studiranje” visoko ocijenjeno, a to onda znači da su se svi sudionici nastavnoga procesa uspjeli prilagoditi novim okolnostima te da su studenti primili neke druge kvalitetne sadržaje koji izostaju u kontaktnoj nastavi.

Autorica ste nekoliko nagrađenih znanstvenih knjiga, objavili ste više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Koje teme obrađujete, kako je biti nagrađivana autorica?

- Paleokroatističke i paleoslavističke teme moje su prvo polje djelovanja, osobito 19-stoljetna Cyrillomethodiana i filozofsko-simboličko tumačenje glagoljskoga pisma. Osim njima bavim se i pitanjima jezika i kultura u doticajima, slavonskim dijalektom, ali i kulturološkim temama općenito. U posljednjih sam se nekoliko godina gotovo potpuno posvetila glagoljici kao interdisciplinarnom fenomenu, o čemu svjedoči i moja najnovija knjiga Nova vita glagolitici (2019) u suautorstvu s mojom asistenticom dr. sc. Verom Blažević Krezić. Tri komunikacijske razine glagoljice plodno su tlo za promišljanje o tom pismu. Kada se, primjerice, iz perspektive broja krene prema ostalim komunikacijskim kodovima, dolazi se do zaključka kako je riječ o pismu koje je u pravom misionarskom duhu bilo sposobno zagrliti novi kulturni prostor (slavenski), poštujući njegovu tradiciju (praindoeuropsku i praslavensku) i ne potirući ju, nego gradeći na njoj i puneći je duhom kršćanstva odnjegovanim na grčkoj filozofskoj misli. Na proučavanje glagoljičnih pismena iz perspektive broja ponukala me Pitagorina misao da poznavati brojeve znači poznavati tajne svemira te vrlo slično formulirana misao Nikole Tesle o veličanstvenosti brojeva 3, 6 i 9 koje on naziva “ključevima univerzuma”. Upravo se navedeni brojevi u različitim kombinacijama vežu uz glagoljična pismena i pismovni sustav u cjelini koji, usustavljen prema akrofonetskom načelu, odašilje jedinstvenu poruku o vrijednosti i važnosti pismenosti koja je jednako aktualna u svakom vremenu: Ja koji poznajem slova kažem da je dobro živjeti na zemlji..., drugim riječima da biti pismen znači biti svoj! Bjelodano je i iz ovih nekoliko informacija da glagoljica nije samo historijska činjenica, ona je živa i progovara u svojim različitim dimenzijama i suvremenom čovjeku. Može mu poslužiti kao sredstvo spoznaje, poniranja u samoga sebe, spoznavanja osobnoga, a ne samo kulturnoga identiteta. Ta unutarnja, duhovna dimenzija drži me trajno znanstveno zaokupljenu tim pismom. A i konačno sam se proučavajući ga sprijateljila s matematikom!

Kada je riječ o nagradama, moja je najveća nagrada ona koju dobivam u samom procesu stvaranja, kao Huizingin homo ludens. Nagrađena sam poslom koji volim i u kojemu istinski uživam, a “vanjske” nagrade pokazuju smjer u kojemu treba ustrajati te ih u tom smislu primam i kao određenu obvezu.

Posebno ste posvećeni popularizaciji znanosti i povezivanju filologije s ostalim znanstvenim disciplinama te kreativnim i umjetničkim praksama. Što slijedi?

- Državnom nagradom za znanost 2018. godine odlikovana sam s mojom asistenticom V. Blažević Krezić upravo za desetljeće posvećenosti popularizaciji baštinske kulture - staroslavenskoga jezika, hrvatskoga glagoljaštva, napose glagoljičnoga pisma. Među tim se projektima posebno ističu Glagoljaška večer(a) i Glagopedija - virtualna glagoljska enciklopedija, ali i neklasični performans o glagoljici Sto minuta S/slave - Glagoljica rediviva, strip Slavjanski dioskuri o hrvatskoj Cyrillomethodiani, mini film na temu romana Az Jasne Horvat, kao i drugi srodni projekti. U glagoljaškom duhu slijedi nastavak rada na projektu Glagoljaška večer(a), sada u suradnji s Kreativnom riznicom i Andizetom - jer tisuću godina glagoljaške kulture na hrvatskom je prostoru neiscrpan izvor tema, nastavlja se i rad na Glagopediji, tj. njezinu prilagođavanju za iPad te iPhon, prevođenju na engleski jezik, ali i na oblikovanju njezine knjigovne inačice. U planu je i oživljavanje oratorija o Sv. braći te istraživanja, pisanja, objavljivanja i snimanja na temu glagoljice.