Kolumne
Grgur Vremeplovac Piše: Grgur Ivanković
Kuća Schwarz: Dom znamenitog osječkog trgovca pomodnom robom
Datum objave: 16. siječnja, 2023.

Na zapadnoj strani Jägerove ulice, unutar niza historicističkih prizemnih i jednokatnih kuća, nalazi se i elegantna visokoprizemnica znamenitog osječkog trgovca pomodnom robom Leopolda Schwarza i njegove supruge Anne, rođene Biller.



Ana i Leopold Schwarz kupili su od grada zemljište za gradnju kuće na prostoru Generalskog vrta, koji se protezao od baroknih tvrđavskih zidina do Gornjega i Donjega grada, a nakon ukinuća vojne funkcije Tvrđe bio je predviđen za podizanje nove ulice, kojom je tada zaključena zapadna strana Gornjega grada prema baroknoj Tvrđi. Dana 31. svibnja 1885. godine Anna i Leopold Schwarz poslali su Poglavarstvu Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka molbu za izdavanje građevne dozvole kako bi sagradili visokoprizemnu kuću za stanovanje svoje obitelji. Povjerenstvo, u kojem su bili gradski mjernik Max Zucker i mjernički pristav Rudolf Graff, Stjepan Flausz, Benko Pfeiffer te susjedi Vaso Đurđević i Hugo Spitzer, 5. kolovoza iste godine obišlo je gradilište, nakon čega je odobrena gradnja kuće.

U projektu kuće, koji se čuva u Državnom arhivu u Osijeku, ucrtan je presjek kuće, tlocrt tavana, prizemlja i podruma, te je zabilježen datum dovršetka projekta, 28. srpnja 1885., ali nema potpisa graditelja. U podrumu, koji postoji samo ispod uličnog dijela kuće, projektom je zamišljeno sedam prostorija raznih namjena, među kojima su praonica rublja i jednosobni stan, koji se sastoji od sobe i prostrane kuhinje, Hausmeistera, koji ima 50 kvadratnih metara. Iza 22 metra širokog uličnog pročelja nižu se široki kolni ulaz i tri najreprezentativnije reprezentativne sobe Herrenzimmer, blagovaonica i dnevna soba. Prema dvorištu se nižu velika dječja soba, spavaća soba, golemi razvedeni hodnik, kupaonica i zaseban zahod te kuhinja s Wasserleitungom i zidanim štednjakom. U svim je sobama bila predviđena kaljeva peć, a kuhinja i kupaonica grijale su se s pomoću štednjaka i bojlera. Iz haustora su jedne stube vodile u visokoprizemni stan, a druge u podrum. Iz svake se prostorije u kući moglo izići u hodnik, osim iz dnevne sobe, za koju je ostavljena ta mogućnost.

Vrlo luksuzno organiziran tlocrt kuće daje nam do znanja da je obitelj Schwarz živjela dinamičnim društvenim životom te da je u kući bio za ono vrijeme vrlo dobro usklađen intimni i poslovni segment života obitelji. Pročelje je kuće bilo izvedeno točno prema predloženom nacrtu, koji je dovršen 30. srpnja 1885., što nam potvrđuju i rijetke stare razglednice na kojima se vidi ta kuća. Zahvaljujući kasnijem vlasništvu pročelje kuće ostalo je do danas gotovo izvorno sačuvano, osim što je uklonjena ili zazidana balustrada atike, te je nedavno restaurirano. Pročeljem dominira središnji rizalit koji obuhvaća tri prozora blagovaonice. Nad rizalitom se proteže atika ispunjena balusterima nad kojom se niže šest keramičkih urni. U popisu nekretnina u Slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku 1911. zabilježeno je da ova prizemnica ima osam soba, jednu kupaonicu, jednu kuhinju i tri nusprostorije u sklopu jednog stana. Vlasnik kuće već tada je bio Financijalni erar, koji je bio vlasnik i susjedne reprezentativne dvokatne historicističke uglovnice koju je sagradio Vaso Đurđević. Zanimljivost u projektu ove kuće jest planirana dječja soba, što nije bilo često u ono vrijeme. Leopold Schwarz, glava obitelji, umro je 14. studenoga 1903. u 61. godini, a pokopan je 16. studenoga 1903. u 10 sati prije podne na gornjogradskom Židovskom groblju.

POSVETA U IMENU LUKSUZNIH APARTMANA

Niz godina u kući je djelovao Geodetski zavod d.d. Osijek, nakon čijeg su stečaja nekretninu kupili osječki poduzetnici, koji su zgradu temeljito obnovili, iznutra modernizirali i prilagodili novoj namjeni, a izvana pomno restaurirali prekrasno historicističko pročelje. Danas kuća Schwarz nudi udoban smještaj unutar više luksuzno i funkcionalno uređenih apartmana, studija i soba, a sjećanje na ime izvornog vlasnika kuće Leopolda, Lava, Schwarza današnji su vlasnici sačuvali i u nazivu svoga objekta LAVilla.