Jednokatnu samostojeću zgradu Đačkoga doma u Zagrebačkoj ulici projektirao je 1929. osječki arhitekt Vladoje Aksmanović. Pročelje zgrade simetrično je komponirano i razdijeljeno četirima pilastrima na tri polja, od kojih je središnje nešto uže od bočnih. U središnjoj su osi dvokrilni, a u bočnim trokrilni prozori s oberlihtima. Središnji je dio pročelja neznatno naglašen krovnom istakom s prozorom i trokutastim zabatom te natpisom.: ĐAČKI DOM.:, izvedenim od staklenih pločica u središnjem dijelu vijenca. Ulaz u zgradu je iz dvorišta.

Ovaj internat osječkog Društva Đački dom sagrađen je s ciljem da bude kulturna i humana ustanova koja zbrinjava učenike srednjih škola čiji roditelji žive izvan Osijeka, da siromašnim učenicima pruži pogodovnu ili besplatnu prehranu te da prema mogućnosti pruži siromašnim učenicima dnevni boravak.

Humanitarna misija odgoja omladine bila je prioritet pri stvaranju što primjerenijih uvjeta za rad ove ustanove. Imajući u vidu da je Dom sagrađen zauzimanjem članova osječke slobodnozidarske lože Budnost, utemeljene 1912., nimalo ne iznenađuju odrednice, od kojih neke sliče masonskima. Primjerice, za prijam u internat bilo je propisano: "Poželjno je da svaki roditelj ili staratelj imenuje pitomcu jednu punoljetnu osobu koja stanuje u Osijeku kao jamca. Naznaka jamca ima uslijediti pismeno s potpisom roditelja ili staratelja. Jamac treba da se svaki mjesec barem jedanput informira kod uprave internata o vladanju, zdravlju i napretku pitomca. Pitomac će nedjeljom popodne moći da izađe iz internata bez pratnje samo onda, ako dođe po njega njegov jamac i ako ga izvede. U tom slučaju jamac je dužan da ga u određeni sat dovede natrag. Dok se pitomac nalazi pod nadzorom jamca van internata, prestaje odgovornost uprave internata za njega."

U internatu je vladao strogi red od jutarnjeg ustajanja u 6 sati do lijeganja u pola devet navečer. Dinamika radnog dana bila je pomno osmišljena - od procedure ustajanja, osobne higijene, namještanja kreveta i odijevanja, preko učenja i prehrane, do izlazaka u kino ili kazalište. Poput besprijekorno osmišljenog rasporeda aktivnosti, pomno je bio osmišljen i ustroj svakog segmenta života pitomaca, uključujući i kazne za prekršitelje. Sve prostorije, od spavaonica i učionica do kupaonica, kuhinje i blagovaonice, bile su namještene funkcionalno, bez pretrpavanja. Dobro osvijetljena blagovaonica bila je namještena velikim stolom u obliku slova U i s nekoliko poprečno položenih stolova. Stolci su bili od savijenog drva, a na plastificiranim stolnim plohama bili su tanjur, platneni ubrus, pribor za jelo i staklena čaša, te stakleni bokali za vodu sporadično raspoređeni duž stolova. Učionica je, poput blagovaonice, imala dobro dnevno osvjetljenje, nekoliko je stropnih svjetiljki omogućavalo učenje za tmurnijih dana i u zimskom razdoblju, a učenici su imali na raspolaganju jednostavne stolove i drvene stolce. Spavaće su se sobe zagrijavale kaljevim pećima, a metalni su kreveti uz podnožje imali prislonjene niske ormariće za smještaj osobnih stvari pitomaca. Kupaonice su također bile krajnje jednostavne, s umivaonicima i ormarićima te štangama za vješanje ručnika i odjeće. Kuhinja, smještena u podrumu, imala je u sredini veliki zidani štednjak obložen bijelim keramičkim pločicama te jednostavno oblikovane kredence i radne stolove za pripremu hrane. Na podu su bile betonske pločice s kvadratnim crno-bijelim uzorkom. Prilikom posljednje intervencije na zgradi uklonjen je izvorni natpis.: ĐAČKI DOM.: s pročelja, a valjalo bi ga što prije vratiti na izvorno mjesto.

POSLUŽIVALO SE PET OBROKA SVAKI DAN

Hrana u Đačkom domu servirala se u pet navrata dnevno, a u ponudi su bili: doručak, kava s bijelim kruhom; prijepodnevna užina: kruh s maslacem ili pekmezom; objed: juha, meso s varivom, salatom i prilogom, ili tijesto, te voće; popodnevna užina: kava s bijelim kruhom; te večera, koja je četiri puta tjedno imala meso s prilogom, a tri puta tjedno tijesto ili varivo s jajima, sirom i slično.