U neposrednoj blizini gornjogradske barokne crkve sv. Roka, nedaleko od kompleksa stare barokne osječke gornjogradske solare, nalazi se iznimno zanimljiva kuća s nekoliko kibicfenstera. Kuća je prilagođena neujednačenoj visini terena na kojemu je sagrađena, pri čemu se vodilo računa i o organski zavinutom položaju nekadašnje obale Drave, čiji se tok u međuvremenu ustalio na današnjoj poziciji.

Prema najstarijim popisima, prvi je vlasnik kuće na tom mjestu bio početkom 19. stoljeća Joa Suklics, a prilikom prve katastarske izmjere Austrijske Monarhije sredinom 19. stoljeća kao vlasnici su upisani nasljednici Paula Rittesera. Nekoliko je godina kasnije kao vlasnik nekretnine naveden Viktor Ritteser, koji je u svom posjedu 1874. godine imao i susjednu kuću na Solarskom trgu te više nekretnina na području Novoga grada. Pred sam kraj 19. stoljeća kao vlasnici kuće ponovno su bili upisani nasljednici Pavla Rittesera. U popisu iz 1911. vlasnica prizemne kuće sa sedam soba, dvije kuhinje i četiri nusprostorije bila je Flora Ritteser, a 1934. u kući stanuje Florina unučad, činovnica Okružnog ureda za osiguranje radnika Melanija, činovnica sreskog suda Miroslava i trgovac Vladoje Ritteser.

Pavao Josip Ritteser rođen je 1836. u Osijeku, godinu dana prije nego što se u Osijeku 28. kolovoza 1837. rodio Franz Paul Karl Ludwig Alexander von Teck, pradjed prije nekoliko dana preminule engleske kraljice Elizabete II. Ritteser je bio vlasnik javnog kupatila što je u to vrijeme bio vrlo unosan posao, osobito oko mjesta okupljanja većeg broja ljudi, radnika i putnika, a Solarski je trg to svakako bio. Pavao se oženio Florom Gillming, čiji su roditelji bili vlasnici tvornice koža u Osijeku, a jedan od članova obitelji Gillming imao je i svoju tvornicu koža na peštanskoj strani Dunava između Elizabetinog mosta i Mosta slobode u samom središtu Budimpešte. Florin otac Bartol Gillming (1796. - 1877.) i majka Suzana rođena Krautsack (1802. - 1861.) imali su petero djece od kojih su četiri bile kćeri, a jedan sin Ladislav, otac Mathilde Hengl, rođene Gillming. Flora Gillming i Pavao Ritteser imali su također petero djece, dvije kćeri i tri sina, od kojih je sin Viktor imao šestero djece. Sin, također, Pavao Josip Ritteser rođen je u Osijeku 1864., a umro 20. lipnja 1916. Bio je, 6. veljače 1911., oženjen Valpovčankom Terezom Pauković, a po zanimanju je bio ribar.

Iznimno široko pročelje ove visokoprizemnice osim ulaza krasi osam prozora od kojih je svaki drugi “kibicfenster”. Ulazne vratnice u kuću su vrlo jednostavne drvene konstrukcije u donjem dijelu izžlijebljenih linija, a u gornjem dijelu vodoravno prikovanih daščica. Lijevo krilo vratnica nešto je uže od desnoga na kojemu se još uvijek nalazi originalna kvaka iz razdoblja klasicizma kada je najvjerojatnije kuća sagrađena. Nad vratnicama je “oberliht” sa šest staklenih polja odijeljenih drvenim šprljcima. Krov kuće pokriven je biber-crijepom, a tavan se prozračuje kroz dvije jednostavno oblikovane limene kućice. Lijeva, sjeverna, strana kuće je zbog vrlo strmog pada terena znatno viša i podrumski se prostor pretvara u prizemlje, te nadalje pada duž sjevernog pročelja kuće do podruma koji čini drugu podzemnu etažu. Ulazi u podrume kuće sa sjeverne strane imaju sačuvane originalne metalne vratnice sa šarkama i dekorom karakterističnim za razdoblje klasicizma. Kuća zauzima cijelu parcelu nepravilnog oblika tako da se usred parcele nalazi dvorište sa svih strana okruženo zidanim objektima stambene i gospodarske namjene.

Obiteljska se grobnica Ritteserovih nalazi na gornjogradskom, Aninom, groblju južno od barokne kapelice sv. Ane.

SPOMENIK GRAĐANSKE ARHITEKTURE

Klasicistička kuća obitelji Ritteser sagrađena na istočnoj strani Solarskog trga slikoviti je, i urbanistički vrlo upečatljiv, motiv starog Osijeka. Specifičan položaj kuće i danas već zaboravljena namjena javnog kupatila obvezuju nas da kuću sačuvamo kao spomenik osječke građanske arhitekture u sklopu urbanističke cjeline, već djelomično devastiranog, Solarskog trga. Duž ovoga trga nastalog oko barokne crkve sv. Roka još je preostalo dosta vrlo vrijednih zgrada sagrađenih u stilskom rasponu od baroka preko klasicizma i historicizma do art-dekoa. Obnovom ove mistične građanske kuće očuvala bi se prelijepa gradska vizura i vratio djelić duha prošlosti našega, nekoć slavnoga, grada.