Proteklih se nekoliko dana u Osijeku u dvjema kulturnim ustanovama odvijao program izravno povezan uz slavnu i iznimno bogatu osječku obitelj Hengl. Riječ je o Muzeju Slavonije u kojemu je u četvrtak svečano otvorena gostujuća izložba zagrebačkog, potresom iznimno teško oštećenog, Muzeja za umjetnost i obrt MUO u Slavoniji/Slavonija u MUO te u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, u kojoj se odvijala manifestacija Noć knjige.

Poveznica ovih događaja je obitelj Hengl. Naime, dok se Noć knjige tradicionalno održavala u sjedištu ove kulturne, obrazovne i znanstvene ustanove, knjižnice, u kući Hengl, koju je Matilda Gillming Hengl dobila od svojih roditelja kao vjenčani dar, u Muzeju Slavonije, jednom od najstarijih i najvećih hrvatskih muzeja, izložen je izbor odjeće i modnog pribora ove slavne Osječanke koji se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Matilda Gillming Hengl svojim je osebujnim, za osječke prilike ekscentričnim, životnim i modnim stilom u Osijek kontinuirano, i promptno, unosila snažan utjecaj najnovijih europskih trendova.

Spomenuta su nam dva kulturna događaja na tren ponovno osvijestila izniman značaj ove obitelji za svekoliki napredak grada Osijeka. Gospođa Hengl, koja je na svojim brojnim putovanjima po mondenim europskim destinacijama upotpunjavala svoju garderobu i obiteljsku knjižnicu, u Osijek je ushićeno donosila i duh novoga vremena. Zasigurno se i pod njezinim utjecajem i zagovaranjem njezin suprug dr. Vjekoslav Hengl, osječki gradonačelnik od 1920. do 1934. godine, lakše odlučivao za brojna poboljšanja gradskoga života koja je proveo za vrijeme svoga četrnaestogodišnjeg gradonačelničkog upravljanja gradom. Od izgradnje električne centrale, elektrifikacije grada, zamjene konjskog tramvaja električnim, preko izgradnje domova zdravlja, bolničkih paviljona, škola, do uspostave Osječkog velesajma koji se svakog proljeća i jeseni od 1925. do 1933. odvijao u paviljonima koje su projektirali i izveli osječki arhitekti i graditelji, osobito Vladoje Aksmanović i Ante Slaviček. Nadamo se da će, jednog lijepog dana kada i Osijek bude dobio suvremenu namjenski projektiranu Gradsku knjižnicu, u kući Henglovih osvanuti muzej koji će dostojno prezentirati osječku secesiju i doprinos ove obitelji općem boljitku našega grada, osobito što je prilikom darovanja kuće namjera vlasnika bila da se u njoj smjesti muzejska ustanova za koju su darovali inicijalnu kolekciju umjetničkih slika, namještaja i cijelu obiteljsku knjižnicu koja je imala nekoliko tisuća knjiga. Ne zaboravimo da su haljine, šeširi, cipele i lepeze Matide Hengl među najvrjednijim eksponatima Zbirke odjeće i modnog pribora Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.