Nakon subotnje vrlo rasprostranjene manifestacije osmišljene zbog promicanja muzejske djelatnosti i osvještavanja javnosti o značaju muzejskih ustanova, Noći muzeja, valja podsjetiti i da je jedan od najstarijih i najvećih hrvatskih muzeja, Muzej Slavonije, uplovio u 146. godinu svoga postojanja. Prva ovogodišnja izložba, otvorena u Noći muzeja, nosi naziv “Moleraj tehnike oslikavanja zidova šablonama i valjcima” autorice etnologinje Tünde Šipoš Živić, čime je predstavljen njezin višegodišnji istraživački rad vezan uz tu specifičnu, gotovo potpuno zaboravljenu, tradiciju ovoga podneblja.

Nakon moleraja u Muzeju je iste noći otvorena i prigodna izložba “Laku noć kuno, dobro jutro euro”, kojom je autor izložbe, mr. sc. Branislav Miličić, predstavio kronološki slijed novca upotrebljavanog kroz povijest na tlu današnje Hrvatske. Numizmatička se izložba oslanja na temeljnu donaciju mladog osječkog veletrgovca Franje Sedlakovića, koji je u siječnju 1877. Poglavarstvu Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka ponudio svoju donaciju za službeni osnutak muzeja u Osijeku. Sedlakovićeva se donacija najvećim dijelom sastojala od numizmatike, oružja i kulturno-povijesnih predmeta. U velikoj je vijećničkoj dvorani bila iste godine javnosti izložena donirana zbirka pohranjena u vitrine izrađene u osječkoj tvrtki Samuela Bachracha, čiji se dućan nalazio na glavnom gornjogradskom trgu.

Uz osnutak Muzeja Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka vezana je i jedna od fotografija osječkog fotografa Juliusa Exnera iz 1877. Na fotografiji je glavni motiv zgrada Gradske vijećnice u vrijeme kada je Muzej već bio utemeljen i predmeti donirane zbirke izloženi javnosti. Ne smijemo zaboraviti da se u svojoj 146 godina dugoj povijesti Muzej često selio iz zgrade u zgradu, iz jednog dijela grada Osijeka u drugi, te se napokon 1946. skrasio na današnjoj adresi, u zgradi gdje je bio i osnovan, a u kojoj djeluje i danas. Barokna je zgrada Gradske vijećnice sagrađena 1702. i jedna je od najstarijih zgrada javne namjene u našem gradu, u čijoj se unutrašnjosti još nalaze brojni oslici šablonama od sredine 19. do početka 20. stoljeća. Tijekom desetljeća postojanja iz prebogatog i vrlo raznolikog fundusa do danas su se ustrojile još dvije samostalne muzejske ustanove - Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i Arheološki muzej Osijek. Unatoč izdvajanju više desetaka tisuća predmeta predviđenih za ustroj tih specijaliziranih muzejskih ustanova, Muzej Slavonije još uvijek je jedan od najvećih hrvatskih muzeja. U fundusu Muzeja nalaze se jedna od najvećih muzejskih knjižnica i jedna od najvećih numizmatičkih zbirki u našoj zemlji, a zbog mudrog vodstva pojedinih osječkih društava u prošlosti muzejski fundus čine iznimno vrijednim u širim okvirima i Zbirka streljačkih predmeta i Zbirka slobodnozidarskih predmeta. Danas Muzej Slavonije čuva građu unutar 126 muzejskih zbirki, organiziranih unutar osam odjela - od Numizmatičkog, Povijesnog, Prirodoslovnog, Etnografskog i Tehničkog odjela te Odjela umjetničkog obrta i Knjižnice. Muzej Slavonije od 1994. ima status nacionalnog muzeja.