Kolumne
Đelo od Gisko "u gostima" Piše: Srđan Lukačević
Jelena Havelka: Dopadljivi copy-paste interijeri zamka su u koju ne upadam
Datum objave: 20. lipnja, 2020.

Iskustva je stjecala u brojnim svjetskim metropolama, a u još više njih ostvarila svoja inovativna i originalna djela. Voli glazbu, ples, putovanja, rado je viđen gost u svakom društvu. Jelena Havelka, dama zarazna osmijeha, vulkanske energije, obećala je dizajnirati mi stan jednom kad dobijem na lotu, ostaje nam vidjeti hoće li obećanje ostvariti…


KAO U IGRAONICI

Šalu na stranu, stvarna je situacija da sve više Hrvata poseže za uslugama dizajnera kada je riječ o uređenju njihovih životnih i poslovnih prostora. Kada su se i zbog čega, prema vašem mišljenju, stvari počele mijenjati?

- Interijeri su prije bili uglavnom domena arhitekata, kojima je to bio dio arhitektonskog projekta. U takvom odnosu interijeri nisu prioritet, ne mogu ni biti, jer se odnose na kompleksan posao koji zahtijeva zasebnu pozornost. Na ovim prostorima nije ni bilo stručne izobrazbe dizajnera do pojave prvih generacija Studija dizajna, prije 30 godina, a dandanas ne postoji fakultet koji stvara kadar dizajnera interijera. Uglavnom se to svodi na razne programe ili kolegije interijera. Moj je osobni put išao tako da sam diplomirala Produkt dizajn na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, a potom sam magistrirala Dizajn interijera na University of Westminster u Londonu. Vjerujem da su kolege koji se bave uređenjem interijera imali sličan put, bilo da su stručnu izobrazbu stekli na Arhitektonskom fakultetu, Studiju dizajna, bilo negdje drugdje. Mislim da su veliku ulogu u osviještenosti odigrali specijalizirani časopisi za interijere koji su se posljednjih nekoliko desetljeća počeli javljati na našem tržištu. Nadalje, počele su se otvarati trgovine s dizajnerskim namještajem te uslugama za opremanje interijera. I na kraju, vjerojatno najveći impakt imao je internet uz socijalne mreže, koji je pružio lako dostupne informacije o novim trendovima i modernim dostignućima u sferi dizajna interijera. Pojavljivalo se sve više mogućnosti, u kojima se čovjek lako izgubi, i postalo je očito da se ulaganjem u stručno znanje štedi u cjelokupnoj investiciji.

Posljednjih je godina nastao pravi mali boom vaših projekata kada je riječ o poslovnim prostorima. Svaka je nova izvedba potvrđivala status prestiža i vas osobno i dizajniranog prostora. Recite nam više o tim projektima?

- Dio projekata interijera na kojima sam radila u nekoliko posljednjih godina, koji su ujedno bili i nagrađivani na internacionalnim natječajima, bili su za kompanije iz sfere IT industrije. Radi se o vrlo atraktivnim projektima, zanimljivim perspektivama poslovanja i velikoj slobodi kreativnog izražavanja, što je bio ključ uspješnosti. Ta mlada i dinamična struka nameće nove postulate u načinu rješavanja izazova, što u meni budi znatiželju i otvara apetit. U svakom prostoru, pogotovo poslovnom okruženju, iznimno je važna dobra organizacija prostora i navigacija ljudi. Također je važno stvaranje zona različitih karaktera koje zaposlenicima omogućuju promjenu aktivnosti. Navike i uvažena komocija IT populacije zahtijeva da razmišljate korak naprijed i predvidite način konzumiranja prostora koji će im biti interesantan. Time se u ovom aspektu pridonosi njihovu zadovoljstvu i posljedično zadržavanju kod poslodavca. Prvi takav projekt bio je za Inchoo. Uživala sam, kao da su me stavili u igraonicu. Shvatila sam da me taj tip interijera jako veseli, što smatram bitnim u svakom kreativnom poslu. Nakon toga slijedio je interijer izuzetno jakog identiteta za Njuškalo, potom potpuna suprotnost pomalo svemirskog Trikodera. Svaki od njih ima svoju dušu i preslikava vlastiti karakter. Trudim se da ne upadnem u zamku stvaranja dopadljivih copy-paste interijera te industrije, nego da čujem njihov otkucaj srca i u skladu s tim izgradim cijelu priču.

Na čemu trenutno radite? I, što je važnije, gdje radite?

- Posljenje dvije godine živim u Madridu, gdje sam u procesu otvaranja novog tržišta i novih projekata. Paralelno radim na projektima u Hrvatskoj. Ne mogu reći da je lako, ali zato su tu moderne tehnologije. Inače, nikad nisam voljela puno govoriti o stvarima koje su u najavi, preferiram to zadržati za sebe do trenutka realizacije.

Pomno birate suradnike, postoji li dovoljno kreativaca, stručnjaka i majstora koji mogu izvesti vaše zamisli? Jeste li se ikada našli u problemu zbog nedostatka tog kadra?

- Nažalost, to je uvijek bio problem, koji je sada još i veći. Stručne suradnike koji su se potvrdili čuvam kao suho zlato, ali mislim da je to svuda tako, u bilo kojoj branši. Rekla bih da je manji problem s kreativnom snagom nego s izvođačima koji njihove ideje mogu provesti u djelo. Na tržištu se konstantno pojavljuju novi materijali koji zahtijevaju nova znanja i tehnike primjene, koje izvođači moraju pratiti. Nažalost, cijela ekonomska i politička situacija utječe na samu kvalitetu ljudi i usluge. Naravno, našla sam se u situaciji da smo imali problema zbog nedostatka pravih majstora, tj. nestručnosti angažiranih. Ta činjenica povlači za sobom puno više problema nego što se se to može učiniti jer izvođenje interijera ima domino-efekt. Ne samo što se pomiče vremenska i financijska granica nego se i dovodi u pitanje izvođenje određenih stavki, zbog čega cijeli projekt može biti kompromitiran.


S KNJIGOM NA PUTOVANJE


Koju stručnu literaturu preporučujete konzultirati vašim mladim kolegama, koje dizajnerske biblije valja imati uvijek kraj sebe?

- Kada bih se morala odlučiti za jednu, zacijelo bi to bila knjiga Johna Pilea A History of Interior Design, koja daje dobar presjek interijera od samih početaka prebivanja u zatvorenim prostorima do današnjih dana, uzimajući u obzir socijalni i politički kontekst. Međutim, teško je to svesti samo na nekoliko knjiga, sve je to, rekla bih, summa summarum stručne literature, stoga jednostavno preporučujem konstantno čitanje unutar domene interesa. Dizajn je sam po sebi interdisciplinarna struka i u skladu s tim nužno je proučavati literaturu različitih struka kako bi se stvorila šira perspektiva svega što čini dizajn. Literatura vezana uz interijere često se svodi na "slikovnice", koje svi vole, jer jedna slika govori tisuću riječi. Osobnim sam iskustvom shvatila zašto je tome tako; prije sam uvijek detaljno opisivala svoje projekte nastojeći prikazati koji su sve bili izazovi i na koji su način riješeni, kako bih čitatelju prikazala ono "nevidljivo". Na kraju ljude to ne zanima, uglavnom se zadrže na upijanju vizualnog aspekta, koji nekom jest ili nije dopadljiv. Pravi kriterij, težinu i ljepotu rješavanja funkcionalnih pitanja zna klijent, koji svojim zadovoljstvom potvrđuje uspješan put od početne do krajnje točke.

Svjetski ste putnik, koje pisce izdvajate, uz koje se naslove opuštate i kada najčešće čitate?

- Najdraže su mi knjige iz područja duhovnosti, to me najviše opušta, potiče na razmišljanje, navodi da budem najbolja verzija sebe. Nedavno sam pročitala knjigu dr. Joe Dispenze Becoming Supernatural, koja me oduševila. Trenutno čitam knjigu Napoleona Hilla Think and Grow rich. Volim knjige koje me nečemu nauče i čitam ih u originalu ako su na engleskom ili španjolskom. Nedavno sam završila i online tečaj za ubrzano čitanje kako bih ostvarila plan čitanja jedne knjige tjedno. Priznajem da mi to još ne polazi za rukom, ali na dobrom sam putu, jer ima dosta toga na popisu što čeka da bude pročitano. Iako stalno pokušavam čitati prije spavanja, uglavnom se to svodi na čitanje u poslijepodnevnim satima. Obožavam putovati i ne krećem na putovanje bez knjiga, koje su uvijek obvezni dio mog travel accessorizea.