Zapadnu stranu Županijske ulice krasi nekoliko izvrsnih primjera secesijske arhitekture, a među najzanimljivije se svakako ubraja kuća osječkog mehaničara Alexandera Baumgärtnera, u kojoj se danas nalazi poznati osječki hotel Waldinger.

Alexander Baumgätner bio je mehaničar i generalni zastupnik tvrtke šivaćih strojeva Pfaff za područje Kraljevine Slavonije. Prvu je mehaničarsku radnju otvorio, odmah nakon dolaska u Osijek, u iznajmljenom lokalu u Strossmayerovoj ulici, a već krajem 1903. godine naručio je projekt za generalno preuređenje skromne prizemnice nedaleko od klasicističke palače Virovitičke županije. Preuređenje prostorija i kreiranje novog pročelja prizemnice povjerio je netom u Osijek doseljenom graditelju Anti Slavičeku koji je već 31. siječnja 1904. ponudio svoje idejno rješenje po kojemu je kuća i uređena. Prema ulici, rušenjem zida, nastala je velika prostorija za obavljanje mehaničarske djelatnosti i za izlaganje najmodernijih modela šivaćih strojeva Pfaff. Nadalje je rušenjem starih i zidanjem novih zidova nastao niz manjih prostora za najam među kojima su bili skromni stanovi i obrtničke radionice. Posebnu je pozornost graditelj Slaviček posvetio oblikovanju pročelja koje je unatoč malim dimenzijama osmislio vrlo reprezentativno. Glavni je ulaz u kuću bio širok kako bi se u dvorište kuće moglo ući zaprežnim kolima, a prostor lokala imao je zaseban ulaz i iznimno širok izlog. Drveni izlog raskošno razvedenih secesijskih vitica iz 1904. i danas je sačuvan, te predstavlja najljepši i najstariji osječki secesijski izlog. Nakon što se tvrtka etablirala, Baumgärtnerovi su kupili susjednu kuću prema jugu, te su 1911. ponovo angažirali graditelja Slavičeka da i novokupljenu staru kuću stilski uskladi. U ožujku 1911. Slaviček je ponudio sjajno rješenje pri čemu je prema ulici kuću proširio još jednim, nešto širim dućanskim prostorom. Štukodekoracija je usklađena s onom na starijem dijelu kuće. Nekoliko mjeseci kasnije Baumgärtner se predomislio i kod Slavičeka naručio projekt za nadogradnju kata. Graditelj je štukodekoraciju prizemlja aplicirao na pročelje kata te protegnuo, gotovo cijelom širinom pročelja, mrežu od kovanog željeza na kojoj se nalazio natpis ALEXANDER BAUMGÄRTNER". Posebno je zanimljiv detalj štukature nad izlozima s motivima šivaćih strojeva Pfaff.

Vlasnik kuće Alexander Baumgärtner rođen je u Suhopolju 12. kolovoza 1889. Bio je oženjen Osječankom Anom rođenom Prohaska, s kojom je imao kćer i dva sina. Stariji sin Alexander poginuo je u Drugom svjetskom ratu, a kći Marijana i sin Zdenko doživjeli su veliku starost. Kći Marijana nakon mladosti provedene u Osijeku odselila se u Zagreb, gdje je živjela u svojoj kući na Šalati okružena obiteljskim portretima i predmetima iz roditeljske kuće u Osijeku. Sin Zdenko bio je liječnik, a oženio se Helom Derković, profesoricom povijesti umjetnosti, koja je cijeli svoj radni vijek zdušno predavala glazbenu i likovnu umjetnost, povijest umjetnosti i modernu umjetnost na osječkim gimnazijama. U mladosti je pisala i poeziju, a obitelj, suprug Zdenko i kći Mirta, posmrtno su joj objavili, prema izboru prof. Nade Olrom, zbirku poezije "Inje u voćnjaku". Obiteljska se grobnica Baumgärtnerovih nalazi na gornjogradskom, Aninom, groblju.